Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 38
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Zdravko Marić:

'Smanjit ću poreze, ali poreznom politikom ne mogu se riješiti svi naši problemi'

Zdravko Marić
Foto: Jurica Galoić/PIXSELL
1/8
16.06.2018.
u 13:44

"Naše opterećenje viših i visokih plaća je među najvećima. Razmatra se i granična stopa poreza na dohodak od 36 posto, ali odluka još nije donesena"

Ministar financija Zdravko Marić trebao bi do kraja ovog mjeseca izaći pred Vladu i koalicijske partnere s prijedlogom poreznog rasterećenja od početka iduće godine, koji će nakon toga biti upućeni u javnu raspravu. Smanjenje poreza postalo je vruća tema jer poduzetnici, HNS, dio ekonomista pa i predsjednica države nisu skloni smanjenju PDV-a, već bi radije smanjivali pritisak na plaće. Smanjenje PDV-a za jedan postotni poen smanjilo bi prihode države za približno 2,0 milijarde kuna.

Što kažete na javnu raspravu koja se već zahuktala?

Rasprava o porezima sama po sebi nije loša, dapače dobro je da je javnost, kako stručna tako i opća, zainteresirana za porezni sustav i poreznu politiku. Mogu reći da je i moja namjera kao ministra financija od samog početka bila da između ostaloga fokus interesa javnosti i politike usmjerimo i na poreznu reformu. Bez obzira na to što to nije bilo tako davno, treba podsjetiti da je jedan od krucijalnih problema koji su utjecali na nekonkurentnost hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini bio kompliciran, nerazumljiv porezni sustav, česte promjene poreznih propisa i visoko porezno opterećenje gospodarstva i građana. Jedan od ciljeva bio je da to promijenimo, ali i da istodobno krenemo smanjivati proračunski deficit, javni dug te time utječemo na poboljšanje kreditnog rejtinga i općenito poboljšanje slike o Hrvatskoj u domaćoj i međunarodnoj javnosti.

Zdravko Marić
1/17

Kada se osvrnemo na protekle dvije godine, mogu reći da postavljene ciljeve ostvarujemo i brže no što smo planirali i očekivali. Smanjujemo javni dug, uravnotežili smo proračun, a u isto vrijeme proveli smo prvi krug porezne reforme gdje smo građane i poduzetnike u dvije godine rasteretili s gotovo četiri milijarde kuna. Dodatno, naglasio bih da se središnji proračun s početkom ove godine u potpunosti odrekao prihoda od poreza na dohodak u korist gradova, općina i županija što iznosi oko 1,5 milijardi kuna.

To je iza nas, ljudi gledaju što ćete novo predložiti.

Upravo u tom kontekstu treba promatrati i našu namjeru za daljnjim poreznim rasterećenjem, ali vodeći računa da ne ugrozimo ostale bitne ciljeve fiskalne politike. Naime, postoji i druga strana, određena negativna implikacija jer su temeljem ovakvih dobrih rezultata porasla očekivanja o dometima porezne politike, i općenito poreza na rast i zapošljavanje. Porezi su bitni, ali nisu jedino i spasonosno rješenje za sve probleme našeg gospodarstva i društva u cjelini, pa tako i zaustavljanje iseljavanja, demografsku obnovu ili rast životnog standarda.

Nemam namjeru bježati od odgovornosti ili se bilo kome žaliti, nastavit ćemo smjerom kojim smo započeli, ali moramo pratiti globalna kretanja i neke domaće čimbenike koji mogu predstavljati izazov, ali i opasnost za naše postavljene ciljeve u sljedećem razdoblju. Nakon što smo proračun doveli do uravnotežene razine, pa imamo čak i suficit, porasli su apetiti i počelo je licitiranje sa smanjivanjem poreza, ali i s povećavanjem rashodne strane proračuna.

I to je dio demokratskog dijaloga. Kakav je vaš stav?

Zalažem se i zalagat ću se za kontrolu rashodne strane proračuna, efikasno, racionalno i odgovorno trošenje javnog novca. Osigurat ćemo financiranje i strateški važnih potreba, ali istovremeno nećemo dopustiti probijanje limita. Eventualni višak prihoda koristit ćemo kao i do sada za smanjenje javnog duga i daljnje porezno rasterećenje.

Foto: Jurica Galoić/PIXSELL/ilustracija

Brojke vam idu u prilog, ali nije se trošilo jer se interesne skupine i političke elite nisu uspjele organizirati jer nismo imali stabilnu većinu.

