Naslovnica Vijesti Hrvatska

Što bi bilo kad bismo ostali bez pčela

Oprašivači, među kojima su dominantne pčele, godišnje doprinose s više od 22 milijarde eura europskoj poljoprivrednoj industriji
23. kolovoza 2018. u 20:44 8 komentara 4051 prikaza
pčele
Foto: Damir Spehar/PIXSELL

Iako nadobudniji spas planeta vide u flotama pčela-robota ili minidronova koji će u budućnosti oprašivati područja u kojima su nestale ili izumrle, teško da bi taj izum Nacionalnog instituta za napredne industrijske znanosti i tehnologiju iz Tokija, koji je ove godine bombastično predstavljen na tehnološkoj konferenciji u Teksasu, mogao nadomjestiti sve ono u čemu danas uživamo zahvaljujući pčelama. I priroda oko nas i ono što jedemo ovisi o njima.

pčela Apel pčelara Proglasite pčelu ugroženom vrstom!

Kukci, među kojima su dominantne pčele, oprašuju oko 80% biljaka na Zemlji. Prinosi jabuka, krušaka i šljiva, primjerice, i do 90% ovise o uspješnom oprašivanju pčela.

No dok ih mnogi i dalje uzimaju zdravo za gotovo, poljoprivrednici, zaštitari prirode, pčelari, prirodoslovci... potvrdit će da je zbog pesticida, suša, uništenih staništa, manjka hrane, zagađenja okoliša i zraka, klimatskih promjena te sve češćih bolesti pčela iz godine u godinu sve manje, a Einsteinovo upozorenje “Kad bi pčele nestale s površine Zemlje, čovječanstvo bi imalo još samo četiri godine života” sve bliže da se iskuša u praksi.

Iznimno inteligentne

Pametni su tako, a riječ je o pčelarima iz Hrvatskog pčelarskog saveza potpomognutima kolegama Mađarima i Slovencima, ovih dana krenuli u bitku za proglašenje pčele ugroženom vrstom. Samo tako, znaju, taj će problem prepoznati i mjerodavni, a možda i donirati koju kunu da bi se lakše borili s “vjetrenjačama”.

Nestajanjem pčela slabi oprašivačka aktivnost, što se odražava i na agrikulturu, ističu u Hrvatskom pčelarskom savezu, pa njegov čelnik Željko Vrbos najavljuje sveobuhvatnu akciju u koju bi se uključili i bruxelleski parlamentarci i do proračunske 2021. izborili za zaštitu pčela.

Makar jedan tretman protiv bolesti koje ih napadaju trebao bi se obaviti na trošak nacionalnih vlada, smatra Vrbos. Naravno, potrebna je i bolja edukacija potrošača te bolja kontrola patvorenog meda koji i pčelarima, a i pčelama kvari posao.

Istraživanje Europske komisije pokazalo je da je trećina meda koji dolazi na EU tržište krivotvorena te da kvaliteta ne odgovara deklaracijama čime je poljuljano povjerenje potrošača u med kao najzdraviji proizvod. No, koliko dugo ćemo u njemu još uživati?

Hotel za pčele pčelarska tradicija U hotelu za pčele svatko radi svoj med

S obzirom na to da su iznimno inteligentne, nisu stari narodi uzaludno govorili da pčele umiru, a ne ugibaju. Američki Indijanci su još prije šest tisuća godina koristili med kao lijek i jelo. Faraoni i rimski vladari na svojim su grobnicama redovito imali nacrtane pčele za koje se pretpostavlja da na planetu Zemlji žive već 150 milijuna godina.

Dobitnik Nobelove nagrade Karl Von Frisch otkrio je da pčele posjeduju memoriju za vrijeme i prostor te da tu sposobnost koriste pri izgradnji nove košnice.

pčele | Autor : Ivica Galovic/PIXSELL Foto: Ivica Galovic/PIXSELL

Kad lete u mraku, pčele mogu lokalizirati točno odredište cvijeta, nektara, peludi te svih ostalih bitnih informacija zahvaljujući “dvjema antenama” na tijelu koje sadrže tri tisuće senzora.

Medonosne pčele imaju 170 receptora mirisa koji im omogućuju rodbinsko prepoznavanje, društvenu komunikaciju unutar košnice i pronalaženje hrane. Njihov je njuh toliko precizan da mogu razlikovati stotine različitih biljnih sorti. Primjerice, pas tragač pogađa mirise u 71% slučajeva, nakon tri mjeseca treninga, a pčela u 98%, bez obzira na mirise u blizini koji je ometaju, poput parfema, motornog ulja...

Pčele na biciklu 'ODLIČNA ZAŠTITA' Neobičan prizor u centru Zagreba: Pčele okupirale sjedalo bicikla!

Medonosne pčele znaju da je planet okrugao te mogu računati kutove i zakrivljenja da bi se orijentirale. Prosječna pčela proizvede oko 1/12 žličice meda u životu, a tijekom jednog leta posjeti 50-100 cvjetova.

