Kraj veljače uobičajeni je rok za podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak za prethodnu godinu, a prema važećim propisima ta se obveza zadržala samo za obrtnike, one koji se bave samostalnim profesijama, odnosno ljude koji vode poslovne knjige kao i za pomorce te sve one koji su ostvarili neki dohodak iz inozemstva, a nisu ga prijavili odmah nakon što im je sjela inozemna uplata.
Tijekom veljače lani je podneseno oko 150 tisuća poreznih prijava, a još je 60-ak tisuća građana dostavilo poreznicima i promjenu u svom poreznom statusu, poput nove porezne olakšice, promjene u invalidnosti, preseljenja na potpomognuto područje ili iz njega i slično. Svima ostalima porezne vlasti 'sravnjuju' porez na dohodak po službenoj dužnosti. Lani je tako oko 675 tisuća građana dobilo oko 1,7 milijardi kuna povrata poreza, a slična bi svota mogla biti isplaćena i ove godine.
Kad je riječ o inozemnim dohocima, poreznici vele da je 2020. godine 131 tisuća građana prijavila stjecanje dohotka iz inozemstva (plaće, mirovine ili honorara) u ukupnom iznosu od sedam milijardi kuna.
Neovisno o tome Porezna uprava poziva i sve druge koji su to propustili učiniti da sami prijave sve inozemne dohotke ostvarene nakon 2016. godine. Razmjenom podataka porezne su vlasti dobile niz podataka o primicima hrvatskih državljana u njihovim državama, te će svi oni biti pozvani da se očituju. Dobrovoljna prijava donosi svojevrsnu amnestiju od plaćanja kamata i kazni, a jedna od pogodnosti za sve koji prijave inozemnu zaradu ili druge primitke jest i to da će ih hrvatska država oporezivati po važećim stopama poreza na dohodak, koje su niže nego što su bile 2016., 2018. li 2019. godine. No u tom će im se slučaju priznati osobni odbici samo za jednu godinu, a ne za svaku godinu posebno. Hrvatski sindikat radnika migranata osporava takvu odluku, te smatra da bi se osobni odbitak trebao priznavati za svaku godinu posebno.
Inače, ne postoji rok u kojemu se treba podnijeti dobrovoljna prijava inozemnih primitaka, no ta će mogućnost prestati onog trenutka kad obveznik dobije službeni poziv Porezne uprave da se nad njim pokreće postupak oporezivanja primitaka iz inozemstva po službenoj dužnosti. Tada će mu se zaračunati i kamate te naplatiti kazna za prekršaj.
Iseljenici mogu izbjeći obvezu plaćanja poreza u matičnoj državi tako što će se odjaviti iz registra poreznih obveznika u Hrvatskoj. No velik su problem dnevni migranti kojima hrvatska država naplaćuje porez, odnosno razliku poreza, kao da je taj iznos zarađen kod nas, a ne u drugoj državi gdje je ujedno plaćen porez. Iseljenici mogu izbjeći obvezu plaćanja poreza u matičnoj državi tako što će se odjaviti iz registra poreznih obveznika u Hrvatskoj. Iseljenici mogu izbjeći obvezu plaćanja poreza u matičnoj državi tako što će se odjaviti iz registra poreznih obveznika u Hrvatskoj.
Zašto ne izađu sa jasnim kriterijima, nego sve u magli. Samo ljude straše, i potču da se nikada ne vrate. To im je valjda cilj DA NAS JE SVE MANJE.