Naslovnica Vijesti Hrvatska

Osnovci najviše uče povijest, malo čitaju i ‘vise’ na Facebooku

Čak 42,6 posto učenika ne posvećuje nijednu jedinu minutu svog vremena čitanju izvan školskih obveza za vrijeme radnog dana
15. travnja 2018. u 06:50 13 komentara 1671 prikaza
Pogledajte galeriju 1/2

Učenici osmih razreda najviše uče povijest, potom biologiju, matematiku, kemiju i geografiju. Nešto manje od pet posto učenika najviše uči hrvatski jezik, a manje od četiri posto najviše vremena utroši na učenje stranog jezika.

Jezik je zakon Večernji TV Je li hrvatski jezik rodno ravnopravan?

Slična je situacija i kod đaka petih razreda. Njih čak 41,9 posto također najviše vremena utroši na učenje povijesti što je znatno više od svih drugih predmeta. Na drugome mjestu im je matematika koja je prvi izbor za 14,4 posto đaka pa priroda koju najviše uči 10,6 posto đaka.

I u petom razredu porazni su podaci koji se odnose na hrvatski jezik iako su nešto bolji nego kod đaka osmih razreda. U petim razredima tako samo 10,1 posto đaka kaže da najviše uči hrvatski jezik.

Pokazali su to podaci istraživanja Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, a koje se provodi od 2016. godine i u sklopu kojega je ispitan 1031 učenik osmih razreda i 1058 učenika petih razreda.

 | Autor :

Osmašima dosadnije

Jedan od voditelja projekta Boris Jokić kaže da je istraživanje pokazalo da je povijest predmet koji je, premda izrazito zanimljiv, i dalje ponajviše zasnovan na usvajanju brojnih činjenica i njihovoj reprodukciji.

– Obujam sadržaja tog predmeta, ali i nekih drugih, očigledno nije potpuno pogođen – kaže Jokić.

Zanimljivo je, dodaje, i da đaci procjenjuju strani jezik izrazito korisnim i pozitivnim, i to bez obzira na dob. Međutim, zabrinjava u istraživanju, dodaje Jokić, podatak o statusu hrvatskog jezika.

– Takva percepcija učenika ukazuje da bi nešto trebalo mijenjati u sadržaju i načinu na koji se uči i podučava – kaže Jokić.

Istraživanje je pokazalo još jednu zanimljivost: učenici osmih razreda procjenjuju sve predmete manje zanimljivima od učenika petih razreda. Najmanja je razlika u procjeni zanimljivosti stranog jezika. Najveća razlika u procjeni zanimljivosti je pak kod predmeta povijest, geografija i glazbena kultura.

– Taj pad zanimljivosti i korisnosti predmeta kako učenici prolaze kroz školu zabrinjavajući je. Dio razloga za to sigurno se nalazi i u razvojnim procesima mladih osoba, ali dio treba tražiti i u neprilagođenosti sadržaja i načina na koji se uči – kaže pak voditeljica istraživanja Zrinka Ristić Dedić.

Takvi glasovi učenika, dodaje, ukazuju na potrebu promjena u hrvatskom obrazovanju što je i naznačeno u cjelovitoj kurikularnoj reformi.

Važan dio drugog dijela istraživanja bio je i ispitati strukturu dnevnih aktivnosti učenika izvan školskih obveza. I tu su rezultati poprilično zanimljivi i pokazuju da u tipičnom danu tijekom radnog tjedna učenici osmih razreda najviše vremena izvan škole provode s obitelji, a druga najčešća aktivnost im je druženje s prijateljima uživo.

Zanimljiv je podatak da se 10,5 posto učenika ne druži s drugom djecom tijekom radnog dana. No zato se “druže” s računalom i mobitelima. Čak 25,5 posto ih provede tri i više sati na Instagramu, Snapchatu, Facebooku, WhatsAppu... dok je samo 4,9 posto ispitanih učenika kazalo da uopće ne koriste društvene mreže u tipičnom radnom danu.

S druge strane, bavljenje sportom ili rekreacijom u nekoj je mjeri zastupljeno kod 78,2 posto učenika osmih razreda.

Na samo učenje osmaši utroše sat do dva radnim danom, a samo 3,8 posto učenika izjavilo je da uopće ne uči dok njih 14,2 posto kaže da dnevno uči tri ili više sati.

Pisanju domaćih zadaća posvećuju još manje vremena nego učenju. Većina ispitanih na tu aktivnost troši do jedan sat.

No, možda i najproblematičniji podatak o vremenu koje đaci osmih razreda potroše na čitanje izvan školskih obveza. Prema istraživanju, čak 42,6 posto učenika ne posvećuje ni jednu jedinu minutu svog vremena toj aktivnosti za vrijeme radnog dana.

Slična je situacija i vikendom. Zanimljivo je da 7,7 posto osmaša kaže da se ne druži s drugom djecom subotom i nedjeljom, a čak 31,8 posto provodi tri i više sati na društvenim mrežama. U odnosu na radni dan, tijekom vikenda više gledaju i filmove, serije, videouratke, a 81,1 posto ih u nekoj mjeri izlazi u kafiće ili trgovačke centre.

U digitalnom svijetu

Bavljenje sportom ili rekreacijom je aktivnost koja je u određenoj mjeri zastupljena kod 69,4 posto učenika što je, zanimljivo, manje nego tijekom prosječnog radnog dana.

