Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 142
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
buntovni s razlogom

Suvremeni prosvjednik ima diplomu, dobru plaću i nije vjernik

prosvjed
Reuters/Pixsell
03.02.2013.
u 20:41

Dražen Lalić: U Hrvatskoj će do većih prosvjeda doći tek kad se malo poboljša ekonomska situacija.

\"To su sve dobro uhranjeni i dobro obučeni besposličari koji cijele dane samo sjede po kavanama, a predvečer se udruže i idu prosvjedovati protiv ni oni sami ne znaju čega”. Tu rečenicu često se moglo čuti od ljudi izvan prosvjedne povorke prije dvije godine, kada je nekoliko tisuća građana svoje nezadovoljstvo političkom, ekonomskom i sveopćom društvenom situacijom iskazivalo svakodnevnim mirnim prosvjednim šetnjama središtem Zagreba.

“Kada bi samo svaki peti nezaposleni izišao na ulicu, nešto bi se promijenilo nabolje”. “Među prosvjednicima najmanje vidim svojih nezaposlenih prijatelja”... Te rečenice često su se čule unutar povorke na građanskim prosvjedima u hrvatskoj metropoli koji su pokrenuti na društvenim mrežama. Divlji neoliberalni kapitalizam, pohlepa banaka, megalomanski projekti koji štete okolišu, pokušaj nadzora interneta... neki su od glavnih razloga koji su u posljednje vrijeme mobilizirali ljude diljem svijeta da se organiziraju i na ulici iskažu svoje nezadovoljstvo. A kakav je profil današnjeg prosvjednika istražila je studija “Građanski prosvjedi u Njemačkoj” koju je prošli tjedan u Berlinu predstavio ugledni njemački Institut za društvena istraživanja iz Göttingena.

Masovni prosvjedi

Studija Instituta iz Göttingena postavila si je cilj da prouči i razumije sadašnje, nove oblike prosvjeda, koji uvelike određuju društveno-političku raspravu i zbivanja u Njemačkoj. Izravni povod za studiju bili su masovni prosvjedi protiv velikog projekta dogradnje željezničkog kolodvora u Stuttgartu. Studija je postavila pitanje – tko su te desetine tisuća ljudi koji su izišli na ulicu i nisu uspjeli zaustaviti projekt koji će ih koštati pet milijardi eura, ali su uspjeli smijeniti vlast ne samo u gradu Stuttgartu nego i u cijeloj pokrajini Baden-Württemberg. Naime, građani su kaznili vladajuće demokršćane CDU i socijaldemokrate SPD i na vlast doveli stranku Zelenih koja je prvi put u povijesti smijenila vlast CDU-a ili SPD-a u jednoj od najbogatijih njemačkih saveznih država. Tko su ljudi koji idu u “Uskrsne marševe” protiv ACTA-e i smanjivanja slobode na internetu, te tko podiže šatore na trgovima i zaposjeda prostor ispred najvećih svjetskih banaka. Zanimljivo je da je Studiju financirao i British Petroleum koji je na meti prosvjednika kao veliki onečišćivač. BP je valjda želio doznati tko su mu neprijatelji. Sociolozi su tijekom istraživanja intervjuirali i u radnim skupinama na mjestu prosvjeda vodili rasprave s 200 aktivista da bi doznali što danas pokreće i povezuje prosvjednike. Glavni rezultati studije su – današnji prosječni prosvjednik završio je fakultet, ima solidnu i redovitu plaću, a većinom je zaposlen u tehničkim strukama. Fakultetsku diplomu ili završen poslijediplomski studij ima 55 posto prosvjednika, a bez završene škole samo je 0,6 posto ljudi koji danas izlaze na ulice. Jedan kritičar ih je nazvao “bogatim ljudima koji se vole buniti”.

– Na barikadama su danas uglavnom građani s visokom stručnom spremom, sa solidnim prihodima, zahtjevnim zanimanjima i širokim spektrom socijalnih kontakata – istaknuo je voditelj studije, profesor Franz Walter. Studija ističe da je među prosvjednicima “najviše inženjera, jer tehnička zanimanja daju objektivne i samopouzdane stručnjake koji se u raspravama mogu nametnuti kao eksperti i ponuditi svoje protuprijedloge”. Sve najznačajnije prosvjede u povijesti pokretala je srednja klasa.

– Uglavnom najviše prosvjeduju ljudi iz srednjega sloja, premda bi se kolokvijalno, na prvi pogled, reklo da se u prosvjede uključuju oni koji su na društvenom dnu. Češće se u prosvjede uključuju obrazovani ljudi jer oni više prate politička zbivanja i imaju veći socijalni kapital. Zbog svojih komunikacijskih sposobnosti, znanja i vještina oni su skloniji udruživanju s drugim ljudima radi postizanja zajedničkih ciljeva – komentirao je Dražen Lalić, profesor sociologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Zbog čega su ljudi koji imaju osiguranu egzistenciju najuporniji u prosvjedima?

