Ovog se vikenda nad Sankt Peterburgom nadvio gusti dim nakon što su ukrajinski dronovi pogodili gradski naftni terminal. U Moskvi su se na benzinskim postajama koje su još radile formirali dugi redovi. Sve češći i precizniji ukrajinski udari dronovima dugog dometa uzrokovali su najveću krizu goriva u Rusiji u posljednjih nekoliko desetljeća. To je potaknulo i dojam da se ratna sreća okrenula. Kanadski premijer Mark Carney prošlog je mjeseca izjavio: „Mi, Nijemci, Britanci, Francuzi – svi smo stava da se plima okrenula... Putin će izgubiti.“
Ipak, malo tko vjeruje da će ruski čelnik tek tako priznati poraz, pa se zapadni kreatori politika pripremaju za ljeto puno eskalacija. „Pitanje koje si svi postavljamo“, kaže jedan od njih, „jest što će Putin poduzeti?“ Općenito govoreći, među zapadnim stratezima postoje dvije škole mišljenja. Financial Times navodi da prva polazi od toga da ulazimo u vrlo opasno razdoblje u kojem će stjeran u kut, Vladimir Putin vjerojatno posegnuti za drastičnim mjerama kako bi promijenio tijek rata. Druga škola tvrdi da su Putinove realne mogućnosti za eskalaciju zapravo prilično ograničene. Stoga možda postoji veća opasnost da se zapadni čelnici toliko prestraše same prijetnje ruskom eskalacijom da izvrše pritisak na Ukrajinu kako bi popustila.
Postoje četiri glavna puta eskalacije, smatra FT. Prvi su konvencionalni vojni udari na bojišnici. Drugi je uporaba nuklearnog oružja. Treći je izravan napad na NATO, a četvrti je „hibridno ratovanje“ – ruski prikriveni napadi na zapadnu infrastrukturu ili pojedince. Očekuje se da će Rusija tijekom ljeta u „mlin za meso“ na prvoj crti bojišnice poslati još više vojnika. Putin je nedavno ustvrdio da su njegove snage zauzele Kostjantinivku, ključni cilj Kremlja u istočnoj regiji Donjecka, no Volodimir Zelenski te je tvrdnje ismijao i demantirao. Zapadni dužnosnici procjenjuju da Rusija gubi vojnike brže nego što ih može nadomjestiti – po stopi od 35.000 ubijenih ili ranjenih mjesečno. Nagađa se i o mogućoj općoj mobilizaciji, no ona nosi rizik od velikog nezadovoljstva u javnosti.
Nakon više od četiri godine iscrpljujućih borbi, malo je naznaka da je Rusija na pragu odlučujućeg proboja. Putinova želja za osvetom i eskalacijom mogla bi se očitovati u neselektivnim napadima, poput onih raketnih i bespilotnim letjelicama, u kojima je prošlog tjedna u Kijevu poginulo 30 civila. No, iako brutalne, te taktike teško mogu preokrenuti tijek rata.
Tijekom cijelog sukoba Putin i njegovi suradnici redovito su davali zloslutne naznake o mogućoj uporabi taktičkog nuklearnog oružja. Međutim, te se prijetnje danas shvaćaju mnogo manje ozbiljno nego na početku rata. Zapadni donositelji odluka vjeruju da je kineski čelnik Xi Jinping upozorio Putina protiv takvog poteza. Također drže da je Kremlj svjestan rizika od izravne intervencije Zapada u slučaju nuklearnog napada. Čestom zloporabom nuklearne retorike Putin je sam sebi umanjio moć zastrašivanja. Kako je rekao jedan zapadni dužnosnik: „Obezvrijedio je tu valutu.“
Neki zapadni čelnici stoga očekuju rusku provokaciju usmjerenu protiv baltičkih država ili Poljske. Sigurnosni dužnosnici u Latviji navode da Rusija „priprema vojne provokacije“ potencijalno usmjerene protiv njih. Izravan ruski napad čini se malo vjerojatnim, no zapadne stratege dugo zabrinjava mogućnost ruske intervencije koja bi se pokušala prikazati kao odmazda za „agresiju NATO-a“ ili zaštita ruskog stanovništva na Baltiku. Cilj bi bio izazivanje vojne i diplomatske krize koja bi podijelila zapadni savez i navela SAD da pritisne Ukrajinu na teritorijalne ustupke.
No, bi li Putin uistinu riskirao? Posljednje četiri godine dosljedno je izbjegavao izravan sukob s NATO-om, unatoč strahovima da bi mogao napasti opskrbne pravce na teritoriju Saveza. Eskalacija na Baltiku zahtijevala bi povlačenje ruskih snaga s ukrajinske bojišnice, a otvaranje druge bojišnice izravno na tlu NATO-a moglo bi završiti katastrofalno i poniziti Rusiju.
Ostaje hibridno ratovanje, kojemu smo svjedočili mnogo puta u protekle četiri godine – od sabotaža paketima s eksplozivom do pokušaja atentata na čelnika Rheinmetalla, vodećeg njemačkog proizvođača oružja. Rusija nastavlja provokativno nadzirati ključnu zapadnu infrastrukturu, poput podmorskih kabela i energetskih vodova. No, i hibridna eskalacija usmjerena na civilne ciljeve nosi rizike. Zapad nedvojbeno može uzvratiti, a sigurnosni izvori napominju da su velike sile vjerojatno već postavile kibernetički ekvivalent „neeksplodiranih bombi“ unutar kritične infrastrukture svojih suparnika.
Putin svakako ima opcije za eskalaciju, no problem je u tome što su sve odreda loše. Ipak, malo je znakova da je ruski čelnik spreman prihvatiti poraz. Ukrajina i njezini zapadni saveznici pripremaju se za opasno ljeto. Nadaju se da će, ako ga uspiju prebroditi uz stalan pritisak na Rusiju, Putin i njegovi suradnici napokon morati prihvatiti stvarnost i do kraja godine odustati od svojih maksimalističkih ciljeva. Kraj rata u Ukrajini možda je napokon na vidiku, zaključuje FT.
FOTO Pogledajte kako su dočekali Milanovića uoči ključnog sastanka: Stigao u Ankaru Vladinim avionom
Otvori KEKS Pay
Ukrajini je već ponestslo opcija i zato Zelenko inzistira na primirju.