Kada se migracija proteže kroz više generacija, odnos prema zemlji podrijetla mijenja se. Za one koji su otišli, Hrvatska je bila konkretno mjesto: selo ili grad, kuća, krajolik, jezik i mreža rodbinskih odnosa. Za njihovu djecu i unuke rođene u Argentini ili Urugvaju isto je mjesto s vremenom moglo postati naslijeđeno sjećanje. Ponekad je to sjećanje bilo vrlo precizno. Čuvao se naziv mjesta, fotografija, pismo ili priča koja se desetljećima ponavljala u obitelji. U drugim slučajevima ostajalo je tek nekoliko podataka: "došli smo s jednog otoka", "djed je bio Dalmatinac", "obitelj je stigla s Jadrana". S vremenom su se takve informacije mogle izobličiti. Prezimena su se zapisivala na različite načine, dokumenti su se raspršivali, a jezik predaka prestajao se govoriti u kući. Ipak, svijest o hrvatskom podrijetlu nije nužno nestajala. U mnogim obiteljima na području Río de la Plate identitet se prenosio fragmentarno. U kući su se mogle čuti priče povezane s Hrvatskom, dok su se djeca u javnom životu oblikovala kao Argentinci ili Urugvajci. To nije nužno značilo gubitak, nego preobrazbu identiteta.
OD KVARNERA DO RÍO DE LA PLATE
Mnogi potomci migranata istražuju svoje rodoslovlje, traže dokumente, posjećuju arhive...
Prezimena su se zapisivala na različite načine, dokumenti su se raspršivali, a jezik predaka prestajao se govoriti u kući
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
