Pčelarstvo se smatra jednom od najstarijih grana poljoprivrede, a javlja se još u prapovijesti. Iako u Hrvatskoj nije bilo glavna grana gospodarstva, ono ima dugu tradiciju koja naročito cvjeta u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Otkrićem novih tehnologija u drugoj polovini 19. stoljeća te organiziranjem pčelara u pčelarska društva, pčelarstvo dobiva veći zamah.
Iako se kod spomena pčela i pčelarstva prvo pomisli na med i vosak, najvažnija korist koju čovjek može dobiti od pčele je oprašivanje. Bez pčela, nema oprašivanja, ne bi bilo plodova, hrane pa ni ljudi.
Procvat u Austro-Ugarskoj
O svemu tome, o pčelarstvu tijekom povijesti, njezinoj tradiciji i važnosti, o mitologiji i simbolici pčele, o ulozi pčela u prirodi, ali i ljudskom društvu, o pčelinjim proizvodima i alatima kojima se prikupljaju govori nesvakidašnja izložba "Marljiv kao pčela, sladak kao med" koja je u povodu današnjeg Svjetskog dana pčela otvorena u Muzeju brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu.
Autorica izložbe Karolina Lukač, viša kustosica Etnografskog odjela Muzeja brodskog Posavlja, materijale je prikupljala niz godina s velikom ljubavlju, s obzirom na to da i sama potječe iz pčelarske obitelji.
– Pčelarstvo i pčele široka su tema koju zbog ograničenosti prostora nismo mogli predstaviti u cijeloj punini. Stoga smo nastojali dati jedan presjek. Pčela je predstavljena kroz povijest, kroz različite kampanje za njezin spas. Mogu se vidjeti predmeti koji su se koristili još u 19. stoljeću, ali i oni koji se koriste i danas – kaže Karolina Lukač.
Prva faza pčelarstva događa se već u kasnom paleolitiku, kad je čovjek spoznao da med može koristiti za hranu i piće. Najstariji prikazi prikupljanja meda su crteži pronađeni 1919. godine u spilji Cuevas de la Arana u istočnoj Španjolskoj, a datirani su u razdoblje između 8000 i 2000 godina prije Krista.
U mitologijama mnogih naroda različiti kukci, pa tako i pčele, javljaju se ne samo kao božanstva ili njihova personifikacija već i kao stvaratelji svijeta i božji glasnici.
O važnosti pčele u starom Egiptu svjedoči papirus Harris iz vremena Ramzesa III. u kojem se spominje pčelare boga Ra u Heliopolisu i boga Ptaha u Memphisu. Prema egipatskoj mitologiji, suze Boga sunca Ra pretvorile su se u pčele kad su pale na Zemlju. To je vjerovanje pčelama dalo izuzetnu vrijednost, ne samo zbog neprocjenjivih hranjivih proizvoda već i zbog duhovne povezanosti s tadašnjim Egipćanima.
Stari Grci vjerovali su da pčela simbolizira dušu, bilo da se radi o duši koja pada u podzemni svijet ili onoj koja izlazi iz tijela. Česte su i u pogrebnim običajima, a na grobove se stavljala kao simbol besmrtnosti.
Prijelaz s primitivnog prikupljanja meda na šumsko pčelarstvo događa se na mediteranskom prostoru. Mediteran je i područje pronalaska prvih tragova domaćeg pčelarstva, gdje se pčele drže u posebno izrađenim košnicama u pčelinjacima blizu kuće pa nije neobično da kasniji tradicijski oblici čuvanja pčela, pčelarske tehnike i nazivi svjedoče o dugoj povezanosti kultura na Mediteranu.
– Iako se pčelarstvo pojavilo još u davno doba, ovdje je zapravo riječ o jednoj suvremenoj temi. Svakodnevno u medijima možemo čitati priče o medu, je li neki med ispravan ili ne, kakvo je stanje pčela. Korištenjem pesticida i insekticida pčelarstvo se uništava. Mnogi ljudi zbog trenutačne dobiti zaborave na ono što je bitno, a to je da pčela ne daje samo med, vosak i druge proizvode, nego obavlja i oprašivanje – kaže ravnatelj brodskog muzeja Hrvoje Špicer.
Unatoč tomu što većina svjetske proizvodnje poljoprivrednih kultura ovisi o oprašivanju kukaca, u posljednja dva desetljeća brojnost i raznolikost oprašivača je u opadanju. Razlozi tomu su intenzifikacija poljoprivredne proizvodnje, velika uporaba pesticida, gajenje monokultura, širenje bolesti i parazita, urbanizacija...
Zbog neumornog obilaženja cvjetova, skupljanja hrane i organizirane zajednice, uz pčele se vežu pozitivne konotacije. Opisuje ih se kao vrijedna, požrtvovna i društvena bića. Kao primjer pozitivnog pojavljuje se u popularnoj kulturi, naročito animiranom filmu i književnosti namijenjenoj djeci.
