Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 131
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
POLITIČKI INTERVJU TJEDNA

Miljević: Neće ići da se novinarima ništa neće smjeti otkriti do optužnice, a evo i zašto

Zagreb: Odvjetnik Veljko Miljević
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
1/4
25.01.2024.
u 15:25

Ako stupi na snagu ja bih volio da se ne provodi i da ima teškoće na koje sam upozorio da će ih imati i da će biti stalno u pat poziciji prema onima kojima prijete nastupom tih odredbi, poručio je Miljević na temu izmjena Kaznenog zakona i zabrane curenja informacija

Vlada i parlamentarna većina pokazuju popriličnu volju da izmjene Kazneni zakon na način koji bi po mnogima uvelike ograničio prostor za novinarski rad. O tome što će taj zakon zapravo donijeti u praksi u Političkom intervjuu tjedna Večernjeg lista s odvjetnikom Veljkom Miljevićem specijaliziranim za kazneno pravo razgovarala je novinarka Iva Boban Valečić.

Možete li procijeniti što je bila motivacija za donošenje ovakve intervencije u Zakon?

Kratak odgovor je – nemam pojma. A sada slijedi i obrazloženje tog mog odgovora. Mi takvo djelo već odavno imamo u Kaznenom zakonu. Novi hrvatski Kazneni zakon stvoren je 1997. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 1998. godine. U članku 305. taj Zakon je predvidio, normirao i propisao kazneno djelo povrede tajnosti postupka. Taj članak glasi: „Tko neovlašteno otkrije ono što je saznao u postupku pred sudom, upravnom postupku, postupku pred javnim bilježnikom ili stegovnom postupku, a što se na temelju zakona ili odluke utemeljene na zakonu smatra tajnom kaznit će se....“ Je li taj članak sam po sebi svima jasan, i pravnim stručnjacima i laicima? Je.

Još nešto na što želim upozoriti, pogotovo novinare i sve one koji sudjeluju u radu javnih medija, je stavak 2 tog članka, a on glasi da će istom kaznom kazniti onaj tko bez dozvole suda objavi tijek postupka koji je po zakonu tajan ili onih faze postupka koje su proglašene tajnima. Ovo sve se, još jednom napominjem, nalazi u Kaznenom zakonu iz 1997. godine. Još nešto što bi moglo biti zanimljivo je to da zakon kaže kako će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 6 mjeseci. Dakle, u KZ-u iz 1997. smo imali vrlo dobru definiciju povrede tajnosti postupka sa zapriječenom kaznom do maksimalno 6 mjeseci.

Sadašnji KZ je izglasan u 12. mjesecu 2011. godine. Imao je izuzetno dugo trajanje od objave Zakona do njegovog stupanja na snagu, a on je stupio na snagu 1. siječnja 2013. godine. Taj Zakon je morao biti moderni europski zakon jer smo bili u procesu ulaska u Europsku uniju te smo svoje pravo morali uskladiti s pravnom stečevinom europske zajednice. Mi u KZ-u iz 2011. po pitanju povrede tajnosti postupka ne nalazimo ništa čega nema u tekstu KZ-a iz 1997. godine. Odredba iz staroga zakona se prepisuje u članak 307. u novom zakonu. I zakonski naziv djela – povreda tajnosti postupka - i zakonska oznaka djela su identični – tko neovlašteno otkrije... E sada se ide u nešto što je bila rupa u zakonu. Mi smo uveli da prije rješenja o provođenju istrage imamo određene radnje koje su u tzv. prethodnom kaznenom postupku. I ovdje se u zakonu išlo na tekst koji je blago promijenjen te sada glasi: „Ono što je saznao u prethodnom kaznenom postupku, postupku pred sudom, upravnom postupku, prekršajnom postupku, postupku pred javnim bilježnikom ili stegovnom postupku što se na temelju zakona ili odluke utemeljenom na zakonu smatra tajnom“. Također, u tom zakonu iz 2011. išlo se na povećanje maksimalne kazne sa šest mjeseci na tri godine. To je stanje koje vrijedi i danas.

Sada dolazimo do prijedloga ovog najnovijeg Kaznenog zakona. Prema njemu bi se iza članka 307. trebao dodati novi članak 307.a s naslovom iznad njega koji glasi: „Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje“. Ja se 47 godina bavim pretežno kaznenim pravom, preko 17 godina ispitujem na pravosudnim ispitima kazneno pravo i imam specijalizaciju priznatu od Hrvatske odvjetničke komore za kazneno pravo. Jedna od osnovnih odlika zakona je da oznaka, naziv zakonskog članka mora biti jasan. Pa meni je nekako jasnija „povreda tajnosti postupka“ nego ovo što se tu predlaže. To što se predlaže po novom zakonu, pa s tim i ja koji nemam baš malo iskustvo u kaznenom zakonu imam poteškoće.

Novinarima izgleda kao da se ništa ne smije otkriti do pravomoćnosti optužnice.

Tako to izgleda i tako je to predstavljeno iako to tako neće ići. Zašto? U zakonu kaže: „Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje.“ Pa nabrojite mi odvjetnike, čak i one koji se bave kaznenim pravom, koji će znati reći što je to izvidna, a što dokazna radnja. Može on to negdje razumjeti ili osjećati otprilike, ali ne postoji u zakonu nešto „otprilike“. Mi moramo znati točno što je to izvidna, a što je to dokazna radnja. A to se sigurno ne definira i ne određuje u Kaznenom zakonu, nego u Zakonu o kaznenom postupku.

POVEZANI ČLANCI:

Imamo li to definirano?

U članku 307. generalna klauzula koja odgovara na pitanje „tko“ može počiniti to kazneno djelo, tu se u njoj nabrajaju: pravosudni dužnosnik, državni službenik u pravosudnom tijelu, policijski službenik, okrivljenik, odvjetnik, odvjetnički vježbenik, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač. E sad, recite mi je li bolje imati jednu općeprihvaćenu, generalnu klauzulu „tko počini to kazneno djelo“ ili nabrajanje „tko treba“ gdje nikad ne znate jeste li nabrojili i obuhvatili sve situacije. Dalje kaže „tijekom prethodnog kaznenog postupka neovlašteno otkrije sadržaj izvidne ili dokazne radnje s ciljem da ga učini javno dostupnim“. Aha, tu smo sad već malo bliži otkrivanju sadržaja izvidne ili dokazne radnje. Prethodni kazneni postupak smo uključili i u KZ iz 2011. godine, a tu kaže „prethodnog kaznenog postupka koji se smatra nejavnim“. U principu, da skratim, to je ono što je u ovlasti DORH-a. I na kraju, u obrazloženju prijedloga zakona se kaže kako počinitelji ovog kaznenog djela ne mogu biti novinari. Ja sam još prije tri mjeseca upozorio kako obrazloženje prijedloga zakona nije zakon. Obrazloženje ima moralnu snagu, ali ako se u sudskom postupku pozivamo na obrazloženje zakona, a ne zakon će nas retorički pitati hoćemo li se prije pozvati na zakon ili obrazloženje zakona.

Može li sud izdati nalog da se uđe u stan novinara koji je nešto objavio, da mu se kopa po mobitelu, računalu i slično?

Bez naloga nitko ništa ni ne smije raditi, to je nesporno. Mogu vas pozvati i sebi i reći da im predate mobitel ili što već.

Mogu li ja kao novinar to odbiti?

Možete. Zašto? Pa odgovor na to se nalazi u sadašnjem ZKP-u. Članak 261. kaže da se svi predmeti koji imaju veze s kaznenim djelom mogu i trebaju privremeno oduzeti. Dakle, to je jako loše. Ali u stavku 4 istog tog članka važećeg ZKP-a kaže kako se taj članak ne može primijeniti prema okrivljeniku niti osobama koje su oslobođene dužnosti svjedočenja. U članku 262. kaže da privremenom oduzimanju predmeta ne podliježu ni zapisi o činjenicama koje su sastavili novinari i urednici u sredstvima javnog priopćavanja, o izvorima obavijesti i podataka za koje su saznali u obavljanju svoga zanimanja i koji su uporabljeni prilikom uređivanja sredstava javnog priopćavanja, a koje se nalaze u njihovom posjedu ili u uredništvu u kojem su zaposleni. Kratko i jasno, ako novinare policija traži da im da neke predmete, vi kažete kako spadate u kategoriju osoba kojima se ne mogu privremeno oduzeti predmeti. Novinar, ukratko, prema zakonu ne mora niti svjedočiti o izvoru informacija niti mu se mogu oduzeti predmeti. To je europska pravna stečevina koju se sada s ovim najnovijim izmjenama KZ-a pokušava promijeniti. To su nepotrebne i štetne izmjene kojima se širi kazneno pravna represija na one prema kojima se to ne smije širiti i to zbog radnji koje su u mnogo slučajevima bitnije za društveni i javni interes od toga da se takve radnje ne poduzmu.

POVEZANI ČLANCI:

Znači da je splitski gradonačelnik na dobrom tragu kad kaže da će Vladu prijaviti Europskoj komisiji zbog Lex AP-a?

Pa ako čita ove odredbe zakona koje sam ja sad nabrojao, on tu prijavu može osnovano podnijeti. Suzdržat ću se od težih izraza te ću samo kratko reći kako mislim da sve ovo skupa nikako nije potrebno. Nema nikakve potrebe za mijenjanje zakona, a sve to sam i do u detalje pravno obrazložio. Pa kako može demokratsko liberalno društvo postojati bez novinara? Pa ne može. A građanima je zagarantirano da imaju pravo čuti određene važne činjenice. To se ostvaruje slobodom javnog informiranja. A ovo sigurno nije u prilog slobode javnog informiranja.

Hoće li se, ako uopće stupi na snagu, taj članak 307. novog zakona uopće moći provoditi?

Ako stupi na snagu ja bih volio da se ne provodi i da ima teškoće na koje sam upozorio da će ih imati i da će biti stalno u pat poziciji prema onima kojima prijete nastupom tih odredbi.

>> VIDEO Plenković o štrajku sudaca: 'Povećali smo im plaće za 500 eura. Ne znam tko još dobiva takvu povišicu'

Komentara 10

Avatar Diktatura pederijata
Diktatura pederijata
15:48 25.01.2024.

Za vrijeme trajanja postupka samo medijska šutnja. Odnosno ono što se izgovori na sudu. Ništa više.

LL
lijepa_li si
18:00 25.01.2024.

velik je biznis s dilanjem dukumenata. kriptonit u borbi s političkim protivnicima!

ŠA
Šašnik
17:33 25.01.2024.

ako se javno objavljuje nešto onda treba objaviti izjave obje strane u postupku a ne jednostrano nije kriv kao što svaki advokat ko papagaj kaže za svog štićenika.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije