U Hrvatskoj je, prema posljednjim dostupnim podacima, 2024. godine nastalo 7514 tona medicinskog otpada. Udio opasnog medicinskog otpada iznosio je oko 77 posto, odnosno oko 5800 tona, a najvećim je dijelom bila riječ o iglama, infektivnom materijalu, mikrobiološkom otpadu i otpadu iz zdravstvenih ustanova, primjerice štapićima za uzimanje brisa i slično. Najviše neopasnog medicinskog otpada čine zavoji od gipsa, posteljina, odjeća za jednokratnu primjenu, pelene... Neopasni medicinski otpad dijeli se na nezarazni, za čije sakupljanje i odlaganje nisu propisani posebni zahtjevi radi sprječavanja infekcije, patološki, farmaceutski otpad i kemijski neopasni otpad.
Od ukupne količine čak je 73 posto činio otpad za čije su sakupljanje i odlaganje propisani posebni zahtjevi radi sprječavanja infekcije. Najveću količinu otpada prijavili su pružatelji zdravstvene zaštite (6200 tona, odnosno oko 83 posto), ponajprije bolnice, među kojima prednjači KBC Zagreb. Od 7502 tone obrađenog medicinskog otpada oko deset posto konačno je obrađeno u Hrvatskoj, dok je 6347 tona predobrađeno u Hrvatskoj, a zatim izvezeno u druge zemlje, poput Njemačke i Austrije, na konačnu obradu, najvećim dijelom na energetsku oporabu.
– Najveći dio nastalog medicinskog otpada (uglavnom farmaceutski, citotoksični te kemijski i sličan opasni medicinski otpad) izvozi se na konačnu obradu u inozemstvo, a manji dio se zbrinjava u Hrvatskoj. Zbrinjavanje patološkog otpada, kao što su dijelovi ljudskog tijela i sličnog materijala, provodi se pod posebnim uvjetima spaljivanjem u krematorijima ili zakapanjem u groblja – napominju u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Prema Pravilniku o gospodarenju medicinskim otpadom, proizvođač medicinskog otpada mora ga odvojeno sakupljati, spremati u odgovarajuće spremnike i privremeno skladištiti u posebno odvojenom prostoru do obrade ili predaje ovlaštenoj osobi koja ima propisanu dozvolu za gospodarenje medicinskim otpadom te voditi evidenciju. Iz pregleda količina u prethodnim godinama vidljivo je da je 2021. godine evidentirano više od 8200 tona medicinskog otpada, što se pripisuje pandemiji bolesti COVID-19. Već 2022. godine količina se smanjila na 7648 tona, a 2023. na 7210 tona.
– S obzirom na postojeću ovisnost o izvozu medicinskog otpada na konačnu obradu, može se zaključiti da postojeći sustav gospodarenja medicinskim otpadom ne zadovoljava u potpunosti potrebne kapacitete te se preporučuje razmotriti uvođenje dodatnih ekonomskih i investicijskih poticaja za razvoj nacionalnih kapaciteta za obradu medicinskog otpada. To može uključivati financijske instrumente za izgradnju ili modernizaciju postrojenja za obradu medicinskog otpada te poticanje primjene tehnologija koje omogućuju sigurnu, učinkovitu i okolišno prihvatljivu obradu takvog otpada u skladu s relevantnim europskim standardima – zaključuju u Ministarstvu.
Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2023. do 2028. godine prepoznaje potrebu za daljnjim razvojem sustava gospodarenja medicinskim otpadom i predviđa provedbu mjera koje uključuju analizu praćenja tokova medicinskog otpada, evaluaciju postojećeg sustava obrade te izradu preporuka za njegovo unaprjeđenje. Očekuje se da će te mjere posebno pridonijeti smanjenju ovisnosti o izvozu medicinskog otpada na konačnu obradu. Hrvatska nema nijednu bolničku spalionicu medicinskog otpada. Građani se žale da nemaju gdje odložiti medicinski otpad poput igala koje koriste osobe s dijabetesom.
U Hrvatskoj ljekarničkoj komori navode da se sve češće događa da građani u ljekarnu donesu iskorištene zavoje, igle, trakice za mjerenje GUK-a, šprice, rukavice, zaštitne maske i sličan potrošni materijal koji se smatra infektivnim medicinskim otpadom. Takav se otpad, napominju, ne smije ostavljati u ljekarnama koje nisu ovlaštene ni tehnički opremljene za njegovo zbrinjavanje.
– Ispravno mjesto za takav otpad su zdravstvene ustanove, npr. domovi zdravlja i bolnice – ističu u Hrvatskoj ljekarničkoj komori. U ljekarne se mogu donijeti lijekovi, sirupi i kapi kojima je istekao rok trajanja, neiskorišteni ili kontaminirani lijekovi, primarna ambalaža lijekova i medicinski uređaji kupljeni u ljekarni, poput tlakomjera, toplomjera, inhalatora, glukometra i sl. Prema iskustvima građana, medicinski otpad odbijaju preuzeti u nekim ambulantama obiteljske medicine, ali i u komunalnim poduzećima.
Otvori KEKS Pay