Najpoznatija je pčela na svijetu, uz koju su odrasle mnoge generacije, pčelica Maja. Iako gotovo svatko zna za seriju crtanih filmova, pčelica Maja pojavila se prije više od stotinu godina u priči njemačkog spisatelja Waldemara Bonsensa. Lik vrckave i znatiželjne pčelice Maje inspirirao je umjetnike različitih medija te je ona oživjela u stripu, videoigrici, a u Hrvatskoj je poznata i kao opera skladatelja Brune Bjelinskog iz 1957. godine.
– Ljudi nisu svjesni koliko je važan život pčela, ponajviše u proizvodnji hrane i zdravlju čovjeka. Prisutnost pčela na nekom području govori nam o tome koliko je to područje zagađeno, odnosno koliko je zdravo. Jedna pčela u svom životu proizvede tek jednu i pol žličicu meda, što je možda najbolji odgovor na pitanje koliko su pčela i med važni i koliko ih je potrebno čuvati i uzgajati – ističe Špicer.
U Hrvatskoj pčelarstvo ima dugu tradiciju. Najstariji hrvatski pisani dokument u kojem se spominje pčelarstvo je Vinodolski zakonik iz 1288. godine koji u jednom članku navodi i kazne u slučaju krađe pčela, što znači da je pčelarstvo bilo dobro razvijeno i da se njegovoj zaštiti posvećivala velika pozornost.
Do procvata pčelarstva kao grane gospodarstva dolazi u vrijeme vladavine austrijske carice Marije Terezije (1740. – 1780.). Godine 1775. donesen je propis o pčelarstvu poznat kao Patent o pčelama u kojem su dane postavke za širenje i njegovanje pčelarstva. Povećava se broj pčelara i košnica, a pčelarenje se oslobađa nameta, poreza i cestarina.
Bez pčela ne bi bilo ni ljudi
Na ideju o otvaranju izložbe u muzeju su došli još prije dvije godine, ali zbog pandemije morali su je odgoditi. Željeli su predstaviti pčelarstvo i samu pčelu kao čuvara ekološke održivosti, a u svemu im je veliku pomoć pružila pčelarska udruga "Zrinski" iz Slavonskog Broda. Zaljubljenici u prirodu i pčelarstvo mogu vidjeti uistinu puno toga. Među ostalim, tu su različite vrste košnica s kojima su se tijekom povijesti snalazili pčelari, pa čak i apisarij sa živim pčelama, što je doista rijetkost.
– Cilj nam je bio podsjetiti ljude na važnost pčela i osvijestiti ih da smo zapravo mi uzrok sve većeg smanjenja broja oprašivača, i to ne samo domaćih medonosnih pčela nego i onih divljih, solitarnih pčela i drugih kukaca o kojima ovisimo – poručila je autorica izložbe Karolina Lukač.
Košnica kao simbol složne i pobožne zajednice
Rad, trud, red, čistoća, razum, promišljenost, suradnja i štedljivost simboli su pčele u kršćanstvu. U srednjovjekovnoj kršćanskoj ikonografiji pčele su simbol Marijina djevičanstva jer se vjerovalo da se pčele bespolno razmnožavaju. S obzirom na to da pčele nikada ne spavaju, u kršćanstvu označavaju budnost i vatrenu predanost. Pčele u letu simboliziraju dušu na putu k Božjem kraljevstvu. Simbolika pčele zasniva se na njezinoj marljivosti i uređenju košnice. Pčelinja košnica simbolizira složnu i pobožnu zajednicu, stoga bi kršćani trebali biti slični pčelama – marljivi i vjerni domu i Bogu. Na srednjovjekovnim freskama pčele simboliziraju kršćanske vjernike, a ulište simbolizira crkvu.
Pčele su čest motiv u popularnoj kulturi, a najpoznatija je pčelica Maja, koja se prvi put pojavila 1912. u priči Waldemara Bonselsa
dal su pčele jedini kukci oprašivači? nisu. dal su pčele konkurencija drugim kukcima? jesu. dal se čovjek umiješao u taj odnos kukaca? jeste. dal je narušio odnos, ravnotežu, filanjem sve većeg broja pčela? jeste. dal je svojim aktivnostima, kontroli rojenja, pčele sveo na 'monokulturu'? jest. nema neke evolucije više, nema razvoja genetske različitosti. znači, sad nakon što je čovjek poremetio odnose u prirodi, u korist jedne vrste, sad ju proglašavamo ključnom, i na njoj temeljimo sve... jel to u redu? pčele su zaslužne za najviše 40% oprašivanja, i to je uvelike precijenjena brojka, realno je ispod 20%. zbog lobija u prehrambenom sektoru, traži se sve više subvencija, pa treba životinjice prikazati kao najvažnije, i ubirati pinku. ne postoji kila meda u dućanu, u kojoj nema 80% šećera iz dućana. kila šećera 6-7 kuna, kila meda 70 kuna. računica je jasna. dal ima razlike između farme krava i košnice pčela? i za jednu i za drugu dobivaš poticaje, i jedne i druge muzeš, hraniš umjetnom hranom.