Svaka pčela u koloniji, koja broji od 20 do 80 tisuća jedinki, među kojima i nekoliko stotina do tisuću trutova, ima jedinstven miris, da bi je članovi kolonije mogli prepoznati. No samo pčele radilice mogu ubosti ako osjećaju da su u opasnosti. Nakon što se žalac “zakači” za ljudsku kožu, pčela ugiba, no pri susretu s drugim insektima ili životinjama, obično prežive. Trutovi pak nemaju žalce i njihov je osnovni posao parenje s maticom.

20.000 vrsta pčela

Med i ostali pčelinji proizvodi, posebice propolis, danas su dokazano učinkoviti protiv virusa i bakterija. Uz apiterapiju, tisućama godina u svijetu je poznata i apipunktura koja koristi pčelinji otrov kao lijek koji su cijenili i Karlo Veliki, Ivan Grozni, Mao Ce Tung... No pčele danas misteriozno nestaju što se u svijetu naziva poremećajem raspada kolonija (CCD), a glavni uzrok su, sumnja se, pesticidi pod imenom neoniktinoidi, koji uzrokuju pomore pčela ili pak gubitak orijentacije zbog čega se gube te izumiru čitave zajednice.

Eurozastupnica Marijana Petir, koja se zalaže za izravne potpore po pčelinjoj zajednici u okviru prvog stupa ZPP-a, kaže da oprašivači, među kojima su i divlje pčele, godišnje doprinose s više od 22 milijarde eura europskoj poljoprivrednoj industriji te je važnost pčela u poljoprivrednom sustavu neizmjerna.

Ilustracija zaštita oprašivača EU zabranjuje sve pesticide koji ugrožavaju pčele

– Danas u svijetu postoji oko 20 tisuća vrsta pčela, od čega u EU obitava 10%. Bogatstvo raznolikosti vrsta povećava se od sjevera prema jugu Europe, a najviše vrsta nalazi se u mediteranskoj klimatskoj zoni, dok je najveći broj ugroženih ujedno i endemičnih vrsta zabilježen u jugoistočnoj Europi – ističe ona.

Na području EU djeluje oko 630 tisuća pčelara koji svake godine u 16 milijuna košnica proizvedu oko 200.000 tona meda. No unatoč tome broj pčelinjih zajednica u nekim se državama članicama smanjio – i za 50%. Alarmantne brojke govore da EU trenutačno nedostaje čak 13 milijuna pčelinjih zajednica pa nije čudno što se više od 40% potreba podmiruje uvoznim medom iz trećih zemalja koji je često i upitne kvalitete – a često i nije proizvod pčela.

nužne mjere Jakovčić: Tražim bolju zaštitu europskog meda i dodatne potpore pčelarima u EU

U Hrvatskoj se u prosjeku proizvede od 7500 do 10.000 tona meda godišnje, što je uz potrošnju od 1 kg po stanovniku i više nego dovoljno za hrvatske potrebe. No trgovci ga svejedno uvoze i domaćim pčelarima zagorčavaju posao i ruše cijene. Lani smo, prema podacima HGK, izvezli 470 tona meda za oko 2 mil. eura, a uvezli 1600 tona za 3,2 milijuna eura.

Na dan zaštitnika pčelara školarcima staklenka meda

Djeca prvih razreda osnovnih škola od ove će nastavne godine učiti o važnosti pčela i konzumiranju meda te njegova uključivanja u prehranu. Prema najavama iz Ministarstva poljoprivrede, svako bi dijete u prosincu, na Dan sv. Ambrozija, trebalo dobiti staklenku meda domaćeg proizvođača. To će, tvrdi se, pomoći stvaranju boljih uvjeta za pozicioniranje meda hrvatskih pčelinjaka na tržištu za što će se osigurati 2 milijuna kuna, od čega 1,2 milijuna kuna za mjeru Školski medni dan, a 800.000 kuna za mjeru “Promocija meda hrvatskih pčelinjaka”     

VIDEO Kako se jednostavno riješiti komaraca  

Dobi.hr
BUDUĆNOST U VAŠEM DOMU
Juraj Križanić: „Danas svi mogu unaprijediti i automatizirati kućanstvo postepenom ugradnjom pametnih uređaja koji štede energiju, vrijeme i novac”
  • prajdali100:

    Odličan članak.Pokojni otac je bio pčelar a ja sam mu povremeno pomagao.Pčele su zaista najnevjerojatnija bića koja nam je Priroda podarila. Ali i njima je prokleti čovjek" došao glave". Skupo će to platiti !!!

  • dalibor.hren:

    Jolanda otkriva toplu vodu!

  • dalibor.hren:

    Uz kukce, oprašivači su i čovjek, i vjetar i voda.... Kako se zovu kukci, najpoznatiji oprašivači? Pčele!!! Kako se zove vjetar koji oprašuje cvjetove biljaka? Jebivetar!!!