Naslovnica Vijesti Svijet

Papa Franjo: Ne plašim se šizme u Crkvi

Oni koji žele rascijep imaju zajedničkoga u tome što se odvoje od naroda, od vjere naroda, od vjere naroda Božijeg. Šizma je uvijek elitaristička, ideologija odvojena od doktrine.
11. rujna 2019. u 15:11 4 komentara 705 prikaza
Foto: REMO CASILLI/REUTERS/PIXSELL

Molim da ne dođe do šizme u Crkvi, ali je se ne plašim. Neki govori političara nalikuju na govor Hitlera iz 1934. godine. To su samo dva naglaska iz razgovora pape Franje koji je vodio s novinarima u zrakoplovu na povratku s pohoda trima afričkim zemljama (Mozambik, Madagaskar i Marucijus) od 4. do 10. rujna. Nakon tvrdnje kako ga u SAD-u neke osobe kritiziraju, a govori se čak i o zavjeri protiv Vas, postavljeno je pitanje papi Franji jesu li te osobe nešto razumijele od Vašeg pontifikata ili ste Vi nešto naučili iz kritika?

papa Franjo Sveti otac Papa Franjo na Madagaskaru: Deforestacija je prijetnja planetu

“Kritike uvijek pomažu. Kada netko biva kritiziran treba odmah učiniti samokritiku i kazati to je istina, a to nije istina. Iz kritika ja uvijek vidim prednosti. Pokoji puta se naljutiš, ali ima i prednosti. Kritike ne upućuju samo Amerikanci, već one stižu odasvud pomalo, ima ih i u Kuriji, barem oni koji su pošteni kazati ih. Meni se to sviđa, a ne kada kritike stoje ispod stola, kada te ljudi pozdravljaju s velikim osmijehom, a onda te ubodu u leđa. To nije iskreno, nije ljudski. Prava kritika je element konstukcije. Kritika s arsenom je kao baciti kamen i povući ruku. To ne služi, ne pomaže, odnosno pomaže samo malim zatvorenim skupinama koje ne žele odgovor na njihove kritike. Iskrena kritika je otvorena za odgovor, pomaže. Ako kažem kako mi se nešto ne sviđa kod Pape onda kritiziram i čekam odgovor, idem k njemu i govorim, napišem članak i tražim od njega odgovore. To je iskreno, to znači ljubiti Crkvu. Kritizirati bez želje da se čuje odgovor i bez dijaloga znači ne voljeti Crkvu, to je iči iza neke fiksne ideje, promijeniti Papu, promijeniti stil ili rascijep. To nije dobro. Iskrenu kritiku ja uvijek rado primam”, odgovorio je Franjo, a na pitanje plaši li se šizme, kaže kako je u Crkvi uvijek bilo rascjepa.

Papino obraćanje novinarima na putu prema Mozambique, Madagascaru, and Mauritius MOGUĆI RASKOL CRKVE? Papa Franjo optužuje kritičare da mu zabijaju nož u leđa

Poslije Prvog vatikanskog koncila 1870., poslije glasovanja o nepogrešivosti pape, skupina je otišla i utemeljlila Starokatoličku crkvu kako bi bili vjerni tradiciji, a sada zaređuju žene. I poslije Drugog vatikanskog koncila odvojili su se sljedbenici Lefebvrea, koji su bili proitiv promijena. Papa je kazao kako je bilo još mnogo rascijepa, posebno na početku nastajanja Crkve. Kazao kako je kako Bog uvijek ostavlja ljudima slobodu, te naglasio kako se ne plaši šizme. Moli da do nje ne dođe, jer rascijep ide na štetu duhovnog zdravlja tolikih ljudi. Moli za dijalog, za korekciju greške ako postoji, ali rascijep nije kršćanski. Oni koji žele rascijep imaju zajedničkoga u tome što se odvoje od naroda, od vjere naroda, od vjere naroda Božijeg. Šizma je uvijek elitaristička, ideologija odvojena od doktrine. Ponovno je kazao kako ima onih koji kažu kako je prviše “komonist”, a “ponavljam stvari koje je kazao Ivan Pavao II.”.

 | Autor : YARA NARDI/REUTERS/PIXSELL Foto: YARA NARDI/REUTERS/PIXSELL

Kada ideologije ulaze u doktrinu nastaje opasnost od šizme. Moral ideologije dovodi do krutosti, a danas imamo toliko škola krutosti, rigidnosti, unutar Crkve što nisu rascijepi, već pseudo-šizmatiči kršćanski putovi koji će loše završiti. “Kada vidite rigidne kršćane, biskupe i svećenike, onda iza toga postoje problemi, nema svetosti Evanđelja. Zbog toga moramo biti blagi s osobama koje padaju u iskušenje zbog tih napada, jer prolaze kroz neki probblem i moramo ih pratiti s blagošću”, kazao je Franjo. Na pitanje o ksenofobi u Africi, da jer postoji i na tom kontinentu ksenofobičara, Franjo kaže kako je pročitao u novinama o tom problemu.

Papa Franjo sveti otac Papa Franjo: Čast mi je što me Amerikanci napadaju

“No nije to problem samo Afrike, to je ljudska bolest kao ospice. To je bolest, oboliš, uđe u neku zemlju u kontinent. I podižimo zidove, ne? Zidovi ostavljaju same one koji ih grade. Da, ostavljaju izvana tolike ljude, ali oni koji ostaju unutar zidina ostaju sami i na koncu priče će biti poraženi snažnim invazijama. No, ksenofobija je bolest, ‘čistoća rase’, primjerice, da spomenem ksenofobiju prošlog stoljeća. Ksenofobije jašu tzv. politički populizmi. Pokoji puta čujem diskusije koje nalikuju Hitlerovima iz 1934. Vidi se da postoji povratak ksenofobije u Europi, ali je ima i u Africi”, kazao je Franjo, te spomenuo tragediju u Ruandi i naglasio kako se treba boriti protiv ksenofobije kako one između država tako i one unutar jedne države.

RBA
INVESTIRANJE JE PRIRODNO
Kako je to živjeti pored Dunje? U svakom slučaju, potaknula me na razmišljanje – koji je moj cilj?

A1 izdvaja za Vas

  • Bunjevac=Hrvat:

    Jeli ovaj čovjek dorastao pozivu kojeg obnaša?Papa da polemizira s kritičarima preko medija?Njegove izjave medijima bi morale biti jako oskudne i odmjerene.Ovakav diskurs je primjeren trećerazrednom političaru a ne Kristovu namjesniku na zemlji.Nije čudo što hvali Irineja,to je njegov nivo.

  • CROLINDA:

    papa se treba zapitat zašto toliki vjernici imaju dojam da često svojim izjavama kao da želi da se on sam svidi svijetu nego li da im se svidi Krist

  • CROLINDA:

    hipotetski i načelno govoreći - bilo koji papa je običan čovjek - može obolit na primjer mentalno i psihički ili zauzimat stavove suprotne Istini - ne znam kome u tom slučaju odgovara -vijeću kardinala ili nekom drugom kolektivnom korektivu - ... prikaži još!- kako to ide po propisima crkve odnosno Vatikana