Činjenica je da smo uspjeli zadržati rashode pod kontrolom i da jasno ostvarujemo postavljene ciljeve. Smanjili smo javni dug za više od 6 postotnih bodova mjereno udjelom u BDP-u. Prema tome, sve što smo radili i što nastavljamo raditi, ostvarenje je jasno postavljenih ciljeva na početku mandata i od toga nećemo odustati. U tom kontekstu, vratio bih se nastavku porezne reforme. Ranije sam govorio, a sad ponavljam da je ovo cjelovit paket. Cilj nam je imati jednostavniji, transparentniji porezni sustav koji će biti predvidiv i dosljedan. Započeli smo proces administrativnog, poreznog i neporeznog rasterećenja i tim smjerom idemo dalje.

Generalno, udio poreznog tereta u Hrvatskoj najveći je među tranzicijskim zemljama.

Ne bi se baš složio jer usporedba podataka za sve zemlje Europske unije daje drukčije zaključke. Različita je situacija kada je riječ o pojedinim poreznim oblicima. Što se tiče neposrednih poreza, tj. poreza na dohodak, uključujući i doprinose, nalazimo se na 20. mjestu od 28 zemalja članica. Na prvom mjestu po visini poreznog tereta na plaću je Francuska. Na jedan euro neto dohotka u Francuskoj, Belgiji i Austriji poslodavci plaćaju između 1,05 i 1,20 eura poreza i doprinosa. U Hrvatskoj su ta davanja 65 centi, kao što je i u Sloveniji. U Slovačkoj su takva davanja 76 centi, u Mađarskoj 86 centi, u Češkoj 75 centi i u Poljskoj 69 centi. Ispod nas su Irska, Bugarska, Malta i Cipar.

Kad usporedimo porezni klin u zemljama srednje i istočne Europe, dakle razliku između bruto troška rada za poslodavca i neto plaće koju primi radnik, u nekoliko razreda visine bruto plaće situacija je sljedeća: između 11 novih država članica EU pri oporezivanju ispodprosječnih plaća porezni klin je najniži u Hrvatskoj i iznosi 32 posto. U Mađarskoj je za takve plaće porezni klin 46 posto, Sloveniji 40 posto, a prosjek u novim državama članicama je 35 posto. Kod visine prosječne bruto plaće naš porezni klin je 38 posto i treći smo od dna, ali kako plaća raste taj se teret penje. Na iznadprosječnim plaćama mi smo u sredini s 42,7 posto poreznog klina, a Slovenija u vrhu s 46,4 posto. Kod iznos plaće koja je tri puta veća od prosjeka, dakle najviših plaća, mi smo po poreznom opterećenju u gornjoj polovini.

Međutim, kada je riječ o indirektnim porezima, odnosno o porezima na potrošnju, gdje je najzastupljeniji PDV, tu smo na samom vrhu po poreznom teretu.

Hoćete reći da niste pogodovali bogatima?

Ovo je odgovor na usporedbe porezne reforme s likom iz Alana Forda. Imamo situaciju da 1,5 milijuna poreznih obveznika od ukupno 2,7 milijuna danas ne plaća porez na dohodak. Ako bi se taj krug dodatno širio, otvaramo temu narušavanja načela razmjernosti poreznog sustava. Iako je obaveza svih koji ostvaruju dohodak da plaćaju porez na dohodak, mi već imamo situaciju da više od polovine građana uopće ne doprinosi u tom poreznom obliku zbog osobnog odbitka i odbitaka za uzdržava članove obitelji. S druge strane, u vrhu smo po potrošnim porezima, poglavito u PDV-u gdje smo uvjerljivo broj jedan po udjelu tog prihoda u BDP-u, a jedino gdje smo u sredini su doprinosi. Zato inzistiram da se gleda cjelina.

Dakle, ide se na smanjivanje PDV-a?

Moram vas podsjetiti da je jedan od elemenata izbornog programa HDZ-a na temelju kojeg je HDZ dobio najveće povjerenje hrvatskih građana bilo i smanjenje PDV-a. Isto tako podsjećam da je ovaj element i dio programa Vlade Republike Hrvatske. Ako pogledate Program Vlade u dijelu fiskalne politike, vidjet ćete da se postavljeni ciljevi realiziraju i da je preostalo realizirati smanjivanje stope PDV-a.

Uključuje li preispitivanje poreza na potrošnju smanjenje trošarina na benzin naprimjer?

Vezano uz aktualne pritiske, moram reći da kod trošarina imamo fleksibilniji alat. Vlada može brzo reagirati svojim uredbama, a dosadašnje kretanje cijene nafte na globalnom tržištu nije dovelo do izlaska iz projekcijskog razdoblja. Ulazimo u turističku sezonu, pratimo razvoj događaja i po potrebi ćemo reagirati.

