Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Šef Udruge trgovine: Ne postoji jedinstven stav trgovaca oko rada nedjeljom

Zabranu rada nedjeljom i Nacionalni stožer civilne zaštite uvrstio je u mjere za suzbijanje pandemije COVID-19, no završila je kao jedina mjera Stožera koju je Ustavni sud proglasio neustavnom
06. svibnja 2021. u 22:55 14 komentara 1817 prikaza
Konzum
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Vladajuća koalicija dogovorila je u četvrtak izmjene Zakona o trgovini po kojima bi trgovine mogle raditi ukupno 16 nedjelja u godini, a koje će to nedjelje biti birat će sami trgovci.

Zlata Djurdjevic Kandidatkinja za predsjednicu VS-a Đurđević: Đuro Sessa ne radi dobar posao, a Milanovića osobno ne poznajem

Šef Hrvatskih reformista Radimir Čačić pritom je predložio da se trgovačkim obrtima, onima u kojima rade njihovi vlasnici, omogući rad svake nedjelje, ukoliko to žele, a sudeći po izjavama ostalih partnera nakon sastanka koalicije, taj bi se prijedlog mogao prihvatiti.

Premijer Andrej Plenković nakon sastanka nije precizirao kada bi se zakonske izmjene trebale naći pred Saborom, kazao je tek kako će se to dogoditi nakon još jednog kruga konzultacija. Među poslodavcima, koji su se nekada oštro protivili bilo kakvom ograničavanju rada nedjeljom, ovoga puta nema suglasja.

Tvrtke reagiraju različito

– Nema jedinstvenog mišljenja oko toga ni unutar HUP-a ni općenito među poslodavcima u sektoru trgovine. Tvrtke reagiraju različito, ovisno o vlastitim poslovnim interesima. Dio ih zagovara zabranu, a dio da trgovina ostane u potpunosti lieralizirana kao i dosad pa mislim da će se zakonodavac voditi vlastitim kriterijima – kazao nam je Martin Evačić, Šef Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, koji je sudjelovao i u izradi ovog zakonskog prijedloga kao član radne skupine pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Dijana Zadravec U RATU S KOLEGAMA Tko je Dijana Zadravec, liječnica zbog koje se trese hrvatsko zdravstvo

Riječ je o trećem pokušaju ograničavanja rada nedjeljom u trgovinama, a najavljivalo se i u svibnju prošle godine, uoči prlamentarnih izbora. Zabranu rada trgovina nedjeljom i Nacionalni stožer civilne zaštite uvrstio je u mjere za suzbijanje pandemije COVID-19, no završila je kao jedina mjera Stožera koju je Ustavni sud proglasio neustavnom. Jednako su završili i raniji pokušaji zabrane rada trgovina nedjeljom utvrđene zakonima iz 2003. i 2008. godine. Rad trgovina nedjeljom prva je zakonski ograničila vlada Ivice Račana, i to na zahtjev HSS-a koji je na taj način pokušao osigurati potporu Crkve i sindikata na parlamentarnim izborima, no zakon je na snazi bio manje od godinu dana.

Ustavni sud je već 2004. godine ukinuo sporne odrede jer su, kako je obrazloženo, narušile jednakost poduzetnika. Sporni je zakon, naime, dopustio rad trgovinama manje površine od 200 četvornih metara, a bilo je određeno i da u manjim naseljima nedjeljom može raditi jedna trgovina, a u većima po jedna na 5.000 stanovnika, pri čemu zakon nije utvrdio kriterije po kojima će se određivati koje će trgovine kada raditi.

Russian Foreign Minister Lavrov visits Serbia SRPSKI MINISTAR OBRANE Vulin: Vjerujem da bi Grlić Radman volio rasporediti okupacijske snage u Srbiji

Sljedeći pokušaj bio je onaj vlade Ive Sanadera, koja je u Zakon o trgovini upisala da trgovine mogu skraćeno raditi nedjeljom pet mjeseci u godini. I ovaj je zakon unio popriličnu zbrku na tržište jer je predvidio previše izuzetaka pa su tako nedjeljom mogle raditi trgovine poput benzinskih crpki ili onih na tržnicama.

Zakon je na snazi također bio manje od godinu dana, a ukinut je uz obrazloženje da nije ispunio svoju osnovnu svrhu, zaštitu radnika. Ustavni sud zaključio je da su prava radnika zaštićeni kroz druge propise koji im jamče veću zaradu nedjeljom, a državu uputili da kroz inspekcije nadzire provode li se doista ti propisi. S druge strane, zaključeno je da je zakon poremetio ravnotežu između zaštite prava radnika u prodavaonicama i zaštite slobode poduzetništva trgovaca, što znači da zakonska ograničenja nisu ila razmjerna cilju koji se želi postići pa je zakon proglašen neustavnim.

Načelo razmjernosti

Da i zakon i ovoga puta mogao završiti pod povećalom Ustavnog suda svjestan je i premijer Plenković, koji je na konferenciji za novinare nakon koalicijskog sastanka naglasio kako se u njegovoj izradi vodilo računa o načelu razmjernosti. Iz šturih informacija koje su do sada predstavljene javnosti nemoguće je zaključiti kako će Vlada ovoga puta obrazložiti zabranu rada trgovina nedjeljom da bi zadovoljila potencijalne testove ustavnosti, no Evačić upozorava da bi problematično bilo rješenje koje bi ponovo uvelo iznimke od zabrane rada za pojedine kategorije trgovina.

