Oko 41 tisuća stanovnika Hrvatske ili oko jedan posto ukupne populacije  gladuje. Svojim primanjima ti ljudi ne mogu podmiriti ni osnovne prehrambene potrebe, pokazalo je posljednje istraživanje Svjetske banke.

Do postotka stanovništva koje, kako se navodi u izvještaju, živi u "teškoj neimaštini", došlo se analizom mjesečnih primanja po osobi, nužnih za kupnju hrane od 2700 kcal. Pokazalo se da je svaka osoba koja si mjesečno ne može priuštiti više od 529 kuna, zapravo, objektivno siromašna te da je takvih 468.000, odnosno 11,1 posto.

Ali, kako je raslojavanje prisutno i među siromašnima, s manje od pola iznosa koji nas drži iznad granice siromaštva, odnosno otprilike s manje od jednog dolara dnevno ili s manje od 265 kuna po osobi mjesečno u Hrvatskoj (ne) uspijeva preživjeti 41 tisuća građana  to su oni najsiromašniji.

Ta vojska gladnih u zemlji koja je po slovu Ustava socijalna za neke možda i nije dovoljno brojna da se njeno postojanje ne bi moglo opravdati gospodarskim napretkom na višim razinama.

S druge strane, studija Ujedinjenih naroda iz 2002., prema kojoj je čak 300 tisuća stanovnika Hrvatske pothranjeno jer štede na jednom da si priušte drugo, te podatka Svjetske banke prema kojemu u Hrvatskoj, osim 11,1 posto dokazano siromašnih, živi i 10,6 posto onih koji su na rubu, odnosno ozbiljno ugroženih siromaštvom, onda stvari djeluju posve drukčije.

Hrvatske institucije nemaju podatke o tome koliko ljudi gladuje. Poznato je tek da oko 2,7 posto stanovništva preživljava od pomoći za uzdržavanje (stalna mjesečna pomoć). Gotovo su polovica te populacije nezaposlene osobe. Najugroženiji su samci, obitelji s puno djece te Romi. Državna tajnica za socijalnu skrb Dorica Nikolić napominje kako su u osobito teškom položaju stanovnici u ruralnim sredinama koji se teško odlučuju potražiti socijalnu pomoć u strahu da će izgubiti imanja.

 Istraživanja Svjetske banke u Hrvatskoj nisu posve objektivna. Zasnivaju se na analizi prihoda, a u Hrvatskoj se, osim pomoći u novcu, isplaćuju i paketi hrane  kaže D. Nikolić te domeće da je upravo zbog mješovite pomoći (u novcu i hrani) teško reći koliko ljudi u Hrvatskoj gladuje.

U Caritasu ni približno nisu mogli procijeniti koliko je gladnih u Hrvatskoj, dok su humanitarne akcije Crvenog križa pokazale da su procjene Svjetske banke od 41.000 gladnih vjeran odraz situacije na terenu. Vlasta Vidović-Šeša iz Crvenog križa rekla je kako je njena organizacija tijekom prošle godine pružila pomoć 12 tisuća osoba, podijelivši im 468 tona hrane.

 Za božićne blagdane podijelili smo 35 tisuća paketa s po devet kilograma hrane i dva kilograma higijenskih potrepština. Radilo se o socijalno ugroženima uglavnom starije životne dobi, dakle žene starije od 60 godina i muškarci stariji od 65 godina, ali i o djeci mlađoj od 15 godina.

Jedan od kriterija je bio mjesečni prihod do 500 kuna po osobi, ali se pomoć dijelila i teško bolesnim te invalidnim osobama  kazala je Vidović, napomenuvši da se pomoć nije dijelila po staračkim domovima te da su za Božić aktivne bile i neke druge humanitarne organizacije.

Niz podataka Svjetske banke također potvrđuju njena iskustva u humanitarnom radu. Pokazalo se da su siromaštvom, pa tako i ekstremnim siromaštvom, posebno ugroženi samci i starije osobe, odnosno umirovljenici, ali i djeca u najranijoj životnoj dobi. S obzirom na spol nositelja kućanstva, najugroženija su ona koje vode žene, a od onih koje vode umirovljenice, čak 26 posto ih se nalazi ispod granice siromaštva.

U svom je izvještaju Svjetska banka također navela da je siromaštvo do 55. godine otprilike podjednako raspoređeno u društvu, no da sa starijom životnom dobi naglo raste.

Najugroženija područja su Slavonija, okolica Siska i Karlovca te Šibensko-kninska županija. U tim su krajevima ruralna područja do tri puta ugroženija od urbanih. Glavni je razlog tome  Domovinski rat.

Dok Svjetska banka siromaštvo u Hrvatskoj ocjenjuje otprilike očekivanim s obzirom na stupanj gospodarskog razvoja te napredak u integriranje u EU, socijalna pomoć u Hrvatskoj, iako dobro raspoređena, označena je kao izrazito nedovoljna. Hrvatska, naime, za socijalnu pomoć izdvaja tek 0,26 posto svog godišnjeg proračuna, prosjek EU je 1,4 posto, a zemlje poput Austrije, Italije, Njemačke, Slovačke, Poljske i Mađarske održavaju prosjek na čak 2,5 posto.

STRAŠNO!

VIDEO Nemilosrdan čin: Izbacila psa iz auta, a on nastavio trčati za njom

Video sadržaj

Veliko slavlje

FOTO Veselje u obitelji Modrić. Slavni Hrvat: Iznimno sam ponosan na nju

Video sadržaj

DOLAZE TURISTI

Slovence brinu turisti koji idu prema RH: Prvi puta u povijesti uputili neobičan zahtjev vlastima

Narušava kvalitetu života

Ovih dana neprestano kišete? Uzročnik nije samo pelud iz zraka, već i nametnik skriven u posteljini, tepihu i namještaju

VAŽNOST ČISTE VODE

Voda vam ima čudan okus i miris, a kuhalo vam je puno kamenca? Imamo jednostavno rješenje

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’