Foto: Jurica Galoić/PIXSELL/ilustracija

Hoće li uz smanjenje PDV-a biti popuštanja i na plaćama?

Gledat će se potrošni porezi, ali ne samo oni. Opet inzistiram na konceptu sveobuhvatnosti i cjelovitosti. Razmatramo i oporezivanje rada i gledamo na koji način i kako smanjiti trošak poslodavaca, što bi trebalo proizvesti veće zapošljavanje i rast plaća. Neki dan bili smo na Danu poduzetnika i drago mi je da je i tamo apostrofirana porezna politika, ali ona ne može biti jedna jedina. Prije godinu dana smo na zajedničkom skupu s HUP-om zaključili da jedino sinergijskim djelovanjem možemo dovesti do dizanja standarda građana. Jasan je zaključak da je sada red na porastu plaća, ali nije porezni sustav taj koji sam može povećati plaće. On je tu da pomogne, do određene razine porezni sustav može utjecati na plaće, ali nakon toga taj se utjecaj smanjuje. Napravit ćemo cjelovitu priču, ali da bi došlo do pravog rasta standarda, mora postojati sinergijsko djelovanje poslodavaca i Vlade.

Znači li to da će se smanjivati doprinos za zapošljavanje?

S pojedinačnim rješenjima ne bih za sada izlazio s obzirom na to da još uvijek radimo u okviru radne skupine na prijedlozima pojedinih mjera. Prijedlog mjera ću prvo izložiti Vladi i koalicijskim partnerima.

Tko je u vašoj radnoj skupini, je li i to tajna?

Ma nema tu nikakvih tajni. Sve što radimo je dokumentiramo, sve se odvija u Ministarstvu financija, ali ne želim javno govoriti o imenima da te ljude sutra netko ne proziva jesu li bili za ovo ili ono rješenje. U radnoj skupini su stručnjaci iz znanstvene, poslovne i stručne zajednice, koji su bili i članovi radne skupine 2016. godine, samo ovaj put je radna skupina manja s obzirom na to da je riječ o nastavku porezne reforme. Tu imam potrebu istaći da su u radu radne skupine sudjelovali i brojni službenici Porezne uprave koji su na kraju i pisali prijedloge zakona te im ovom prilikom posebno zahvaljujem, kao i svim članovima radne skupine.

Kako ćete postići da padnu cijene nakon što smanjite PDV?

Država nema direktnog mehanizma za to. Isti je slučaj i s eventualnim smanjivanjima poreza na dohodak te doprinosa iz i na plaću. Zato sam i rekao da je tu bitna uloga poslodavaca kako bi građani osjetili dobrobiti koje bi im moguće smanjivanje poreznog tereta donijelo, kako na povećanju plaća tako i na smanjenju cijena proizvoda i usluga.

Hoće li se dirati najveća stopa, granična od 36 posto na plaće.

Mislim da sam iz pokazatelja koliko opterećujemo najviši dohodak pokazao da je u odnosu na ostale usporedive zemlje Srednje i Istočne Europe hrvatsko opterećenje viših i visokih plaća među najvećima. Kod poreza na dohodak smo išli u prvom koraku na smanjenje pritiska na najveće plaće jer smo imali jasne apele firmi i udruga, inženjera, IT stručnjaka, liječnika. Odluka nije donesena, ali razmatra se.

Hoće li se olakšice za uzdržavanu djecu, koje su za mnoge roditelje samo pravo na papiru, pretvoriti u dječji doplatak?

U prvom koraku porezne reforme povećanje neoporezivog dohotka za djecu bila je jedna od mjera koja je imala isključivi demografski karakter, poglavito za obitelji s više djece. Efekt tih mjera je 420 milijuna kuna koji su ostali roditeljima uzdržavane djece. Ukupno je olakšicama za djecu dohodak roditelja rasterećen s 2,1 milijardu kuna. Olakšice za djecu ostaju unutar poreza na dohodak.

Sve je više upozorenja o poreznim utajama, dapače, priča se o masovnom neplaćanju poreza. Kakav je vaš uvid?

Jedna od prvih poruka koju smo uputili prilikom provedbe porezne reforme je da Porezna uprava pruža partnersku ruku poduzetnicima. Na primjer, još 2016. jasno smo rekli kako nećemo kažnjavati za prvi bagatelni prekršaj. Partnerstvo se zasniva na međusobnom povjerenju i uvažavanju pa stoga zloporabe nipošto nećemo tolerirati i to kako očite porezne utaje i prijevare, tako i naoko legalne, a u biti zloporabe određenih poreznih povlastica i prava.

Na primjer?

Član uprave trgovačkog društva prijavljen je da ima OPG, te plaća manji paušal kao OPG, a ne doprinose kao član uprave. Već sad je praktički značajan broj poreznih obveznika poduzetnika u sustavu jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću. Ona su uvedena da se potakne poduzetništvo, da se fleksibiliziraju uvjeti poslovanja, a ne da se preko njih provodi agresivno porezno planiranje. Uočen je prijenos poslovanja pravne osobe iz jednog j.d.o.o-a u drugi kako bi se izbjeglo plaćanje PDV-a. Želimo i dalje partnerski odnos, želimo educirati, informirati pa i ovaj intervju koristim da poručim kako smo uočili pojavne oblike zloporaba i već poduzimamo i poduzimat ćemo mjere utvrđivanja i kažnjavanja takvog ponašanja, ne samo zbog izbjegavanja plaćanja poreznih obveza nego i zbog nelojalne konkurencije drugim poduzetnicima koji uredno podmiruju sve svoje obveze.

Kako konkretno izgleda taj oblik porezne utaje?

Evo na primjer. Zadnjom izmjenom Zakona o PDV-a podigli smo prag za ulazak u sustav PDV-a na ostvareni promet od 300.000 kuna, što znači da poduzetnik početnik nije u sustavu PDV-a i ne plaća PDV u prvoj godini svog poslovanja. Kad ostvari prihod iznad 300.000 kuna, tek od 1. siječnja sljedeće godine ulazi u sustav PDV-a i to je olakšica za nove i male poduzetnike. Međutim, uočili smo pojavu da se na istim lokacijama obavlja ista djelatnost već dugi niz godina, pri čemu se koristi ista oprema, isti su i zaposlenici, ali se mijenja nositelj djelatnosti odnosno novo trgovačko društvo. To je čista zloporaba poreznog prava, kažnjiva i prema našim propisima i prema propisima Europske unije te u tom smislu postoje i presude Europskog suda.

Je li njegova usluga niža, je li tvrtka izvan sustava PDV-a jeftinija?

Po svemu sudeći bi trebala biti, ali u pravilu nije. I tu vam se pokazuje da kad pojedini poslodavci uopće nisu obveznici PDV-a, ta činjenica ne utječe na smanjivanje cijena njihovih proizvoda i usluga. Kupac uredno dobije račun, a cijena iznosi kao i kod poduzetnika koji je u sustavu PDV-a. Nije model j.d.o.o. nužno loš, no on je uveden da bi se potaknulo malo poduzetništvo, a ne da se otvori prostor za neplaćanje PDV-a. Postoje tu i kružne međunarodne prijevare, tema kojom se intenzivno bavimo i na razini vijeća ministara financija EU. Počelo je Svjetsko nogometno prvenstvo i sve više se putem interneta nameću strani kladioničari koji ne plaćaju nikakav porez kod nas, imaju puno agresivniju politiku prema igračima i konkurentniji su u odnosu na registrirane kladionice u Hrvatskoj. I o tome ćemo voditi brigu.

Sezonski podaci pokazuju da rast BDP-a usporava prema 1,5 posto na koliko je procijenjena i naša prirodna stopa rasta. Hoće li biti prostora za rasterećenje?

Mi već neko vrijeme imamo aktualnu stopu rasta iznad potencijalne stope. Zato je nužno ubrzati i provesti reforme jer su one jedini način da se ubrza potencijal gospodarskog rasta. Naš doprinos tome je kroz porezno i administrativno rasterećenje, no ponavljam, porezni sustav ne može biti jedino rješenje naših općih društvenih i ekonomskih problema.

Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:

Zdravko Marić
1/10
Ključne riječi

Komentara 76

GR
grebza
14:10 16.06.2018.

Smanjenje poreza na plaće je svakako dobar potez. Ali tko i kada će smanjiti broja općina, drzavnog aparata, agencija, ureda, ministartava........ upravo zbog nikakvih ili samo kozmetičkih reformi smo to gdje jesmo......na dnu u svakom pogledu.

KO
koki
14:01 16.06.2018.

Pusti poreze pajdo. smanji drzavnu upravu, uhljebe i prestani financirat razno razne udruge koje nam rade o glavi i bit ce naroduu lakse i bolje

DU
Deleted user
13:52 16.06.2018.

Navijam za ukidanje stope od 36%, a kad i ako dođe do smanjenja PDV-a onda to treba napraviti osjetnije, a ne samo 1%.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije