Svoj obol kalvariji grada odavno su dali serijalom “Heroji Vukovara” koji je već proglašen najboljim umjetničkim svjedočanstvom o Domovinskom ratu u novijoj hrvatskoj povijesti. No, kao da im nije bilo dovoljno da vukovarskim braniteljima vrate svojevrsni dug, pa iz radionice Eduarda i Dominika Galića, autora kultnog serijala, upravo izlazi scenarij za dugometražni igrani film radnog naziva “Vukovarska jesen”, drama koja opisuje ratna zbivanja, proboj iz grada, zločin na Ovčari, beogradsko suđenje, potragu za nestalima – sve ono što i danas, 25 godina poslije, čini vukovarsku tragediju.
U središte ove priče, ugledni hrvatski filmski i televizijski redatelj i scenarist te njegov sin u ulozi producenta smjestili su djevojku koja iz SAD-a petnaestak godina nakon pada grada dolazi u Vukovar u potrazi za ocem koji je nestao u ratnom vrtlogu i tada se filmska priča isprepliće s ratnom 1991. godinom.
Uloga djevojke, međutim, jedina je fikcija u filmu: radnja filma temeljena je isključivo na činjenicama, stvarnim događajima i osobama, dobro poznatim hrvatskoj javnosti, a oni su Blago Zadro, Tomislav Jakovljević, Miroslav Josić, Marinko Antunović-Bosanac, Nikica Burić Samoborac, Zvonimir Ćurković, Vlatko Voloder, Petar Kačić, Alfred Hill, Damir Markuš Kutina, Stjepan Antolić te tragično stradali francuski dragovoljac Jean-Michel Nicolier.
Premda će im filmski oci dati neka druga imena, uvjereni su da će gledatelji olako prepoznati svakoga od njih. Uloge spomenutih junaka još nisu podijeljene jer iskusni redatelj vrlo dobro zna da nije uputno s imenima u javnost izlaziti prerano, no zasad, kaže, vrlo je realna mogućnost da će glavnu ulogu u filmu, ulogu američke djevojke, ponijeti britanska glumica Emilia Clarke, zvijezda megapopularne serije “Igra prijestolja”, hrvatskim gledateljima poznata kao Khaleesi.
– U kontaktu smo s njezinom agenticom, jednom od najvećih u tom poslu, i prema povratnim informacijama, mogu reći da su velike šanse da Emilia prihvati ulogu – kaže Dominik Galić, dodajući da na američkom tržištu vlada veliki interes za ovaj film.
Nastao je kao logičan slijed dokumentarnog serijala, tumači njegov otac.
– Ušli smo duboko u vukovarsku priču, čuli više od 300 sudbina, a što smo više ulazili u tu priču, činilo nam se da smo daleko od pravog dojma kako je zapravo izgledala 1991. u Vukovaru. Tamo gdje smo stali sa serijalom, nastavljamo s filmom – tumači redatelj Eduard Galić, čiji interes za Domovinski rat i Vukovar datira daleko, još u rane ‘90.
– U to doba često sam u večernjim satima slušao radio i nakon uznemirujućih vijesti iz Vukovara nisam mogao zaspati sve do jutra. Morao sam nešto učiniti – govori. Stoga se, koncem 90-ih, počinje ozbiljnije zanimati za ovu tematiku, a koju godinu kasnije iz njegove radionice izlaze prvi dokumentarni filmovi, među njima i zapaženi “Vukovarska pasija i križni put”.
U to vrijeme dogodio se, za oca i sina, iznimno važan susret s Markom Babićem, jednim od najvećih heroja obrane grada, no prvotna ideja da se snimi film o njegovu junaštvu prerasla je u nešto još veće: dokumentarni serijal “Heroji Vukovara”.
– Već tada, tijekom snimanja, nametnula se ideja o igranom filmu, ali isto tako u to vrijeme shvatili smo da je Vukovar tako ogroman materijal koji zahtijeva cijeli projekt. Svaki vukovarski branitelj, naime, zasebna je priča koja slijedi njihove različite sudbine i ratne putove, jer su neki završili u proboju, neki u logoru, neki na Ovčari... Svatko od njih može biti jedan igrani film. Paradoksalno, naš je problem, s vremenom, postao što smo toliko dobro upoznali sudbinu Vukovara pa smo tijekom rada na filmskom scenariju uvijek mislili da smo nešto propustili – kaže Eduard Galić.
Naposljetku, odlučili su da središnja tema njihova filma bude tragedija Ovčare, točnije, “šesti autobus” koji je nakon pada grada trebao Vukovarce iz Veleprometa odvesti u Srijemsku Mitrovicu, a putem mu se, kao i putnicima, gubi svaki trag. Priča o šestom autobusu, kažu, posveta je svim nestalima u vihoru rata.
– U scenariju nema ništa što se nije dogodilo, svaka je scena temeljena na svjedočanstvima, bazirana na transkriptima sa suđenja u Beogradu te iskazima dvojice svjedoka pokajnika i sedmorice spašenih hrvatskih branitelja s Ovčare – nastavlja Eduard Galić.
Višegodišnjim radom na ovoj tematici otac i sin su se, inzistirajući na istini, susreli s mnogim potencijalnim zamkama, što su uvelike osjetili pišući scenarij za ovaj film.
– Jedan od sugovornika, vojni policajac, nedavno mi je ispričao kako su branitelji nakon proboja ušli u Vinkovce pjevajući “Juru i Bobana”. Jedan, pak, HOS-ovac kaže mi ovako: “Mi jesmo bili ‘Za dom spremni’, ali smo se borili protiv najvećih fašista.” To je bila istina 1991., ali te istine danas postaju utužive. Nedvojbeno, postoji istina nekad i istina sada i zato ćemo u filmu prikazati veliku razliku u percepciji Vukovara protekom godina. Tužno je da se istina o Vukovaru danas ne može ispričati bez autocenzure – govori redatelj, dodajući da se zbog toga mnogi branitelji danas boje svjedočiti istinu.
A istina neumoljivo govori o 196 mrtvih tijela koja su pronađena tijekom ekshumacije Ovčare, ali i 1400 čahura, što svjedoči o silini mržnje prema zarobljenim Hrvatima. Istodobno, u tom krvavom piru sudjelovalo je 400 ratnih zločinaca, a tek ih je nekolicina osuđena. Što je s ostalima, pitaju se autori filma, zahvaljujući kojima je, tijekom priprema za snimanje “Heroja Vukovara” javnost doznala ime ubojice francuskog dragovoljca Nicoliera: zove se Spasoje Petković Štuka i živi u okolici Šida. Ispada da su filmski radnici odradili posao koji je zapravo u djelokrugu DORH-a.
– Upravo stoga, naš je cilj da “Vukovarska jesen” bude hrvatski film koji odlazi na inozemno tržište kako bismo svijetu ispričali istinu o Vukovaru. Ovaj film je naš doprinos toj istini. Djelomično je to i razlog zašto želimo svjetski poznatu glumicu kako bi naša priča odjeknula što glasnije izvan hrvatskih granica – kaže Dominik.
Laž o mrtvoj srpskoj djeci
Poklonike serijala “Heroji Vukovara” zasigurno će zanimati i podatak da treći nastavak pod nazivom “Grad” upravo ulazi u posljednju fazu. U tijeku je montaža snimljenog materijala koji će se ovaj put baviti braniteljima iz Tigrova, obranom Lušca i Mitnice, probojem u grad i iz grada...
– Obrađujemo sve ono što smo propustili u prvih 20 epizoda – kažu Galići.
U trećem nastavku bit će i više od deset epizoda jer vukovarskoj priči kao da nema kraja. Osobito kad su, nakon ulaska u arhive beogradske televizije, uvidjeli, kažu, tu silnu količinu mržnje koja je dopirala s istoka, a osobito ih je šokirao izvještaj nakon pada grada prema kojem su u jednom vukovarskom podrumu pronađena mrtva srpska djeca, njih 40. Bila je to laž koju je čak JNA bila prisiljena demantirati. Emitiranje trećeg nastavka serijala planirano je dogodine u jesen, kada Hrvatska obilježava 25 godina od stradanja Vukovara, na HTV-u. No, kad je riječ o javnoj televiziji, ovom dogovoru Galići pristupaju s dozom skepse.
Etiketiran kao desničar
– Proteklih godina, na svakom koraku susretali smo se s onima koji su nam otežavali rad, a mog oca šikanirali su kao redatelja jer je, otkako se prihvatio Vukovara, etiketiran kao desničar. A to je kompletna glupost. Sve smo to prošli s “Herojima”, a ništa bolje nije ni danas s igranim filmom. Umjesto da se naš trud percipira kao promocija Hrvatske i istina o Domovinskom ratu, nama se strahovito otežava na svim razinama. Ispada da otac i ja ovaj film radimo za sebe, što je apsurdno. Mi ćemo se truditi da “Vukovarska jesen” bude veliki film i veliki projekt, ali nadamo se da nas više nitko neće kočiti – kaže Dominik Galić.
Premda snimanje, prema scenariju koji uz Galiće potpisuje i Jure Pavlović, počinje dogodine, već sada su osigurana znatna sredstva. Više od milijun australskih dolara uložit će producentska kuća Global Media Entertainment i Rezso Bodonyi, producent mađarskih korijena, senzibiliziran za tematiku stradanja u njemu poznatom podneblju iz kojeg je potekao.
– Film nije crno-bijeli, ali je autentičan i siguran sam da ga Srbi neće imati zašto kritizirati. “Vukovarsku jesen” sufinancirao je i Hrvatski audiovizualni centar s 3,8 milijuna kuna, što nije mali novac, ali još uvijek nedostatan za zatvaranje financijske konstrukcije, u koju bi se trebala uključiti i javna televizija. U dosadašnjoj suradnji, njihova je podrška zapinjala ili posve izostala, no nadamo se da će u našem filmu o Vukovaru prepoznati projekt od nacionalnog interesa – kaže Dominik Galić. U protivnom, moglo bi se dogoditi da je do istine o Vukovaru ponajmanje stalo upravo Hrvatima.
>> Hoće li hrvatski filmaši snimiti film o Reneu Matoušeku?
>> Snimljen dokumentarac o francuskom dragovoljcu ubijenom na Ovčari 1991. godine
