Naslovnica Vijesti Hrvatska

Što zaobilaze predsjednički kandidati: 6 problema o kojima se šuti

Šef države mora biti prvi lobist naše ekonomije i jak protivnik klijentelizma i korupcije, dužnost mu je angažirati hrvatsku pamet iz dijaspore i otvarati tabu-teme
27. lipnja 2019. u 09:17 33 komentara 9168 prikaza
Foto: PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/7

Predsjedničke ovlasti doista jesu skromne, bez imalo izvršnih ovlasti. Međutim, predsjednik ima autoritet osobe koja je osvojila otprilike milijun i sto tisuća glasova na neposrednim izborima, a najveća ovlast koju takav dužnosnik ima jest mogućnost da govori.

HDZ SDP NAKON EUROPSKIH IZBORA HDZ gubi, SDP dobiva potporu, a Kolakušić treći izbor

O čemu god želi i o čemu je po njegovu mišljenju važno govoriti, o onome što misli da treba mijenjati i poboljšavati, da je opasno, problematično... Tako može diktirati pozitivni pravac u kojem se Hrvatska može i treba razvijati. Iako se političari vole baviti sami sobom i svjetonazorskim temama, gospodarstvo je u današnjem svijetu najvažnija politička platforma.

Otvaranje novih tržišta

U tom kontekstu predsjednik, iako nema formalne ovlasti, kao predstavnik države može biti ‘prvi lobist’ za svoju ekonomiju, a i u diplomaciju postaviti ljude koji hrvatskim tvrtkama mogu otvoriti prostor za izvoz i kvalitetne suradnje s jedne strane, odnosno privući investitore iz zemalja u kojima su na mandatu. Predsjednike primaju najutjecajniji krugovi društva i oni svaki svoj posjet mogu iskoristiti za razgovor sa stranim investitorima, ali i za otvaranje tržišta našim tvrtkama.

No uloga predsjednika ne mora stati na diplomaciji. Kao direktno izabranom predstavniku vlasti dužnost mu je upozoravati na trendove i nuditi ideje kojima se može popraviti standard građana. U tom kontekstu predsjednik ili predsjednica imaju pravo nuditi prijedloge porezne politike, rasterećenja za građane i poduzetnike, prijedloge reformi ili pak Vladu pritiskati da ubrza procedure i ukloni prepreke ulaganjima.

Smiljko Sokol Smiljko Sokol: Škorin prijedlog neće biti prihvaćen, ali je zanimljiv

Ulaganje u znanost i obrazovanje ključ je uspjeha svake moderne države tako da nijedna zemlja ne može hvatati korak s brzim razvojem tehnologija ako ne ulaže ogromna financijska sredstva upravo u obrazovanje, znanost i istraživanja. Sve su to razlozi zbog kojih predsjednik države može i mora odlučno zahtijevati od Vlade da napokon pokrene znanost, obrazovanje i inovativnost u Hrvatskoj koje će nas sa samog dna pomaknuti u sredinu europske znanosti.

Novi predsjednik ne samo da mora lobirati za više novca za znanost iz državnog proračuna, nego i iz gospodarstva i privatnih investicijskih fondova. Tvrdi to naš ugledni znanstvenik Igor Štagljar koji napominje da u Hrvatskoj svi pričaju o odljevu mozgova, a nitko ne spominje činjenicu da u dijaspori postoje etablirani hrvatski znanstvenici koji su već nekoliko puta u posljednjih desetak godina ponudili pomoć Hrvatskoj, ali nažalost, Hrvatska ih neće i odbija.

– Bi li Hrvatska nogometna reprezentacija bila tako jaka da na međunarodnim natjecanjima nastupa samo s nogometašima iz HNL-a – zaključuje Štagljar.

A da se to može dogoditi Hrvatskoj, nužna je i reforma znanstvenog i visokoobrazovnog sustava.

Ruža Tomašić Podrška suverenista Ruža Tomašić: Miroslav Škoro kompletan je čovjek, ima moju podršku

– Sektori odgoja i obrazovanja i kulture u Hrvatskoj u 21. stoljeću osnovni su resursi kojima Hrvatska može ostati dio dijelom razvijenog svijeta. Predsjednik bi trebao djelovati istinski nadstranački i podupirati i štititi reformske procese od sitnih stranačkih interesa – kaže Boris Jokić, bivši voditelj Ekspertne radne skupine. Dodaje i to da bi bilo važno da predsjednik artikulira i glas mladih ljudi u Hrvatskoj koji je utišan i prikazan kao nezreo i neinteligentan, a on je sve, samo to ne.

Pitanje ljudskih prava još je jedna tema koja bi trebala biti jedan od prioriteta predsjedničkog kandidata i predsjednika države. U to ulazi i borba za demokraciju i slobodu govora i prava potlačenih, a došlo je vrijeme i za otvaranje nekih tabu-tema poput pitanja abortusa, prava na posvajanje istospolnih parova, pitanja eutanazije, ali i rastućeg nasilja u društvu. Slaže se s time i psihologinja Mirjana Krizmanić koja kaže da su ljudska prava bit svega.

