Treba razmisliti, kaže Albert Sauter. Odvagnuti, je li smisleno ponovno raditi dulje kako bi njemačko gospodarstvo bilo učinkovitije. Vaganje je ujedno i posao Alberta Sautera jer njegova tvrtka u Balingenu u Württembergu proizvodi vage i utege. Albert Sauter vodi obiteljsku tvrtku Kern & Sohn u osmom naraštaju. U toj tvrtki nikada nije postojao 35-satni radni tjedan. Poduzeće nije obuhvaćeno kolektivnim ugovorom metalne industrije i uvijek se radilo 40 sati tjedno. Direktor je oduvijek smatrao da je to dobra ideja, a danas, u gospodarski teškim vremenima, smatra to još važnijim. „Pet sati manje rada značilo bi da trebamo više ljudi", kaže. „Ali to bi značilo i više dogovora unutar timova. Kada si ti na poslu? Kada je netko drugi?" Povećali bi se organizacijski troškovi, a trebalo bi i više novca za prostorije i softverske licence, piše DW.
Sauter je uvjeren da si Njemačka jednostavno više ne može priuštiti radni tjedan kraći od 40 sati. Prije svega zato što međunarodna konkurencija često radi i više. Kao primjer navodi Indiju koju dobro poznaje i zato što se dio proizvodnje njegovih vaga odvija u suradnji s lokalnim tvrtkama. Ondje vrijedi 45-satni radni tjedan, kaže on i poziva se na prošlost u Njemačkoj: „I ja sam kao učenik osnovne škole još subotom prijepodne išao u školu. Dakle, može se. Zato je to moguće i za njemačku industriju.“
Budući da tvrtka nije vezana kolektivnim ugovorom, uvjeti rada u Kern & Sohnu dogovaraju se izravno s radničkim vijećem. Ono hvali radnu atmosferu i dobre odnose s direktorom. No u razgovorima se iznova otvara i pitanje tjednog radnog vremena. Kraći radni tjedan koristio bi i upravi, smatra član radničkog vijeća Stefan Rothmund. Jer drugi poslodavci u neposrednoj blizini imaju 35-satni radni tjedan. „Kad tražite nove ljude, sigurno bi bilo privlačnije moći reći da se i kod nas radi 35 sati tjedno“, kaže Rothmund. Dodaje da je on sam zadovoljan radom u tvrtki iz drugih razloga, piše DW.
S tim "drugim razlozima” računa i direktor. Nove zaposlenike nastoji privući posebnim pogodnostima. Primjerice, subvencijom za članstvo u fitness-centru, ali i plaćom koja je nešto viša od one predviđene kolektivnim ugovorima. A oni koji zbog privatnih razloga žele privremeno raditi kraće, mogu o tome razgovarati s njim pojedinačno, kaže Albert Sauter. Primjerice, neposredno prije odlaska u mirovinu ili kada moraju njegovati članove obitelji.
U Mercedes-Benzu tema tjednog radnog vremena trenutačno podiže veliku buku. Prošloga petka su prosvjedovali zaposlenici više pogona protiv planova uprave. Koncern želi povratak na 40-satni radni tjedan kako bi ostao konkurentan. Ključna razlika u odnosu na proizvođača vaga iz Balingena jest to što u Mercedesu ne bi bilo povećanja plaće kao naknade za dulje radno vrijeme. Drugim riječima: pet sati više rada za istu plaću.
Sindikat IG Metall smatra to neprihvatljivim. Teška situacija u koncernu posljedica je i pogrešaka uprave, a prebacivanje tereta na zaposlenike bila bi još jedna pogreška, smatra sindikat. I ističe da su umjesto toga potrebna pametna ulaganja u odgovarajuće inovacije. Osim toga, IG Metall nije uvjeren da proizvođač automobila trenutno uopće ima dovoljno posla za 40 umjesto 35 radnih sati tjedno. Sindikat je 35-satni radni tjedan izborio još osamdesetih godina prošlog stoljeća. U metalnoj i elektrotehničkoj industriji on vrijedi od 1995. godine. U istočnoj Njemačkoj kolektivnim ugovorima je na mnogim mjestima i danas predviđeno 38 sati rada tjedno.
Dok se sindikat u Mercedesu odlučno protivi produljenju radnog vremena, na drugim mjestima je nedavno pristao na kompromis: kod proizvođača automobilskih dijelova Aumovio u Villingen-Schwenningenu. Ondje od 1. srpnja vrijedi 38 umjesto 35 sati tjedno, bez povećanja plaće. U sindikatu ističu kako je riječ o velikoj iznimci: samo se na taj način moglo spriječiti ukidanje radnih mjesta, a očekuje se i da će se opseg posla uskoro povećati.
No upravo bi ta „iznimka” trebala hitno postati pravilo u njemačkoj automobilskoj industriji, smatra proizvođač vaga Albert Sauter. Situacija u Volkswagenu već je danas dramatična. Strahuje da nešto slično slijedi i Mercedesu. Više nije pitanje treba li raditi 40 sati ili ne: 40 sati, po njegovu mišljenju, je sad već minimum. „A i onda ćemo još morati zapaliti mnogo svijeća u crkvi da bi radna mjesta ipak ostala sačuvana“, upozorava poduzetnik. Kako bi se to osiguralo, vjerojatno će biti potrebno učiniti još mnogo više. Njegov prijedlog glasi: ukinuti i neke državne blagdane. Time sigurno neće steći popularnost. Ipak, uvjeren je da su takve žrtve, kada se sve odvagne, manje zlo od daljnjeg slabljenja njemačkog gospodarstva.
Otvori KEKS Pay
Oni bi radili manje a zatvorili pipu iz Rusije..