ZNANSTVENI SKUP Fuchs o identitetu Hrvata Boke Kotorske: Nadam se preporukama koje možemo uvrstiti u kurikulum

– Razmjernost podrazumijeva i da neće biti puno iznimaka, jer bi u tom slučaju i moja tvrtka bila protiv takvih izmjena. Ukoliko bi se, primjerice, benzinskim pumpama omogućio rad nedjeljom, one bi u svoj asortiman uvele i stvari poput mlijeka, a u tom bi se slučaju narušila konkurentska utakmica – objašnjava Evačić. 

Mijenja ze Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori

Još jedan zakon koji bi uskoro trebao u proceduru je i onaj o Hrvatskoj gospodarskoj komori, a prijedlog koji je sukladno dogovoru partnera izradila radna skupina Ministarstva gospodarstva trebao bi osigurati ukidanje obveze plaćanja članarine za čak 96 posto tvrtki, sve one s prihodom manjim od milijun eura. U planu je reforma poslovanja HGK koja će smanjiti i broj zaposlenih u Komori, sa sadašnjih 390 na 200-injak.

Predstavljenim prijedlogom posebno je zadovoljan šef HSLS-a Dario Hrebak, koji se nedavno našao pod paljbom opozicije zbog odbijanja Mostova prijedloga da se ukine obveza članarine u HGK.

– Nakon svih degradacija koje sam doživio od političkih protivnika, ovo mi je satisfakcija jer nije bitno kakav dojam ostaviš, nego kakav rezultat ostvariš. To što se nakon 30 godina ukida obvezna članarina za 96 posto tvrtki velika je stvar za nas liberale – komentirao nam je Hrebak.

Burno sučeljavanje - Tomašević zaprijetio Filipoviću tužbom, Škoro prozvao HDZ, a Klisović gradsku upravu

Ivana Paradžiković
Novi izazovi
Pogledajte koji je prvi javni angažman Ivana Paradžiković odradila nakon odlaska s Nove TV
Renault Twingo
DOBRA ODLUKA
Nakon dugo vremena sjela u auto i oduševila se
  • zivko32:

    Oko izbora uvijek iste teme! Mnogi rade nedjeljo. Kafić može trgovina ne! Zašto? Ja neću ići u kafić hoću u trgovini, tamo je jeftinije. Plati pošteno i nema problema! Mnogi su zatvorili i drugih dana u tjednu! Kako zbog toga ... prikaži još! nikog ne bili glava!? Crkva. Ona prva radi nedjeljom. Šalim se, dakako. Nitko i ništa ne bi da nije od koristi! Kao medicinska sestra može i mora a trgovac ne jer ima obitelj i ide u crkvu! Oni u bolnicama nemaju obitelj i ne idu u crkvu!? Samo kažem inače možete sve zatvoriti i ništa nam ne treba, snaći ćemo se! A da ne plaćamo porez nedjeljom? Na benzinskim pumpama je sve skuplje! Zašto? To može?

  • admzaq:

    Aj što se palite ? Zar stvarno pamtite kao zlatne ribice - 5 minuta ?!?!?! Kada god idu izbori ide priča oko zabrane rada nedjeljom. Nema od toga ništa. Plenky skuplja glasove naivnih ljudi koji će mu opet, kao zlatne ... prikaži još! ribice, povjerovati po n-ti put.

  • Avatar NenadNikolic
    NenadNikolic:

    Što je Hrvatska? Turistička zemlja? Možda nam ne trebaju prihodi od turizma? Što mi želimo? Rad nedjeljom je postao aktualan kada djelatnici nisu bili plaćeni prema zakonu. Ako smo turistička zemlja tada ugostiteljstvo, trgovina i usluge trebaju raditi i nedjeljom. ... prikaži još! Ako postoje gradovi kojima turisti a i domaći nisu važni neka na razini lokalne samouprave samo uvedu zabranu rada nedjeljom i provjere da li su to stvarne potrebe građana. Što se crkve tiče, pa Hrvatska je namirila crkvu kao niti jedna druga država u Europi. Ogroman novac se izdvaja, izravno iz proračuna, dodatni dio iz raznih ministarstava i iz lokalnih proračuna. Preko 90% novaca iz proračuna namijenjenih civilnom društvu i udrugama civilnog društva ide crkvi. Ako se smanje prihodi zbog crkvenih zahtjeva od prometa nedjeljom, a to je dan uz subotu kada je promet najveći u trgovačkim centrima, tada će država morati ukinuti sve te dodatne troškove koje crkva traži jer su prihodi na zahtjev crkve ukinuti. Crkva bi trebala sagledati situaciju kao što je shvatila da je bolje u valu epidemije odgoditi crkvene proslave, pustiti da gospodarstvo zaradi svoj kruh i nikako ne izazivati nezadovoljstvo. Naravno, u sredinama gdje su prihodi od rada nedjeljom nepotrebni, neće biti nikakvih problema zatvoriti sve trgovine, zabavne i ugostiteljske objekte nedjeljom kako bi vjernici mogli odmoriti. Pa nismo valjda tako bogati ili ludi da to uradimo?