Unatoč poznatim zdravstvenim rizicima, stotine milijuna ljudi diljem svijeta svake su godine izložene azbestu. Prema procjeni studije objavljene u časopisu International Journal of Environmental Research and Public Health, od posljedica izloženosti godišnje umre približno 250 tisuća ljudi. Riječ je o mineralu koji se prirodno pojavljuje u okolišu i ne predstavlja opasnost sve dok se ne ošteti ili ne naruši njegova struktura.
Prema informacijama Programa Ujedinjenih naroda za okoliš, azbest se počeo iskopavati i upotrebljavati još prije nekoliko tisuća godina, zbog čega se danas može pronaći i u okolišu i u infrastrukturi. Zbog svojih svojstava desetljećima je bio široko zastupljen u građevinarstvu, osobito u proizvodnji krovnih pokrova. No materijal koji se nekoć smatrao praktičnim i izdržljivim danas predstavlja ozbiljan problem za prirodu i zdravlje ljudi. Opasnost nastaje ponajprije kada se azbestni materijali oštete, lome ili obrađuju, pri čemu se mogu osloboditi sitna vlakna koja udisanjem dospijevaju u organizam. Dugotrajna izloženost azbestu povezuje se s teškim bolestima, zbog čega je važno da se takvi materijali ne uklanjaju samostalno i bez odgovarajućih mjera zaštite, nego da se njihovo zbrinjavanje prepusti ovlaštenim osobama. Koliko je sustav zbrinjavanja takvog otpada razvijen u Hrvatskoj i kakve mogućnosti imaju vlasnici kuća koje još imaju azbestne krovove, provjerili smo u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ondje ističu da su u okviru dosadašnjih programa i aktivnosti sudjelovali u uspostavi sustava za pravilno prikupljanje i zbrinjavanje građevnog otpada koji sadrži azbest, s ciljem smanjenja rizika za zdravlje ljudi i okoliš.
– U okviru tih aktivnosti, Fond je sufinancirao gradnju posebnih kaseta u sklopu odlagališta komunalnog otpada namijenjenih za odlaganje azbestnog otpada, a koje se trenutačno nalaze na 17 odlagališta u Hrvatskoj. Građanima je omogućeno propisno zbrinjavanje građevnog otpada koji sadrži azbest putem ovlaštenih sakupljača ili komunalnih društava. Pritom postoji i mogućnost besplatne predaje određene količine otpada. Prema odredbama Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest, građani svakih šest mjeseci u reciklažno dvorište mogu bez naknade predati do 200 kilograma takvog otpada – navode u Fondu.
Za informacije o dostupnim kapacitetima, lokacijama i uvjetima predaje potrebno je, domeću, obratiti se nadležnim jedinicama lokalne samouprave, njihovim komunalnim društvima ili ovlaštenim sakupljačima. Važno je, dakle, prije početka radova provjeriti gdje i pod kojim uvjetima moguće predati uklonjene ploče. No samo zbrinjavanje nije jedini izazov za vlasnike kuća. Uklanjanje starog azbestno-cementnog pokrova i postavljanje novog može predstavljati znatan trošak, a građani se često pitaju mogu li računati na pomoć države. Iz Fonda navode da pojedini gradovi i općine provode vlastite programe kojima financijski pomažu građanima u uklanjanju i zbrinjavanju azbestnih krovova. Među primjerima su Split, Solin, Ivan Zelina, Đakovo, Poreč i Novalja, koji su objavljivali javne pozive ili programe povezane s uklanjanjem azbestnih krovnih pokrova. Uvjeti, iznosi potpore i rokovi prijave razlikuju se od sredine do sredine.
– Stoga preporučujemo građanima da mogućnosti ostvarivanja takve potpore provjere u svojim jedinicama lokalne samouprave – poručuju iz Fonda. Osvrnuli su se i na ranije programe energetske obnove obiteljskih kuća. Oni su prvenstveno bili usmjereni na poboljšanje energetskih svojstava zgrada, smanjenje potrošnje energije i korištenje obnovljivih izvora. U okviru tih programa sufinancirale su se, među ostalim, mjere toplinske izolacije krova ili stropa prema negrijanom tavanu, uključujući i radove na krovnom pokrovu. Ako je energetska obnova uključivala zamjenu postojećeg azbestnog pokrova, među prihvatljivim troškovima bilo je i njegovo propisno zbrinjavanje. Time su građani, uz poboljšanje energetske učinkovitosti svojih domova, mogli riješiti i problem dotrajalih azbestnih krovnih ploča. Vlasnicima kuća koji planiraju uklanjanje azbesta zato se preporučuje da prije radova provjere uvjete predaje otpada, kontaktiraju ovlaštene sakupljače te se informiraju o mogućnostima sufinanciranja u svojem gradu ili općini.
Otvori KEKS Pay
