Rusija pokušava pregovore o završetku rata u Ukrajini pretvoriti u razgovore o potpuno novom europskom sigurnosnom poretku, u kojem bi Moskva određivala ne samo budućnost Ukrajine nego i granice djelovanja NATO-a. Prema informacijama njemačkog Bilda, ruski predstavnici tijekom ovotjednih razgovora u Abu Dhabiju iznijeli su niz zahtjeva koji uključuju izlazak Finske iz Saveza, ograničavanje NATO-ove vojne prisutnosti u baltičkim državama i trajno odustajanje Ukrajine od članstva u tom vojnom savezu.
Zahtjevi su izazvali oštre reakcije u Europi. Za nuklearnog fizičara Tončija Tadića, koji je o ruskim prijedlozima razgovarao s Večernjim listom, riječ je o popisu želja ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali i o pokušaju da se europskim državama nametnu pravila na koja nemaju razloga pristati. "Prvo, ovo je lista ruskih želja i Putinovih fantazija, koje bi bile smiješne kad ih ne bi srdačno dočekali Trumpovi izaslanici, mešetar nekretninama Witkoff i Trumpov zet Kushner, koji očito ništa ne razumiju. Međunarodna politika se niti dogovara niti provodi kao trgovina golf-terenima i kockarnicama među mafijaškim klanovima", ocjenjuje Tadić.
Prema pisanju Bilda, ruski prijedlog obuhvaća znatno više od zahtjeva vezanih uz Ukrajinu. Moskva bi zadržala sve okupirane ukrajinske teritorije, a traži i ostatak Donbasa, uključujući dijelove Donecke i Luhanske oblasti pod kontrolom Kijeva. Ukrajinske luke Odesa i Mikolajiv trebale bi biti demilitarizirane, bez mogućnosti korištenja kao pomorskih vojnih baza. Poseban dio prijedloga odnosi se na NATO. Rusija navodno traži zabranu uspostavljanja vojnih baza Saveza u Estoniji, Latviji i Litvi, kao i povratak Finske u sigurnosni položaj u kojem se nalazila prije pristupanja NATO-u. Ukrajina bi se trajno morala odreći članstva u vojnom savezu, premda joj se ne bi zatvorila vrata Europske unije. Plan se odnosi i na Moldaviju, koja bi prema ruskoj zamisli trebala postati federalna republika sastavljena od središnjeg dijela zemlje, Pridnjestrovlja i Gagauzije. Moskva navodno zauzvrat nudi povlačenje ruskog nuklearnog oružja iz Bjelorusije i obvezu da ondje neće razmještati rakete srednjeg dometa.
Tadić smatra da takvi zahtjevi nemaju političko ni pravno uporište jer o budućnosti NATO-a mogu odlučivati isključivo njegove članice, a o vlastitoj sigurnosnoj i teritorijalnoj budućnosti Ukrajina. "Ništa od ovih Putinovih fantazija ne može biti provedeno bez pristanka svih članica NATO-a u Europi i bez pristanka Ukrajine. Nijedna članica NATO-a u Europi, niti Ukrajina, nisu vazalne države Rusije, niti su vazalne države SAD-a, pa da im Kremlj ili Bijela kuća mogu nametnuti pravila ponašanja", ističe. Dodaje kako je Putin već pokušao nametnuti Ukrajini vlastite uvjete, uključujući i uporabom vojne sile, ali ni nakon gotovo pet godina rata nije uspio slomiti ukrajinski otpor. "Kako će onda provesti ostatak svojih želja?" pita Tadić.
U središtu cijele priče, prema Tadićevu mišljenju, nalazi se odnos Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa. Smatra da ruski predsjednik zna kako svoje zahtjeve ne može nametnuti Europi bez potpore Washingtona. Upravo zato posebnu pozornost pridaje ulozi američkih predstavnika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera u pregovorima. "Putinu je jasno da ne može ništa bez pomoći Trumpa. I to je to. Sve priče o ruskoj sili padaju u vodu ako iza Rusije ne stoji Amerika. Tako je bilo u Drugom svjetskom ratu, tako je i sada", kaže Tadić.
Najveću neizvjesnost vidi u tome kako će Trump pokušati pritisnuti europske saveznike da prihvate ruske zahtjeve. Takav bi pritisak, upozorava, mogao imati ozbiljne posljedice za američke interese na europskom kontinentu. "Živo me zanima kako će izgledati Trumpov pritisak na saveznike u Europi da pristanu na ove Putinove zahtjeve. Preporučujem Amerikancima da pritom budu jako oprezni jer bi svaki povišeni ton u prilog Rusije mogao za pola godine dovesti do gubitka američkog pristupa svim vojnim bazama u Europi", upozorava.
Iz Helsinkija su u međuvremenu stigle vrlo jasne poruke. Ruski zahtjev da Finska napusti NATO finski ministar obrane Antti Häkkänen nazvao je skandaloznim, poručivši da članstvo njegove zemlje u Savezu nije predmet pregovora s Moskvom. Ministarica vanjskih poslova Elina Valtonen također je naglasila da o tome mogu odlučivati samo Finska i njezini saveznici. S druge strane, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov prethodno je zanijekao da je Moskva uopće iznijela takav zahtjev. Rekao je da ne zna ništa o prijedlogu i da o izlasku Finske iz NATO-a nije bilo govora.
Tadić pritom podsjeća na temeljno načelo funkcioniranja Saveza: Rusija nema ovlasti odlučivati o njegovu članstvu, širenju ili rasporedu vojnih snaga. "I na kraju: o sudbini NATO-a i proširenju NATO-a, kao i o smještaju NATO-ovih vojnih baza, odlučuju članice NATO-a na zajedničkom sastanku. I nitko drugi. Nigdje u NATO-ovu sporazumu ne spominje se Rusija kao zemlja koja nameće odluke ovom savezu", zaključuje Tadić. Upravo je u tome, smatra, i smisao postojanja NATO-a – zaštita njegovih članica od ruske agresivne politike.
FOTO Trump odgovorio na pitanje tko mu je najzgodniji muškarac
Otvori KEKS Pay
mora da je gadan ocaj kada se iz cijelog arsenala Tadica repetira...