Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 47
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Svećeničko bratstvo

Tko su Lefebvreovci? Protive se novoj misi, ali i pričesti na ruku

svećeničko bratstvo sv. pija X.
Foto: Privatni album
1/3
03.10.2015.
u 08:15

Kontroverzno svećeničko bratstvo, iako je anatemizirano, vjeruje da će mu papa franjo vratiti status i ugled bogoslužje 
Samo tradicionalno bogoslužje jamstvo je očuvanja i jačanja kršćanske vjere

Najava da će ovoga petka u Zagrebu Svećeničko bratstvo sv. Pija X. (poznato kao lefebvreovci) slaviti misu u Češkom narodnom domu (jer im crkveni prostor nije na raspolaganju) odjeknula je Crkvom u Hrvatskoj. Lefebvreovci su godinama anatemizirani u crkvenoj javnosti, premda je njihovu rehabilitaciju počeo Benedikt XVI., a nastavio papa Franjo nakon što im je u rujnu dao mogućnost sudjelovanja u ispovijedi u Godini milosrđa. Oni služe misu okrenuti licem prema oltaru, a leđima prema puku, pričešćuju isključivo klečeći na koljenima, protiv su ekumenizma i međureligijskog dijaloga te otvoreni kritičari Drugog vatikanskog koncila.

Lažne optužbe

– Ubrzo nakon što je nadbiskup Lefebvre osnovao Bogosloviju u Econeu, njegovo djelo postalo je smetnja francuskim biskupima. Uslijedile su lažne optužbe i neregularni postupak kojim je Bratstvu oduzeto crkveno priznanje, što se održalo do danas. Unatoč tome što danas službenici Crkve pokazuju otvorenost prema svim mogućim religijama i svjetonazorima, ta ista mjerila ne vrijede za katolike koji žele čuvati isti nauk i tradiciju koja je bila na snazi u Crkvi kroz sve vjekove – kaže p. Marko Tilošanec, jedini hrvatski svećenik u Bratstvu koje je svoje djelovanje počelo prije tri godine u Splitu, a zatim u Zagrebu. Kaže da kritiziraju Drugi vatikanski koncil zato što se nije ispunilo njegovo obećanje o "novom proljeću Crkve", već je vjera u svim zapadnim zemljama u konstantnom opadanju.

– U zemljama poput Njemačke i Nizozemske prodaje se na stotine crkava. Glavni uzrok tome mnogi vide u sekularizaciji koja je zahvatila moderno društvo, no upravo je tu bila kardinalna pogreška u usmjerenju koje je zauzeo Drugi vatikanski sabor koji je, umjesto da se suprotstavio tom trendu i tako zaštitio vjernike, išao je za prilagodbom tom svijetu. Prema riječima pape Ivana XXIII., otvoreni su prozori, no kroz njih je ušao samo okuženi zrak – tumači Tilošanec dodajući da je novi obred mise jedan od najočitijih pokazatelja toga usmjerenja jer je bogoslužje Crkve gotovo potpuno prilagođeno obredima nekatoličkih zajednica i to onih koji ne dijele našu vjeru u temeljne istine, poput Kristove stvarne prisutnosti i misne žrtve.

– Način na koji molimo u bogoslužju odgovara našoj vjeri. A ako sada naše bogoslužje odgovara izrazu vjere koji imaju nekatolici, jasno je da će to utjecati na našu vjeru, što stvarnost i potvrđuje. Zato se Bratstvo sv. Pija X. čvrsto drži tradicionalnog bogoslužja jer je ono jamstvo očuvanja i jačanja naše vjere – kaže Tilošanec dodajući da je npr. pričest na ruku "najjasniji primjer revolucionarnih reformi, u vjeri da Krist u hostiji nije stvarno i trajno prisutan, nego je to samo simbol". I pontifikat pape Franje, koji je omiljen u javnosti, smještaju u slijed pokoncilskih papa koji nastoje provesti u djelo usmjerenje Drugog vatikanskog sabora – reformama, stavovima i postupcima kojima se "pokušava s jedne strane biti vjeran Crkvi, a s druge udovoljiti svijetu".

Krive reforme

– Papa je još kao nadbiskup Buenos Airesa primio životopis nadbiskupa Lefebvrea i knjiga mu se toliko svidjela da ju je dvaput pročitao. Prethodno je već jednom pohvalio Bratstvo zbog našeg neumornog rada. Odatle možemo zaključiti da on gaji određene simpatije prema nama, tim više jer je ovu odluku donio samoinicijativno, i samo Bratstvo o tome je doznalo iz novina – komentira Tilošanec papinu odluku o ispovijedanju u Godini milosrđa. No, ne odobrava Franjinu otvorenost prema homoseksualcima.

– To je jedan od jasnih primjera kako u praksi funkcionira pokoncilsko usmjerenje – s jedne strane papa ističe svoju vjernost objavljenom katoličkom nauku, a s druge postupa na način kojim se to dovodi u pitanje. Papa u središte svog djelovanja stavlja pojam milosrđa, no pravo milosrđe znači ne udovoljavati neurednim prohtjevima pojedinaca, nego upozoriti na njih i pomoći grešniku da se obrati, da uskladi svoje djelovanje sa zahtjevima evanđelja. Isus nije grešnike puštao da ostanu u svojim grijesima, nego je kazao: "Idi i ne griješi više" – kaže Tilošanec nadajući se da neće uspjeti reforme vezane za poništenje crkvenog braka.

– Crkva ne može poništiti valjano sklopljeni brak, nego samo utvrditi da u konkretnom slučaj brak nije valjano sklopljen jer nisu bili ispunjeni potrebni uvjeti. Uvijek se vodila pomna briga da se točno ispita činjenično stanje i zato je Crkva propisivala detaljni postupak. S obzirom na trenutačno stanje krize vjere u kojemu se Crkva nalazi, pojednostavljivanje postupka moglo bi otvoriti veći prostor za zloporabe i tako katalizirati postojeće stanje – misli Tilošanec.

Komentara 7

ZL
zlatkosram
16:04 03.10.2015.

Velika je stvar i Božji dar što u Rimokatoličkoj crkvi postoji Svečinićko bratstvo sv. Pija X., a i što djeluje u Hrvatskoj. Velika je međutim žalost da se svećenicima bratstva sv. Pija X. ne dopušta prikazivanje tradicionalne latinske misne žrtvee u našim crkvama, one misne žrtve koje su stoljećima prikazivali veliki sveci. A dopuštaju se razni koncerti i "performance" u crkvi, u crkvi u kojoj nakon mise postoje takav žamor u crkvi kao da se odlazi sa kazališne predstave. Povratak tradiciji je sigurno jedan od načina duhovne obnove katoličkih vjernika i klera.

PA
pan-am
09:34 03.10.2015.

Sveta knjiga Biblija ,u njoj sve piše ,tko čita zna što je pravo a što krivo ,to je Božija riječ. U suprotnom samo nagađa .

FU
furest
17:01 03.10.2015.

svecenici se trebaju zeniti i imati obitelj to je temelj krscanstva

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije