„Ne vidim mase ljudi kako prolaze gradom kao prethodnih godina", kaže vlasnica hotela Sofia Maia iz sjevernog portugalskog grada Porta. „Čini mi se da ni restorani nisu puni kao nekada. Ipak, ne mogu se žaliti na popunjenost smještajnih kapaciteta." Dok se ljeto polako bliži kraju, portugalska turistička branša s mješovitim osjećajima bilancira sezonu: broj posjetitelja stagnira, a turisti više ne troše tako velikodušno kao prije.
Sve do 2025. Portugal se mogao pohvaliti snažnim rastom broja posjetitelja. Prema podacima državnog statističkog instituta INE, 2024. godine zabilježen je impresivan rast od 9,3 posto, što je predstavljalo 2,5 milijuna ljudi više nego godinu ranije. U 2025. broj stranih gostiju porastao je za svega 3,3 posto, a čini se da se taj trend nastavlja: „U prvom polugodištu zabilježili smo 3,1 posto više posjetitelja“, objašnjava André Gomes, predsjednik udruženja koje zastupa interese turističke regije Algarve na jugu zemlje. „Broj noćenja povećao se za dva posto, a prihodi za 7,7 posto.“ Sve, prema riječima turističkog menadžera, upućuje na rezultate slične prošlogodišnjima.
Broj stranaca koji posjećuju Portugal stabilizirao se na oko 30 milijuna godišnje, što je čak tri puta više od ukupnog broja stanovnika. S udjelom od oko jedanaest posto, Nijemci su, odmah iza Britanaca, druga najvažnija skupina turista. Prema podacima statističkog ureda, posjetitelji su prošle godine potrošili čak 29,4 milijardi eura, što predstavlja 11,8 posto portugalskog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Unatoč tome, pojavljuju se prvi znakovi zabrinutosti: „Očito smo dosegnuli granice turističkog rasta“, smatra profesor ekonomije João Duque. „I ne vidim plan za budućnost koji uzima u obzir tu činjenicu."
Doista, čini se da politički odgovorni i dalje sanjaju o neograničenom rastu: novi planirani lisabonski aerodrom trebao bi sredinom 2030-ih godina omogućiti dolazak u tu zemlju za najmanje 56 milijuna putnika godišnje, a u Lisabonu i Portu odobrena je gradnja gotovo 200 novih hotela s oko 11.000 soba. Neće se, doduše, realizirati svi planirani projekti, uvjerava ekonomski stručnjak João Duque. No, uz sadašnje trendove rasta broja turista, moglo bi doći do značajnih viškova kapaciteta.
I to unatoč već sada vrlo visokim cijenama: „Jednostavno jedro za zaštitu od sunca i ležaljka na plaži u Algarveu mogu stajati 200 eura dnevno ili više“, izračunao je profesor Duque. „Kada je riječ o odlasku u restoran, granica od 100 eura po osobi također se brzo premaši.“ Stoga se mnogi turisti opskrbljuju u supermarketima i jedu u svom smještaju. Sve više stolova u restoranima ostaje prazno. „Strani gosti naručuju najjeftinije jelo s jelovnika i često čak dijele jedno jelo“, žali se Celeste Botelho, vlasnica restorana u Nazaréu, poznatom među surferima po golemim valovima. Gužve ima najviše na šetnici uz more ispred restorana, ali ne i u samom lokalu. Vremena kada je Portugal bio relativno jeftina destinacija za odmor jednostavno su prošla, naglašava ekonomist João Duque.
Za razliku od turističke industrije, mnogi Portugalci, čini se, pozdravljaju pad broja turista. „Opet ima slobodnih mjesta u restoranima", kaže João Martelo iz Lisabona. Osoblje je sada ljubaznije prema lokalnom stanovništvu, a kako dodaje: „Živim u blizini posljednje stanice poznate tramvajske linije 28. Tamo konačno više ne čekaju stotine turista u redu i ne zauzimaju mjesta lokalnim stanovnicima.“
Potrebna je promjena razmišljanja, smatra profesor ekonomije João Duque. Umjesto jeftinog masovnog turizma, potrebno je okrenuti se skupljem i ekskluzivnijem tržišnom segmentu: „Hoteli s pet zvjezdica diljem zemlje vrlo su dobro popunjeni. Tu još postoji prostor za rast." Naravno, ne radi se o povećanju broja turista za nekoliko milijuna godišnje, nego o rastu potrošnje po gostu. „Takvim gostima treba ponuditi i posebne sadržaje, od punog pansiona s egzotičnim jelima do tematskih avantura."
Upravo na tome turistički sektor u Algarveu želi nastaviti raditi, obećava André Gomes iz Turističke zajednice Algarvea. „Želimo svojim posjetiteljima nuditi sve kvalitetnije sadržaje. Bilo da je riječ o gastronomiji, golfu, obalnim pješačkim rutama ili izletima brodom.“ Jer vremena u kojima je broj turista rastao za nekoliko milijuna godišnje, smatra turistički stručnjak, nepovratno su završila.
Zbog toga nije žalostan ni direktor Gomes, kao ni vlasnica hotela Sofia Maia iz Porta. Ona kaže: „Da se rast nastavio tako snažnim tempom, postojala bi opasnost da pojedine dijelove zemlje preplave turisti." A to bi, zaključuje, portugalskoj turističkoj industriji dugoročno nanijelo više štete nego koristi.
Otvori KEKS Pay
