Hrvatski zavod za javno zdravstvo potvrdio je tri slučaja zaraze virusom Zapadnog Nila u Hrvatskoj, a jedan od oboljelih nalazi se na intenzivnom liječenju i priključen je na respirator. Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Alemka Markotić potvrdila je da je riječ o pacijentu s težom kliničkom slikom. „Nadamo se da će se za dogledno vrijeme uspjeti oporaviti i da će biti sve dobro”, poručila je Markotić za Dnevnik Nove TV. Većina zaraženih, međutim, neće ni znati da je bila u kontaktu s virusom. Oko 80 posto osoba ne razvije gotovo nikakve simptome, dok se kod približno petine mogu pojaviti blaže tegobe. Tek oko jedan posto oboljelih razvija ozbiljniju kliničku sliku, koja može uključivati visoku temperaturu, snažne glavobolje te poremećaje vida, kretanja i druge neurološke simptome.
Virus se ne prenosi izravnim kontaktom među ljudima pa oboljeli ne moraju biti u karanteni. Glavni prijenosnici infekcije su komarci, dok u prirodnom ciklusu virusa važnu ulogu imaju ptice i pojedine druge životinje. „Treba naglasiti je da oko 80 posto onih koji budu zaraženi virusom ustvari nema gotovo nikakve simptome i dvadesetak posto njih ima blaže simptome. Samo jedan posto bolesnika ima teške simptome koji uključuju visoku temperaturu i različite neurološke ispade, od jakih glavobolja, poremećaja vida, kretanja... Dakle, može se manifestirati cijeli niz neuroloških poremećaja, koji onda upućuju na to da bi se možda moglo raditi o toj bolesti”, kazala je Markotić.
Većem riziku od razvoja težeg oblika bolesti izložene su starije osobe, ljudi oslabljenog imuniteta te pacijenti koji primaju imunološku terapiju ili se liječe od malignih bolesti. Moguć je i prijenos transfuzijom krvi, no takav je rizik u Hrvatskoj sveden na minimum jer se darovana krv testira i na virus Zapadnog Nila. Riječ je o sezonskoj infekciji čija se najveća pojavnost bilježi upravo tijekom srpnja i kolovoza, nakon čega broj slučajeva postupno opada. Ozbiljni oblici bolesti pritom ostaju rijetki u odnosu na ukupan broj zaraženih.
Prema riječima Markotić, epidemijski valovi mogu se pojavljivati u razmacima od nekoliko godina, ovisno o kretanju populacije komaraca i širenju virusa među njima. Trenutačno ipak nema pokazatelja da Hrvatsku očekuje veće izbijanje bolesti. „Nekih godina imamo epidemije i povećan broj slučajeva, a zasad se čini da bi ovo mogla biti samo jedna godina u kojoj će se javiti neki sporadični slučaj”, zaključila je.
Otvori KEKS Pay