– Ja bih svakako pozdravila temu eutanazije jer mučiti nekoga u ime medicine nije humano. Nadalje, nasilje, pogotovo ono u obitelji, velik je problem jer djeca koja odrastaju u nasilju i sama postaju nasilni roditelji. Predsjednik države tu može mnogo učiniti jer nikad se nitko neće oglušiti na njegov ili njezin poziv da se takva tema raspravi i o njoj se povede javna rasprava – kaže Krizmanić.

Andrej Plenković Tomislav Krasnec Više nije fantazija: Plenkovića ozbiljno guraju ljudi koji su već jednom izabrali šefa Komisije

Zadnji trenutak za klimu

Predsjednik isto tako mora upozoravati i prozivati zbog svih slučajeva korupcije i klijentelizma i to ne načelno nego jasnom osudom svakog pojedinačnog slučaja. A treba se zalagati i za jačanje institucije poput Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa. Predsjednički kandidati i kandidatkinje u svoje izborne programe svakako ne samo da trebaju, nego i moraju uključiti tešku temu klimatskih promjena, htjeli to ili ne, čak i ako ih čekaju samo četiri godine na vlasti. Drži to prof. dr. sc. Branko Grisogono koji kaže da je zadnji trenutak da se nešto učiniti.

– Oni koji žele neke funkcije, a onda ih i osvoje, trebaju se najozbiljnije “baciti” na ključne teme koje znače opstanak, a to su energetika i poljoprivreda Hrvatske, odnosno agronomija, šumarstvo, ribarstvo, čak i turizam – poručuje Grisogono s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, dodajući da smo kao zemlja zanemarili svoje prirodne brendove poput vjetra, i juga i bure, lokalne obalne cirkulacije i prilagodbe budućeg turizma, prometa i poljoprivrede novim brzim izazovima.

Preseljenje Ureda predsjednika s Pantovčak, obećanje koje Hrvati slušaju još od kampanje Stipe Mesića, definitivno je jedno do onih koja bi trebalo ispuniti. Bez obzira na to što se troškovi tog ureda smanjuju iz mandata u mandat, nema nikakve potrebe da mu za funkcioniranje na godinu treba oko 38 milijuna kuna. Isto bi se tako trebala povesti i rasprava ima li potrebe da predsjednici raspolažu državnim rezidencijama ili bi vile na Hvaru i Brijunima trebalo iznajmljivati turistima.

Predlažemo teme za predsjedničku kampanju

1) Skromniji ured - Iako se troškovi za Ured predsjednika smanjuju iz mandata u mandat, obećano preseljenje s Pantovčaka trebalo bi ispuniti

Ured predsjednika | Autor : Goran Stanzl/Pixsell Foto: Goran Stanzl/Pixsell

2) Privući investicije - Predsjednik mora biti ‘prvi lobist’ za svoju ekonomiju, a u diplomaciju može postaviti ljude koji znaju privući investicije i otvoriti tržište našim tvrtkama

Tvornica | Autor : Reuters/Pixsell Foto: Reuters/Pixsell

3) Otvoriti zelene teme - Treba otvoriti teme zelene energije, održivog turizma, zdrave poljoprivrede i proizvodnje hrane jer to su područja koja znače opstanak

Kukuruz | Autor : Jurica Galoic/PIXSELL Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

4) Više novca u znanost - Novi predsjednik ne samo da mora lobirati za više novca za znanost iz državnog proračuna, nego i iz gospodarstva i privatnih investicijskih fondova

 | Autor : Dubravka Petric/PIXSELL Foto: Dubravka Petric/PIXSELL

5) Borac za ljudska prava - Borba za demokraciju i slobodu govora, ali i tabu-teme poput abortusa, prava posvajanja za istospolne parove te eutanazije trebale bi biti dio agende

Prosvjed | Autor : Hrvoje Jelavic/PIXSELL Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

6) Oštra osuda korupcije - Predsjednik mora upozoravati i ukazivati na korupciju, ali i klijentelizam javnom osudom svakog pojedinačnog slučaja

Uhićenje | Autor : Goran Kovacic/pixsell Foto: Goran Kovacic/pixsell

Joško Jeličić
DINAMO - ROSENBORG
Joško Jeličić uoči uzvratne utakmice: Spokojan sam, jači smo individualno i momčadski

A1 izdvaja za Vas

  • stefj:

    Od svih navedenih tema skromniji ured je najmanje bitna, a stavljena je na prvo mjesto. Na tuste milijarde koje se troše na uhljebe, tih par milijuna uštede je čista kozmetika, opet fokus na krivoj stvari... Po meni bi osnova i ... prikaži još! predsjednika i vlade morala biti borba protiv birokracije, a to samo po sebi znači i borba protiv korupcije, veća konkurentnost, lakše privlačenje investicija, jeftinija država i sve što ide uz to... A ideološke teme manje više. To je za zabavljanje javnosti i kupovanje interesnih skupina. Birokracija je osnovni problem i izvor svih zala, a kod nas je ima puno, puno, puno previše...

  • aristip:

    Osnovni i najveći problem Hrvatske je s t r a n a č k i a p a r h e j d koji provode sve stranke na vlasti na bilo kojoj razini. Bez rješevanja ovog problema Hrvatska neće napredovati ... prikaži još!dovati nego samo nazadovati.

  • Jania:

    Vrle novinarke svoju osobnu listu "progresivnih" želja plasiraju kao političku analizu. Očito im među kandidatima nedostaje neki Bernie ili barem Hilary.