Šest milijuna tona. Toliko je otpada prošle godine "proizvedeno" u Hrvatskoj. Najveće povećanje odnosi se na otpad od mehaničke obrade otpada, zatim na građevni otpad, željezo i legure, slijedi zemlja, kamenje, mješavine bitumena i nekompostirani komunalni otpad. Što se tiče opasnog otpada, njega je 16 posto više, a kao razloge povećanja navodi se povećani opseg proizvodnje, ali i pandemija COVID-19 tijekom koje je došlo do porasta potrošnje medicinskih proizvoda. U opasni otpad ubraja se, primjerice, i mulj koji nastaje tijekom fizikalne i kemijske obrade.
Kako se može iščitati iz ovih dana objavljenog izvješća o Registru onečišćavanja otpada za 2021., u emisijama onečišćujućih tvari u zrak nema većih odstupanja u odnosu na prethodnu godinu, s izuzetkom emisija sumporovog dioksida i lebdećih čestica. Prijavljena količina oksida sumpora porasla je, naime, za 15,7 posto, a najveće količine ispuštanja sumporova dioksida prijavljene su u Istarskoj županiji, petina ukupnih količina, u Osječko-baranjskoj županiji (16 posto) te u Sisačko-moslavačkoj (15 posto).
Najveće količine prijavljenih ispuštanja lebdećih čestica PM10 zabilježene pak su u Sisačko-moslavačkoj županiji (19 posto), zatim u Primorsko-goranskoj županiji (14) i Istarskoj županiji (10). Čestice u zraku nastaju kao mješavina različitih kemijskih spojeva (nitrati, sulfati, organski kemijski spojevi, metali, sol) i čestica vode. Veličina čestica izravno je povezana s potencijalom čestica da negativno utječe na zdravlje ljudi jer čestice sitnijeg promjera mogu dospjeti u pluća i uzrokovati zdravstvene tegobe.
Blago povećanje ispuštanja sumporovog dioksida posljedica je povećanja proizvodnje nemetalnih mineralnih proizvoda, gnojiva i dušičnih proizvoda, povećanja proizvodnje električne energije i stakla. Značajan je i porast uporabe drvnog materijala kao goriva, što je utjecalo i na blago povećanje prijava lebdećih čestica.
"Za nastavak smanjivanja emisija, potrebno je poticati prelazak na alternativne i čistije tehnologije izgradnjom postrojenja na biomasu i bioplin te nadalje poticati uporabu obnovljivih izvora energije, odnosno smanjenje upotrebe fosilnih goriva", navodi se u izvješću.
Količine ispuštenih onečišćujućih tvari u otpadnim vodama neznatno su porasle u prerađivačkoj industriji, posebno u proizvodnji prehrambenih proizvoda i proizvodnji pića. U odnosu na 2020. došlo je do smanjenja ukupnih količina ispuštenih otpadnih voda obveznika i komunalnih otpadnih voda izravno u okoliš, no istovremeno su blago porasle količine otpadnih voda ispuštenih u sustav javne odvodnje.
