Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu izradio je sveobuhvatnu studiju razvoja Bjelovara do 2050. godine, koja obuhvaća transformaciju više od 27 hektara gradskog prostora, a posebna pozornost posvetila se trima strateškim lokacijama, od kojih su dvije u centru grada. "Bjelovar 2050. zvuči dosta pompozno, no svaki ozbiljan grad koji ima jasnu viziju razvoja želi da ta vizija ima znanstvenu podlogu. Naručili smo studiju od Arhitektonskog fakulteta jer bolje od toga u Hrvatskoj nema", istaknuo je u srijedu bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak na predstavljanju studije.
Na mjestu gradskih silosa planira se novi multifunkcionalni kompleks koji bi, uz očuvanje dijela postojeće arhitekture, uključivao prvi bjelovarski multiplex i art kino, koncertnu dvoranu te prostore za suvremeni ples i glumu. U sklopu kompleksa predviđeni su i muzej suvremene umjetnosti, muzej bjelovarske industrije, galerije, shopping centar, hotel i stambene zgrade, sve povezano trgovima i parkovima.
Studija također predviđa ambiciozni projekt "Bjelovarska linija", 4,5 kilometara dugu poveznicu kojom bi se javnim prijevozom, pješačkim i biciklističkim stazama spojio Bjelovarski vrt na sjeveru s područjem budućih Termi na jugu grada. Nekadašnji prostor Bjelovarskog vrta zamišljen je kao spoj edukacije, zdravlja i ekologije, s botaničkim vrtom, staklenicima, japanskim vrtom te avijarijem i insektarijem.
Na mjestu bivše Bjelovarske industrije mesa planira se izgradnja tehnološkog kampusa usmjerenog na razvoj robotike i umjetne inteligencije, s istraživačkim laboratorijima i edukacijskim prostorima, a vizuru grada na tom dijelu mogli bi promijeniti neboderi poslovne i stambene namjene.
"Studija je kompas, a ne karta. Kreće 'danas' kako bi se na vrijeme ostvarilo 'sutra'", poručili su autori studije, profesor Alen Žunić i arhitektica Petra Vlahek, naglašavajući kako je projekt zamišljen fazno, s mogućnošću prilagodbe potrebama građana i dostupnim investicijama.
Nema ljudi. Ništa od toga. Propast će