Modernizacija sustava, usklađivanje s europskim standardima te podizanje razine učinkovitosti u rješavanju predmeta razlog su, prema riječima Damira Habijana, ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, zašto se ide u izmjene Prekršajnog zakona, Zakona o odvjetništvu i Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije. Noviteti u tim zakonima predstavljeni su jučer u Ministarstvu pravosuđa, a najviše promjena imat će Prekršajni zakon. Planira se uvođenje obavezne e-komunikacije, ali i tonsko snimanje glavne rasprave, koje bi, nada se ministar Habijan, trebalo zaživjeti od srpnja 2027.
Najveće promjene odnose se na novčane kazne pa će se tako ukinuti mogućnost plaćanja dvije trećine kazne koja je izrečena u sudskoj presudi, a i povećavaju se dosadašnje maksimalne kazne. Razlog je za te promjene analiza sudske prakse iz koje proizlazi da nakon što MUP izda obavezni prekršajni nalog u kojem se predlaže novčana kazna, stranke ulažu prigovor, a sudovi onda po tim prigovorima u čak 80 posto slučajeva ublaže novčane kazne koje su navedene u obaveznom prekršajnom nalogu. Osim, toga uočeno je da sudovi u 49 posto slučajeva smanje iznose predloženih kazni.
Kako bi se sve to izbjeglo, ukida se mogućnost plaćanja dvije trećine novčane kazne izrečene u sudskoj presudi te se povećava maksimalna novčana kazna za fizičke osobe i odgovornu osobu u pravnoj osobi. Prema važećem zakonu, do sada je maksimalna kazna po obaveznom prekršajnom nalogu iznosila oko 663 eura, a sada će maksimalna kazna biti 1000 eura. Nadalje, do sada je maksimalna kazna za naplatu na mjestu počinjenja prekršaja iznosila oko 265 eura, a sada će biti 380 eura. Povećava se i maksimalna kazna za pisano/usmeno upozorenje, i to sa 132 na 300 eura. Inače, od oko gotovo 1,3 milijuna sudskih predmeta godišnje, njih oko 120.000 otpada na prekršajne postupke. A od te brojke na prometne prekršaje otpada oko 60 posto. Podaci Ministarstva financija pak kažu da se od izrečenih novčanih kazni za prekršaje uspije naplatiti tek polovina, čime se zapravo ne postiže svrha kažnjavanja. Pa je i to razlog, objasnio je ministar Habijan, predloženih zakonskih izmjena. Inače, analiza sudske prakse pokazala je i da su sudovi u čak 57 posto slučajeva skloni ublažavati i policijske prijedloge za zabranu upravljanja vozilima te da u prosjeku predloženo trajanje takvih zabrana skraćuju za tri mjeseca.
FOTO Na društvenim mrežama tvrde da se ovi problemi već događaju u novom vrtiću Sveta Klara
Otvori KEKS Pay
Dakle, tek polovica kazni se naplati, a kada se povećaju kazne to će se popraviti. I to kaže Habijan obrazlažući povećanje kazni. Jel se on to .... sa narodom.