Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 19
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Konferencija rak

Od raka najviše umiru radno sposobni ljudi

storyeditor/2023-05-26/PXL_260523_100242552.jpg
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
1/3
27.05.2023.
u 08:35

Do 2045. će incidencija raka u EU porasti 25% pa treba biti svjestan važnosti preventivnih pregleda

Ljudi sve dulje žive pa je sve više šanse da će se netko od nas sresti s karcinomom, izravno, u obitelji ili među poznatima. Predviđa se da će do 2045. godine incidencija raka u EU porasti 25% i zato svi trebaju biti svjesni koliko je važno odazvati se na preventivne programe za rano otkrivanje raka te koliko je korisno činiti spravne odabire u životu, navela je dr. Marija Bubaš, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva, na jučerašnjoj konferenciji Večernjeg lista i Portala zdravlje na Nacionalni dan preživjelih od raka.

Preživljenje se poboljšava

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu dr. Maja Grba Bujević navela je brojku od 24 tisuće malignih oboljenja godišnje te podsjetila da Sabor prošle godine jednoglasno prihvatio strateški plan za borbu protiv raka kako bi se smanjio teret te bolesti i poboljšali uvjeti odnosno kvaliteta života oboljelih i njihovih obitelji.

- Iskazujem duboku zahvalnost svima koji rade na tome: zdravstvenim radnicima, istraživačima, psiholozima, obiteljima oboljelih i svima koji pružaju podršku oboljelima od raka - kazala je dr. Grba Bujević.

U panel diskusiji "Onkološka bolest u Hrvatskoj - što kažu podaci, a što praksa?", koju je moderirala Ivana Rimac Lesički, glavna urednica Portala zdravlje, doc. Mario Šekerija, voditelj Registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, iznio je podatke o pojavnosti, smrtnosti i preživljenju nakon dijagnoze raka.

- Hrvatska je zemlja s visokom smrtnošću oboljelih od karcinoma. Prema posljednjim podacima Eurostata iz 2020., još uvijek smo na drugom mjestu poslije Mađarske, ali razlika u odnosu na zemlje koje su ispod nas se smanjuje, prvo je bilo 311 na sto tisuća, sada je 304 i nadamo se da će se taj trend nastaviti i dalje. Što se incidencije tiče, stopa obolijevanja od raka nam raste nešto manje od jedan posto godišnje. Naravno, 2020. je bila iznimka i kod nas i u drugim zemljama. Imali smo pad novopostavljenih dijagnoza oko 10 posto kad gledamo rak sveukupno, a taj pad bio je najizraženiji kod raka bubrega, raka prostate i raka štitnjače. Za neke druga sijela poput raka dojke on je puno manje izražen. Ono što ćemo vidjeti u godinama koje dolaze sigurno je polagani oporavak tog broja odnosno vraćanja na početne vrijednosti i ono što ne želimo da se dogodi, naravno, da imamo prevelik broj karcinoma otkrivenih u kasnom stadiju - naveo je doc. Šekerija.

Prema podacima o mortalitetu za 2021. godinu, nemamo neki porast smrtnosti, ali će to trebati pratiti u narednim godinama. Preživljenje u Hrvatskoj se poboljšava za praktički sva sijela. Primjerice, preživljenje nakon raka dojke poraslo je u samo dvije godine sa 79% na 82%, a napredak se vidi i kod drugih sijela.

- Trendovi su nam dobri, slični su kao i u drugim europskim državama. Bilo bi dobro da imamo još detaljnije podatke, recimo, o stadijima bolesti, što sadašnji sustav ne uspijeva bilježiti u potpunosti, i onda ćemo još bolje znati kamo i kako usmjeriti energiju i resurse da bi rezultati bili još bolji - zaključio je Šekerija.

Naime, rak se u Hrvatskoj često otkriva u poodmaklom stadiju, a to, dakako, značajno otežava liječenje. Posebno zabrinjava činjenica da su zloćudne bolesti prvi uzrok smrtnosti u populaciji mlađoj od 65 godina, a to je radno aktivna populacija.

- Kod interpretacije podataka treba biti oprezan. Nerijetko se kaže: zašto je u Hrvatskoj preživljenje s rakom debelog crijeva dvadesetak posto manje nego na Islandu ili u Danskoj, ali pritom se ne kaže o kojem stadiju bolesti se radi pa onda neki izvuku zaključak da mi loše liječimo, da se razbacuje novac na onkologiju, što čujem i sa saborske govornice i što je prestrašno - kazao je prof. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb. Nije svejedno, naime, da li se rak otkrije u stadiju 2 ili stadiju 4.

- Ako se uspoređujemo s Danskom u preživljenju kod otkrivanja u stadiju 4, vidjeli bismo da nema drastične razlike. Ne možete uspoređivati kruške i jabuke - istaknuo je prof. Pleština. Osvrnuo se i na zdravstvenu pismenost pa kazao da dok god svatko od nas ne da svoj doprinos, nećemo imati rezultate s kojima se možemo uspoređivati.

- Program prevencije može biti sjajno organiziran, ali ako ljudi u tome ne prepoznaju vlastitu korist nego misle da to rade za nekog drugog, onda tu nažalost nećemo napraviti veliki iskorak - poručuje onkolog i podsjeća da pušenje, pretilost i manjak fizičke aktivnosti nisu samo specifikumi onkologije već su to isti čimbenici rizika i za kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti.

Onkologija je struka koja se enormno promijenila u odnosu na onu otprije deset i 20 godina, a ono što se mora postići je pomak prema ranoj fazi jer bez obzira na napredak u liječenju, u određenim situacijama možemo održati život, unaprijediti njegovu kvalitetu, ali ne i čovjeka izliječiti. A naša želja je izliječiti i dati mu očekivano trajanje života - poručio je prof. Pleština.

Znaju se bolesti pradjedova

Konferenciji je prisustvovao i dr. Siniša Varga, koji je bio pokretač osnivanja grupacije Zastupnici u borbi protiv raka i intenzivno su radili na pripremi Strateškog plana okvira borbe protiv raka. Na taj doprinos podsjetila je zastupnica Renata Sabljar Dračevac kazavši da se i u ovom mandatu treba osnovati takva grupacija.

- Imamo vrlo kvalitetnu struku i najveći je problem što se sijela kasno otkrivaju. Plan prevencije ima neke dobre programe, neke treba popraviti i to je dobro za budućnost, a oni kojima je dijagnoza već postavljena trebaju dobiti najbolju skrb - rekla je zastupnica Sabljar Dračevac. Prenijela je riječi državne tajnice Katalenić kako je natječaj za organiziranje puta skrbi pacijenta kroz sustav raspisan i da bi to relativno brzo trebalo zaživjeti, što je jako važno jer pacijenti gube najviše energije upravo u toj izgubljenosti. Pohvalila je pritom udrugu Jedro koja je pacijentima tu od velike pomoći.

I obiteljski liječnici tu imaju važnu ulogu. - Kontinuitet skrbi je specifikum za nas i imam puno obitelji u svom selu koje liječim već treću ili četvrtu generaciju i kad mi dođe dijete, ja već znam čime je njegova obiteljska anamneza opterećena, od čega su mu bolovali pradjedovi. Bez obzira na 100 i 120 bolesnika dnevno, moramo imati vrijeme za one koji su nam sumnjivi da bi se nešto moglo dogoditi. Moramo znati koga treba utješiti i prije dijagnoze, ali i one koje trebamo i uplašiti ne bi li otišli na preventivni pregled - opisala je dr. Ljiljana Ćenan iz Ivankova.

Ljiljana Vukota, glavna tajnica udruge Sve za nju, skrenula je pažnju na život oboljelih i njihovih obitelji nakon što njihovo liječenje završi. Jer, nije zdravstveni sustav odgovoran za to kako ljudi žive psihološki, ekonomski, duhovno, što je za društvo jako važno, već moramo skrenuti pogled na druge sustave koji vrlo često taj život otežavaju.

>>VIDEO Otkriven uzrok misteriozne bolesti u Argentini: Stručnjaci identificiraju izvor epidemije

 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije