Skuplji kruh, mlijeko, lijekovi, energenti, cigarete, obrazovanje..., jeftinija bijela tehnika, rabljeni i novi automobili..., prije svega iz izvaneuropskih zemalja, koje smo dosad preko EU uvozili dvostruko carinjene, samo su neke od “blagodati” koje nas čekaju punopravnim članstvom u EU. A to će, sudeći prema nedavnim poskupljenjima mliječnih proizvoda, slastica, deterdženata, higijenskih potrepština i kozmetike, nakon kojih će nas “uveseliti” i više stope PDV-a od 25%, biti čak treći val poskupljenja koji će se preliti na džepove hrvatskih građana.
Bez cjenovnog udara
– Udar na cijene dolazi od najavljenog rasta PDV-a, a na to nas nije tjerala Europa i nije posljedica ulaska u EU – kaže Danijel Nestić, s Ekonomskog instituta, koji, kad je riječ o ulasku Hrvatske u EU, objašnjava kako su cijene hrane, pića, odjeće i obuće već sada usporedive s onima u zemljama EU te se neće dogoditi veliki cjenovni udar. Nedavna analiza Eurostata pokazala je, naime, da su cijene odjeće i kućanskih aparata u Hrvatskoj skuplje nego u EU 27, i to 4%, obuća jeftinija 28, hrana i bezalkoholna pića 8, a alkohol i duhanski proizvodi 18%.
Drago Munjiza, direktor konzultantske kuće Jakov Viktor, predviđa tako poskupljenje hrane i režija koji su, kao i u većini država subvencionirani, bilo nultom stopom PDV-a, bilo subvencijama iz proračuna. Nulta stopa PDV-a na kruh i mlijeko, ali i knjige, znanstvene časopise, ortopedska pomagala i lijekove, ulaskom Hrvatske u EU mora se, naime, korigirati na najmanje 5%.
– Jedini su pravi izvor rasta cijena porezne korekcije, sve ostalo se da “ispeglati” – vjeruje Nestić, dok o tome hoće li se stopa PDV-a na neku drugu robu smanjiti na pet, 10 ili 25%, odlučuje, dodaje, politika.
Cijene struje i plina
Tako se i očekivano povećanje trošarine na naftu, može “ispeglati” smanjenjem naknade za ceste koja je uračunata u cijenu goriva, tvrdi Nestić. Povećanje PDV-a cijenu benzina već je podiglo iznad 10 kuna po litri.
Očekivanja su da bi inflacija u Hrvatskoj u prvoj godini ulaska u EU mogla biti otprilike 1,4 posto viša od prosjeka EU, što nije velika razlika, a nastupit će prije svega uslijed nužnog usklađivanja sustava PDV-a te sustava trošarina (primjerice, povećanje postojećih i uvođenje novih). Najviša stopa inflacije u eurozoni dosegnula je 4% 2008. godine. Ulaskom u EU u Poljskoj je, primjerice, došlo do pada potrošačkih cijena, a u Slovačkoj cijene su značajno rasle u odnosu na prosjek eurozone.
– Cijene usluga mogle bi zabilježiti najsnažniji rast, dok će pritisci na rast cijena biti najizraženiji u segmentima u kojima su zasad cijene administrativno ustanovljene ispod tržišno opravdanih razina, npr. cijene električne energije i plina. Također, treba očekivati da bi u daljoj budućnosti zbog potrebnih reformi mogle rasti cijene u segmentu zdravstva i obrazovanja – smatra i Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke SG. Slobodan Školnik, predsjednik uprave Emmezete, tvrdi kako bi se pojeftinjenja najprije mogla odnositi na tehničku robu, primjerice iz Kine ili Južne Koreje, koje u RH uvozimo preko EU. To potvrđuje i Darko Šket, stečajni upravitelj Peveca Zagreb. Za neke artikle iz istočnih zemalja, koje dobavljaju putem EU, poput hladnjaka ili televizora, hrvatski trgovci, naime, plaćaju dodatnu carinu od sedam do 14%, koja će se ulaskom RH u EU ukinuti pa će ti proizvodi pojeftiniti. Isto tako i automobili, smatra D. Munjiza, te velika većina usluga. Školnik tako vjeruje kako će ulazak RH u EU imati pozitivan efekt cijena na potrošače zbog velike konkurencije, kao što je to bilo i u drugim novopridruženim članicama, jedino što se i on pita hoće li biti “ubijene” rastom cijena trošarina.
Iz Centra za makroekonomske analize HGK kažu kako je sustav trošarina u Hrvatskoj sadržajno već usklađen s europskim direktivama o oporezivanju trošarinama. Promjene koje će trebati uvesti pristupanjem u EU odnose se na uvođenje oporezivanja energenata (prirodni plin, električna energija, ugljen i koks) te na povećanje trošarine na cigarete. Naime, do 1. siječnja 2014. visina minimalnog udjela poreza u maloprodajnoj cijeni najprodavanijih cigareta trebala bi u EU biti 60% uz minimalnu trošarinu od 90 eura na 1000 komada, a Hrvatska je za primjenu tih odredbi dobila prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2017. Prema procjenama Instituta za javne financije, nakon ulaska u EU hrvatski proračun može očekivati dodatni rast prihoda od trošarina (zbog uvođenja trošarina na energente i povećanje trošarine na cigarete) od 0,1% BDP-a. Analitičari tvrde kako nas čeka i usklađivanje carinske i porezne olakšice branitelja, a nova porezna politika čeka i turizam. Postojeće slobodne poduzetničke zone s povlaštenim poreznim režimima odlaze u povijest. Nema ni straha od carinjenja robe kupljene preko granice, ali se, s druge strane, ukidaju se prava na povrat PDV-a pri kupnji u Njemačkoj ili Italiji. Od 2014. mobilni operateri smjet će pozive unutar EU (tzv. roaming) naplaćivati najviše 0,24 eura bez PDV-a, a hrvatski potrošači trenutačno plaćaju znatno više, po minuti i sedam, pa čak i više od 12 kuna, ovisno iz koje zemlje EU "mobiteliraju".
U mit o rastu cijena nekretnina nakon ulaska u EU trgovci vjeruju samo ako je riječ o vrhunskim nekretnine na top-lokacijama.
– I u inozemstvu je velika kriza, interes bi mogao porasti za dvije do tri godine. Tko je htio kupiti nekretninu u Hrvatskoj, kupio ju je prije pet godina, računajući na naš ulazak u Europsku uniju – kaže Boro Vujović, direktor i vlasnik agencije Opereta.
U Europskoj uniji bit će nam skuplji kruh, a jeftinija tehnika Kruh se kupuje svaki dan tehnika jednom u 5-10 godina i napredkom tehnika je jeftinija kao dobar primjer je MOBITEL u pocetku kostao 30.000 i imao 10 kg danas se ga moze kupit cak za KUNU Jako ste pogrijesili glasat za EU trebali ste sacekati, imate sve uvjete za biti savremena slobodna neovisna drzava vrata ste mediterana i bliskog istoka centralnoj evropi imate mocno prirodno bogatstvo koje ne iskoristavate BAS STETA SAMI STE SEBI NEPRIJATELJI, sami sebi prkosite i stvarate si probleme. \"Hijerarhija zavjerenika: Komitet 300\" Dr. John Coleman