Još je zanimljivije da, u odnosu na radni dan, još manji postotak učenika čita izvan školskih obveza tijekom vikenda. Podaci kažu da čak 46,7 posto učenika ne posvećuje ni minutu vremena toj aktivnosti u radnom danu dok njih 8,7 posto čita više od dva sata.

Situacija kod učenika petih razreda slična je.

I oni tijekom radnog dana najviše vremena izvan škole provedu s obitelji, a potom s prijateljima. Gotovo svaki drugi tijekom prosječnog radnog dana gleda filmove i serije, a 76,9 posto tijekom radnog dana igra videoigre. Čak 81,6 posto učenika vrijeme provodi na društvenim mrežama. Njih 29,4 posto ne posvećuje ni minutu čitanju koje nije vezano uz školske obveze, što je manji postotak u odnosu na učenike osmih razreda.

– Podaci o aktivnosti učenika tijekom radnog dana, ali i vikendom ukazuju na određenu neravnotežu. Učenici sve više vremena provode u digitalnom okruženju, a posebno je zabrinjavajuće da se nekim važnim aktivnostima poput čitanja gotovo i ne bave. Obrazovne politike trebale bi se ozbiljno zamisliti nad podatkom da pola učenika ne čita ništa izvan škole – kaže Jokić. S njim se slaže i Zrinka Ristić Dedić koja poručuje da podaci ukazuju na potrebu osmišljavanja aktivnih javnih politika za poticanje čitanja mladih osoba.

– A jedna od takvih je sigurno i promjena lektire u osnovnoj i srednjoj školi – kaže Zrinka Ristić Dedić.

Reforma obrazovanja Reforma u rukama sadašnje ministrice i bivšeg ministra Blaženka Divjak DIVJAK O FUCHSU 'Očekujem tim koji će davati podršku Ministarstvu u ovom procesu' Radovan Fuchs i Andrej Plenković Radovan Fuchs Nemam pravo na pogrešku, reforma mora ići!

Kemija najteža, strani jezik najkorisniji

Učenici su u istraživanju imali priliku iskazati svoje stavove o pojedinim predmetima. Kada se gledaju odgovori đaka osmih razreda, najviše njih, čak 41,7 posto, tjelesnu i zdravstvenu kuluru drži najzanimljivijim predmetom. Na drugom im je mjestu biologija, a najmanje zanimljivim predmetom učenici smatraju hrvatski jezik. Taj je predmet dosta i izrazito zanimljiv za samo 21,6 posto đaka osmih razreda.

S druge strane, osmašima je kemija najteži predmet, i to za njih čak 44,3 posto, druga po težini je matematika, a slijedi fizika. Učenici osmih razreda strani jezik smatraju dosta ili izrazito korisnim, i to njih čak 87,8 posto. Drugi predmet po korisnosti im je matematika, a slijedi hrvatski jezik na trećem mjestu. Samo 28,6 posto učenika smatra povijest dosta ili izrazito korisnom.

Njihovi kolege iz petih razreda također tjelesnu i zdravstvenu kulturu drže izrazito zanimljivim predmetom, njih čak 60,7 posto. Drugi predmet po zanimljivosti učenicima petih razreda je povijest, a likovna kultura je na trećemu mjestu. I petaši najmanje zanimljivim predmetom u prosjeku smatraju hrvatski jezik. Na pitanje koje predmete smatraju najtežima zanimljivo je da prosječna težina predmeta ne prelazi središnju vrijednost 3 ni za jedan predmet u petom razredu. Najteža im je povijest koju 32,2 posto đaka petih razreda smatra dosta ili izrazito teškim predmetom pa potom matematika i hrvatski jezik. Predmeti koje petaši vide kao najmanje teške su glazbena, likovna i tjelesna kultura. Đaci petih razreda matematiku, strani jezik i hrvatski jezik drže najkorisnijim predmetima, a manje korisnim predmetima drže likovni i glazbeni. Zanimljivo je i da učenici osmih razreda sve predmete smatraju manje zanimljivima od učenika petih razreda.

VIP izdvaja za Vas

  • Deleted user:

    strani jezik i to njemacki je najvazniji jer ce vecina naci posao u njemackoj i austriji... antihrvatsko djelovanje malo ali agresivno je i u obrazovanju.... ...zasto geografija a ne zemljopis zemljopis je tisucu puta ljepsa rijec od geografije za hrvate.. ... prikaži još! obrazovanje je odlicno samo za one koji se misle iseliti..u hrvatskoj je visak obrazovanih osoba...uciteljica u morhu vodi knjigovodstvo po vezi..cemu obrazovanje..

  • misho32:

    zar je ovaj strani agent još uvijek glavni u reformi školstva odnosno novom pokušaju indoktrinacije naše djece.Taj je doktorirao u Engleskoskoj na temi kako eliminirati uticaj vjeronauka na prirodne znanosti . Konkretno radi se o agresivnom nametanju , nedodorljive teorije ... prikaži još!rije evolucije , suprotno svim znanstvenim činjenicama.

  • mare0801:

    Najradije bih rekla da se ukinu lektire,jer ih nitko ne čita,ali pismenost se stječe čitajući.Moram priznati da je za mene bilo porazno da moja djeca,danas studenti,ne čitaju ništa van obaveznog u školi.Bez obzira što su vrlo uspješni studenti ,pismenost im ... prikaži još! nije najjača strana.O da,izbiflat će vam oni sva gramatička pravila,ali nemaju stila u pisanju,rečenice su im šture i s pokojom greškom.I pored mog iznimnog truda,priznala sam poraz i zaključila da spadam među posljednje generacije koje su čitale književnost.Danas čitaju samo kada moraju.