– To su ljudi koji su od djetinjstva naučeni da svojim velikim naporima i djelovanjem mogu postići uspjeh. Oni imaju samopouzdanje i optimizam te su ustrajni u udruživanju sa svima koji su protiv moćnih suparnika na suprotnoj strani – ističe profesor Franz Walter. Prosječni prosvjednik iz studije prosijed je i u pedesetim godinama života. Iznimka su jedino prosvjedi koji su usmjereni protiv nadzora interneta, u kojima dominiraju mladi ljudi povezani društvenim mrežama, pametnim telefonima, YouTubeom...

– To je nova generacija studenata i učenika sa svojim prosvjednim platformama i političkim zahtjevima – ističe Walter.

Hrvatska izvan trendova

Čak 69 posto prosvjednika su muškarci, a samo 31 posto žene, pokazuje studija.

– Žene se više aktiviraju tek kada se radi o kritici projekata u sustavu obrazovanja – ističe studija.

Još je jedan od zaključaka studije da religija nema veliki utjecaj na prosvjede. Iako se među prosvjednicima često nađu i svećenici, studija pokazuje da se samo 38,5 posto prosvjednika izjasnilo vjernicima, a 61,5 posto njih su ateisti. Prosvjednici obuhvaćeni studijom političare ocjenjuju “uobraženima, nesposobnima i otuđenima od stvarnosti”.

“Politiku doživljavaju lažnom demokracijom u kojoj volju građana izobličuju lobisti”, piše u studiji.

Urbani prosvjednik je iznimno nestrpljiv – u ubrzanom svijetu od vlade i donositelja odluka traže odlučnu akciju i trenutačne promjene, ali traže i da ih se uključi u politički proces. Hrvatski prosvjednici aktivirali su se prije dvije godine, ali danas nisu aktivni iako je ekonomska situacija puno gora nego 2011.

– Prosvjedi u Hrvatskoj prije dvije godine djelomično su ispunili zadatak – pridonijeli su većem isticanju da vlada HDZ-a nema legitimitet pa je HDZ poražen na izborima – kazao je sociolog Dražen Lalić.

Zbog čega danas nema prosvjeda u Hrvatskoj?

– Osnovni razlog zašto se danas kod nas ne prosvjeduje je ne samo politička već i općedruštvena apatija. Velika većina građana svjesna je da u posljednjih 14 mjeseci nisu provedene strukturne, ekonomske i društvene reforme. Hrvatska je i dalje više država Zdravka Mamića i Miroslava Kutle nego Željka Jovanovića i Ivana Vrdoljaka – ističe Lalić. Kaže da je u Hrvatskoj danas prisutna “apsolutna deprivacija odnosno da se ljudi bore za puko preživljavanje i nemaju vremena prosvjedovati, a izglednije je da će se početi buniti kada im bude malo bolje nego sada”.

– Kada se situacija poboljša, povećava im se aspiracija i strah da će izgubiti ono što imaju – zaključio je sociolog Dražen Lalić.

>>VIDEO FOTO Protiv ćirilice: \'Branili smo Vukovar, a ne Bykobap!\'

>>Neredi u Skopju zbog proračuna za 2013.: Jedna zastupnica ozlijeđena

>>VIDEO Danas nije kraj svijeta, danas je kraj Janšine diktature

Komentara 33

EN
ENTUZIJASTA
09:03 04.02.2013.

Ovo je plaćena demagogija sa uvozom plaćene studije iz zemlje drukcijeg mentaliteta i bogatstva. Za neupućene,nitko ne prosvjeduje ako nije nečim pogodjen,ako nije žrtva nekog političkog poteza!

MR
mravac8
09:08 04.02.2013.

crna vrana Da ....., naravno, naravno ...... ti si baš prava osoba koja će odlučivati što je znanstveno a što pseudo-znastveno...... Uostalom, rezultate znanstvenih istraživanja trebaju prihvatiti svi bez obzira na ideološke i svjetoznaorske poglede ako imaju imalo pameti. I I članak je napisan na temelju istraživanja njemačkog Instituta za društvena istraživanja.

CV
crna vrana
09:03 04.02.2013.

04.02.2013. u 08:34h mravac8 je napisao/la: ----------------------------------------------------------------------------------------------------------- Lalića su razumjeli svi. Jedina diferenctia specifica je u tome što njegovo pseudo-znanstveno lamentiranje ne prihvaćaju svi, nego samo oni koji s njim dijele iste ideološke i svjetonazorske poglede na hrvatsku stvarnost.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije