Iako su pojedini zastupnici dali potporu građanskoj inicijativi Narod odlučuje koja je danas Saboru predala potpise za raspisivanje referenduma o izmjenama izbornog zakonodavstva, čini se da većina njih ipak ne podupire ovu inicijativu, bez obzira na to što uglavnom i sami smatraju kako izborna pravila treba malo mijenjati.
Ovakve inicijative ne samo da zemlju vuku unatrag nego nam mogu priuštiti i međunarodnu sramotu, drži član Predsjedništva HNS-a i saborski zastupnik Stjepan Čuraj, dok primjerice Mostov Robert Podolnjak, koji je inicijativi pomogao i oko referendumskih pitanja poručuje kako nema ništa protuustavnog u pitanjima jer je ovdje riječ samo o reguliranju drugačijeg statusa zastupnika nacionalnih manjina. Dodaje kako je inicijativa autor pitanja, a on i neki drugi ustavnopravni stručnjaci su samo konzultirani o njihovoj ustavnosti.
- Ja sam jedan od onih koji su rekli da smatram da pitanja su u skladu s Ustavom. Sada kada inicijativa je predala potpise, vidjet ćete cjelovito obrazloženje razloga i ustavnopravne valjanosti podnijetih referendumskih pitanja. Kao što znate Ustavni sud za svaku referendumsku inicijativu traži dobro i utemeljeno obrazloženje razloga i ciljeva. Vjerujem da u obrazloženju, koje je prilično detaljno za oba pitanja, će uvjeriti i kolege u Saboru i druge ustavnopravne stručnjake da su ova pitanja u skladu s Ustavom i da ćemo tek nakon što obrazloženja postanu javna imati jednu stvarnu ustavnopravnu raspravu, jer do sada je bilo nemoguće kvalitetno obrazložiti sve ono što sadrže referendumske inicijative naročito ona o izbornom sustavu koja sadrži više odredbi. Mogu vam reći da je obrazloženje prilično detaljno, opširno na većem broju stranica. Vjerujem da ćemo kad obrazloženja budu dostupna svima moći valjano argumentirati i tvrditi što točno nije u skladu s Ustavom – objašnjava Podolnjak.
Naglašava da se prava manjina koja su uređena Ustavom i ustavnom zakonom o pravima nacionalnih manjina i drugim zakonima ni na koji način ne mijenjaju.
- Ovdje se mijenja ograničeno, samo pravo odlučivanja tih osam zastupnika u samo dva pitanja i to povjerenja Vladi i odlučivanja o proračunu, jer je ono usko povezano jer zbog nedonošenja proračuna pada Vlada i slijede izbori. Dakle isključivo o ta dva pitanja zastupnici manjina ne bi imali pravo odlučivanja. Ja sumnjam da je pitanje formiranja Vlade, predsjednika Vlade i ministara ono što je ključno ili nužno ili važno za funkciju zastupnika nacionalnih manjina, koje podsjetimo se biraju u posebnom sustavu, posebnoj izbornoj jedinici na drugačiji način nego zastupnici u općim izbornim jedinicama, s daleko manjom izbornom bazom i daleko manje glasova, a u ovom trenutku i od kada postoje imaju potpuno ista prava u odlučivanju o svim pitanjima pa i formiranju Vladu.
Inicijativa smatra da samo taj dio treba ograničiti, o povjerenju Vladi i proračunu, dok ostale odluke vezane za promjenu Ustava ili ustavnih zakona o pravima nacionalnih manjina i drugih zakona u ovom referendumskom pitanju nisu smanjenja i nisu dio referendumskog pitanja. Ono se odnosi isključivo na samo dva njihova prava koja taj njihov mandat svode na drugačiji od mandata zastupnika biranih u općim izbornim jedinicama – pojasnio je Podolnjak.
Potpredsjednik SDP-a i saborski zastupnik Peđa Grbin ne slaže se s Podolnjakovim zaključkom kako su referendumska pitanja u skladu s Ustavom.
- U izvorišnim osnovama Ustava jasno i izričito stoji da je Republika Hrvatska država hrvatskog naroda, ali i nacionalnih manjina koje u njoj žive. Ako je RH i država nacionalnih manjina, onda ne vidim kako bi u skladu s Ustavom moglo biti pitanje čije bi usvajanje dovelo do toga da dio građana koji žive i plaćaju porez u RH, a jedina im je mana što su druge nacionalnosti, gube određena prava poput prava da odlučuju tko će biti na čelu Vlade RH i pravo da odlučuju o proračunu. Pitanje kojim se dijelu građana oduzimaju prava samo na temelju nacionalnosti je diskriminatorno pitanje i nije u skladu s čitavim nizom međunarodnih akata poput Povelje o temeljnim pravima Europske unije i Ustavom RH, i kao takvo, u modernoj i demokratskoj državi kakva Hrvatska želi biti, ne može biti dopustivo i prihvatljivo – kaže Grbin koji je siguran da će Odbor za Ustav tražiti od Ustavnog suda da ocijeni ustavnost spomenutih pitanja.
- Ne vidim na koji bi način Ustavni sud mogao odlučiti drugačije. Na jednom sam portalu pročitao motivacijsko pismo Željke Markić u kojem stoji da žele postići da u Hrvatskoj odlučuje hrvatski narod što jasno govori na što je usmjerena ova inicijativa. Time je nama, koji ćemo se obratiti Ustavnom sudu, dan smjer kojim ćemo se obratiti Ustavnom sudu, a to je zahtjev za očuvanjem RH kao države u kojoj su svi njeni građani, bez obzira na vjeru, nacionalnost, spol ili bilo što drugo, ravnopravni. To je jedino za što ćemo se zalagati i to je jedino što je bitno kada raspravljamo o ovom referendumskom pitanju – objašnjava Grbin. Ponovno izražava sumnju da postoji mogućnost da su potpisi prikupljani i nakon propisanog roka.
- Na tijelima Vlade poput Ministarstva uprave, financija ili unutarnjih poslova je da provedu procjenu. Vjerujem da su tehničke mogućnosti naših tijela javne vlasti uznapredovale u odnosu na 2010. i da će, ako uoče možebitnu nepravilnost poput falsificiranja ili ponavljanja potpisa, reagirati – tvrdi Grbin koji očekuje da će se Odbor za Ustav sastati idući tjedan kako bi potpise poslao na provjeru. Tek kada se provjera napravi i ako se utvrdi da je skupljeno dovoljno potpisa, Odbor ponovno odlučuje o tome hoće li se pitanja slati na ocjenu ustavnosti. Član Predsjedništva HNS-a i saborski zastupnik Stjepan Čuraj podsjeća da su prava žena i prava nacionalnih manjina civilizacijski doseg.
- Inicijative Željke Markić, Živog zida, onih koji ne žele informatiku u školama, dakle ništa drugo nego populista opasnih namjera, za cilj imaju isključivo vlastitu političku promociju i nisu usmjerene na bolji i kvalitetniji život građana.
HNS će se tome suprotstaviti, jer ovakve inicijative ne samo da zemlju vuku unatrag nego nam mogu priuštiti i međunarodnu sramotu. Kao liberali želimo naprednu, modernu, proeuropsku Hrvatsku u kojoj svi građani imaju jednake šanse i jednaka prava i zato ćemo tražiti ocjenu ustavnosti referendumskih pitanja – poručio je Čuraj.
Nakon referenduma ćemo tek dobiti Hrvatski sabor za kojeg smo se od 1995 godine borili.