Da SDSS razmišlja o izlasku iz vladajuće koalicije nije neka novost, s obzirom na to da je ta stranka u više navrata prijetila takvim scenarijem. Nova najava njihova napuštanja Plenkovićeve ekipe ipak izgleda znatno ozbiljnije od prijašnjih jer će ovaj put ta tema biti i na dnevnom redu Glavnog odbora stranke.
Najavili su to SDSS-ovi zastupnici nakon sjednice Predsjedništva koje je, očito, taj vrući krumpir odlučilo prebaciti na šire stranačko tijelo. No, upućeni u prilike u toj stranci uvjereni su da će Glavni odbor SDSS-a zauzeti stav kakav prethodno zauzme vodstvo stranke na čelu s Miloradom Pupovcem. A uže vodstvo SDSS-a, tvrde naši sugovornici, još nije donijelo konačnu odluku o raskidu ili ostanku u koaliciji koja se našla pod velikim pritiskom nakon Pupovčeve reakcije na napade na pripadnike nacionalnih manjina u kojoj je Hrvatsku usporedio s NDH, tvrdeći da je Hrvatska postala faktor nestabilnosti u regiji.
Pritisak ne popušta
Ova je izjava dovela do niza zahtjeva prema Andreju Plenkoviću da raskine koaliciju s SDSS-om, među ostalim i iz HVIDRA-e čiji je čelnik Josip Đakić ujedno i HDZ-ov saborski zastupnik. Iako je Plenković Pupovčevu izjavu osudio kao neprimjerenu i nedopustivu, a koalicijskom partneru poručio da se suzdrži od izjava koje podgrijavaju tenzije, pritisak nije popustio.
Kad je riječ o potencijalnom SDSS-ovu napuštanju koalicije, naši sugovornici upozoravaju da je riječ o odluci koja bi tu stranku izmaknula od odlučivanja o nizu projekata važnih za srpsku manjinu, a na koje utjecaj ta stranka ostvaruje kroz niz funkcija koje njezini ljudi obnašaju u različitim ministarstvima, CERP-u, Središnjem uredu za upravljanje državnom imovinom itd. U dijelu koalicijskih partnera zbog toga su uvjereni da će SDSS i ovaj put odlučiti ostati u koaliciji. Ako se to ne dogodi, Plenkovićeva većina koja je na glasovanju o novim ministrima ljetos brojila 82 zastupnika, smanjila bi se za tri glasa, što je još uvijek tri glasa više od nužnog kvoruma.
SDSS je u koalicijskim odnosima dosad nastupao blokovski s drugim manjinskim zastupnicima izvan kluba Milana Bandića i s HNS-om, no njihov odlazak u ovom trenutku teško da bi izazvao daljnje osipanje koalicije. U tom su pogledu znakovite izjave zastupnika talijanske i romske manjine, Furija Radina i Veljka Kajtazija, koji su također osudili napade na etničkoj osnovi, no Pupovčeve izjave o Hrvatskoj kao faktoru nestabilnosti ipak smatraju pretjeranima.
Da je Pupovac trebao biti oprezniji u izjavama drže i u HNS-u, u kojem jučer nisu željeli otkriti što će učiniti ako SDSS odluči napustiti koaliciju.
– To je tema o kojoj ćemo razgovarati kada se dogodi i ako se dogodi – kazao nam je predsjednik Kluba zastupnika HNS-a Milorad Batinić. Ističe kako je to prije svega autonomna odluka SDSS-ovih stranačkih tijela, a zatim i razgovora između Pupovca i premijera Andreja Plenkovića.
Škoro bi SDSS-u zabranio rad
Pupovčeve izjave obilato iskorištavaju akteri desnije od HDZ-a, a predsjednički kandidat Miroslav Škoro u ponedjeljak je u “Bujici” otišao korak dalje i dao naslutiti da će, postane li predsjednik, pokrenuti postupak zabrane rada SDSS-a.
– Ja sam čovjek koji bi apsolutno pokrenuo zabranu rada nekih političkih stranaka ako se za to stvore preduvjeti – odgovorio je Škoro na Bujančevo pitanje što će napraviti dobije li kao predsjednik zahtjev da se preispita legalnost postojanja SDSS-a te protumačio da predsjednik države može pokrenuti takvu zabranu.
Podsjetimo, pravo udruživanja u političke stranke građanima jamči Ustav, osim ako stranka “svojom propagandom ili djelovanjem nasilno ugrožava demokratski ustavni poredak, neovisnost, jedinstvenost i teritorijalnu cjelovitost RH”. Odluku o gašenju stranke, osim u slučajevima kada se sama ugasi, donosi Ustavni sud, pa je nejasno odakle Škori ideja da bi zabrana rada SDSS-a bila u ovlasti predsjednika RH.
U njegovu stožeru, međutim, jučer nisu bili spremni obrazlagati na kojim zakonima Škoro temelji svoju izjavu o mogućnosti zabrane rada SDSS-a.
Pogledajte video
