Nakon javnog savjetovanja provedenog još krajem prošle godine, pred Vladom bi se danas konačno trebao naći prijedlog novog Zakona o referendumu, a Ministarstvo pravosuđa i uprave je, kako doznajemo, u međuvremenu dodatno uvažilo neke primjedbe i prijedloge ranijih referendumskih inicijativa i sindikata vezane uz prikupljanje potpisa i njihovu kasniju provjeru u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).
Potpis kao na osobnoj
Novi će zakon tako obvezati jedinice lokalne samouprave da na svom području utvrde dovoljan broj mjesta za prikupljanje potpisa, konkretno po jedno mjesto na svakih 1500 stanovnika, što bi gradove i općine trebalo spriječiti da svojim žiteljima samovoljno uskrate mogućnost ovakvog izjašnjavanja. Takav se slučaj, podsjetimo, prije tri godine dogodio u Rijeci, u kojoj je tadašnji gradonačelnik Vojko Obersnel odlučio kako se u njegovu gradu neće prikupljati potpisi za raspisivanje referenduma o ratifikaciji Istanbulske konvencije. Obersnel je zaključio da bi takav referendum bio udar na ljudska prava pa su Riječani ostali bez mogućnosti potpisivanja ove inicijative, iako o njezinoj ustavnosti nisu nadležni odlučivati gradonačelnici, već isključivo Ustavni sud.
Po novom zakonu, ovakvih situacija više ne bi smjelo biti. Dapače, nova verzija zakona propisuje da se mjesta na kojima će se prikupljati potpisi referendumskim inicijativama imaju ustupiti bez naknade, što je također veliki pomak u odnosu na prijašnju praksu, po kojoj se pokojni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić našao pod udarom DORH-a zbog besplatnog ustupanja štandova inicijativi Narod odlučuje. Važna novost u odnosu na tekst koji je bio u javnoj raspravi je i to da će se, uz pravo na promatranje samog referendumskog izjašnjavanja, referendumskim inicijativama i eventualnim protuinicijativama, koje je novi zakon također predvidio, omogućiti i promatranje samog postupka provjere prikupljenih potpisa.
A to znači da će u DIP-u, APIS-u ili bilo kojoj drugoj tvrtki kojoj DIP povjeri provjeru potpisa, sjediti i promatrači koji će paziti da se neki potpis ne odbaci samo zato što nekom izgleda nečitko, kao što se dogodilo s tisućama potpisa inicijative Narod odlučuje. Kako smo već izvijestili, novi je zakon već u prvoj verziji precizirao kriterije valjanosti potpisa, koji sada uopće nisu propisani. Po novom, ime i prezime građana na referendumskoj inicijativi morat će biti u istom obliku u kojem ih vode službene evidencije, kako se ne bi događalo da se, primjerice, umjesto “Stjepan Horvat” upiše “Stipe Horvat” i sl. Što se tiče vlastoručnog potpisa, neće se inzistirati na njegovoj čitljivosti, ali on će morati biti jednak onome na osobnim dokumentima. Uz to, novi je zakon predvidio i dvostruko dulji rok za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma na temelju zahtjeva 10 posto birača, i to sa sadašnjih 15 na 30 dana.
Saboru rok mjesec dana
Zakonom će se precizirati i rok za predaju prikupljenih potpisa Saboru, kojega do sada nije bilo, pa se postavljalo pitanje moguće manipulacije prikupljenim potpisima. Sada će ukupan rok za prikupljanje i predaju potpisa biti 35 dana. DIP-u se daje rok od 15 dana za provjeru valjanosti potpisa, a kad utvrdi da ih je prikupljeno dovoljno, Sabor će morati raspisati referendum u roku od 30 dana, za što do sada također nije bilo propisanog roka pa je Sabor referendume mogao odgađati unedogled. Ovaj se rok, naravno, produljuje ako Sabor zatraži ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja, o čemu odlučuje Ustavni sud.
Utvrdi li DIP da inicijativa nije prikupila dovoljno potpisa, organizatori će imati 15 dana za žalbu Visokom upravnom sudu. Posebna pozornost posvećena je i formalnim pretpostavkama za referendumsko pitanje pa će DIP još prije raspisivanja referenduma po potrebi upozoriti organizacijski odbor na nezakonitosti u samom pitanju, primjerice ako procijeni da je ono nejasno, sugestivno ili obmanjujuće. Inicijativi će se sugerirati da ispravi nedostatke, a u daljnju proceduru išlo bi se tek kada se pitanje uskladi sa zakonom. Što, naravno, ne znači da će DIP odlučivati o ustavnosti referendumskih pitanja, no moglo bi pomoći da cijeli referendumski postupak na kraju ne bude proglašen nevažećim na Ustavnom sudu. Sve referendumske inicijative upisivat će se u evidenciju koju će u elektroničkom obliku voditi DIP.
na referandumu za ulazak u EU nije pisalo da moramo uvesti euro, pisalo je samo da li ste za ulazak u EU, nije čak ni pisalo jeste li za ulazak u EU po tom i tom ugovoru, tako da je to jedna velika prijevara