Istraga o spriječenom napadu eksplozivnim dronovima na ukrajinske teretne zrakoplove na pisti zračne luke u njemačkom Leipzigu razvija se i prema Srbiji. Njemački tjednik Spiegel u četvrtak je objavio da bi slučaj koji je otkriven početkom kolovoza u zračnoj luci Leipzig/Halle mogao biti povezan sa slučajem pronalaska sličnih dronova i sličnog eksploziva u Srbiji sredinom lipnja, kada su uhićena dvojica Srba koji se još uvijek nalaze u srpskom pritvoru, a njemački istražitelji navodno barataju radnom pretpostavkom da bi ti uhićenici mogli znati nešto o sudionicima planiranog napada u Leipzigu.
Prije to nije bilo javno poznato, ali Spiegel otkriva da je 11. lipnja ove godine srbijanska policija u dva vozila koja su se kretala prema Mađarskoj pronašla konzerve napunjene eksplozivom i komponente modificiranog drona s upravljačkim sklopovima. Uhićena su dvojica vozača, za koje Spiegel piše da se zovu Slobodan D. i Danilo B., pri čemu je prvi državljanin Srbije, a drugi državljanin Srbije i Rusije. Od tada se nalaze u istražnom zatvoru u Srbiji, a njemačke vlasti sada ispituju njihovu povezanost sa zasad dvojicom osumnjičenih za pokušaj sabotaže u Leipzigu. Jedan od te dvojice je državljanin Bjelorusije i Rusije, čiji su tragovi DNK pronađeni na samom dronu, na anteni postavljenoj na drvo blizu aerodromske piste ili s unutarnje strane konzerve napunjene eksplozivom.
Prema informacijama iz njemačke istrage koji su prije objavljeni u njemačkim medijima, on je u schengenski prostor ušao s turističkom vizom ishođenom u talijanskom konzulatu u Minsku. Ta informacija stvara određeni politički pritisak i na Italiju, jednu od država članica EU koje su se dosad protivile uvođenju restriktivnije prakse izdavanja turističkih viza Rusima i Bjelorusima. Drugi osumnjičenik za pokušaj sabotaže u Leipzigu je državljanin Litve i Rusije, za kojeg istražitelji pretpostavljaju da je imao ulogu instruktora i logističara. Tjednik Spiegel navodi i da je jedan od osumnjičenih za napad u Leipzigu letio preko Srbije i Istanbula u Rusiju. A Srbija se u članku njemačkog tjednika opisuje kao žarišna točka ili “hotspot” za ruske sabotaže po Europi. Ondje ruske obavještajne službe obavljaju regrutaciju i obuku suradnika, piše Spiegel pozivajući se na procjene njemačkih službi.
Te nove informacije iz istrage njemačkih vlasti o kolovoškom incidentu u zračnoj luci Leipzig/Halle objavljene su nakon što je njemačka vlada u utorak javno prozvala Rusiju kao odgovornog nalogodavca napada eksplozivnim dronom na ukrajinski zrakoplov na tlu Njemačke. Planirani je napad, kažu Nijemci, spriječen jer je dron zakazao, a pronašao ga je 4. kolovoza jedan radnik na tlu u blizini zrakoplova ukrajinske zračnoteretne tvrtke Antonov Airlines.
Njemačka vlada u utorak je objavila da će Rusiji odgovoriti nizom mjera, među kojima je i zatvaranje ruskog konzulata u Bonnu i raskid ugovora s kulturnim centrom Ruski dom u Berlinu, a Moskva je na to uzvratila recipročnom mjerom protiv njemačkih kulturnih centara Goethe Institut u Moskvi, Sankt Peterburgu i Jekaterinenburgu. Zračna luka Leipzig/Halle inače služi kao baza za ukrajinsku cargo kompaniju Antonov Airlines, koriste je i njemačka vojska i NATO saveznici, a i vodeća svjetska logistička tvrtka DHL koristi taj aerodrom kao važno čvorište svojih operacija. Na pisti zračne luke već godinama stoje ruski teretni zrakoplovi koji ne mogu poletjeti i blokirani su od početka ruske invazije na Ukrajinu i odgovarajućih europskih sankcija.
Solidarnost s njemačkom vladom u svjetlu nalaza koji upućuju na to da je iza incidenta u Leipzigu stajala Rusija iskazali su i lideri Francuske, Velike Britanije, Poljske, niza drugih europskih zemalja, kao i glavni tajnik NATO-a i predsjednica Europske komisije. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je kako Njemačka čini kobnu grešku kad optužuje Rusiju za taj događaj, naziva sve izmišljotinom i tvrdi da to služi njemačkom kancelaru Friedrichu Merzu za zaustavljanje pada njegove popularnosti među biračima i za pokušaj utjecaja na rezultate pokrajinskih izbora u Sachsen-Anhaltu.
Večernji list bio je u četvrtak na terenu u samom gradu Leipzigu i u zračnoj luci Leipzig/Halle, a u razgovoru s običnim ljudima osjeti se, začudo, određena doza nepovjerenja prema medijski objavljenim informacijama iz istrage i službenoj procjeni njemačke vlade da iza incidenta stoje državne strukture Rusije. Na ulici se čuje tumačenje, slično onome koje iznosi i Putin, prema kojemu sve ima više veze s borbom za vlast u obližnjem Magdeburgu, glavnom gradu pokrajine Sachsen-Anhalt, nego s Moskvom.
– Mnogi ljudi u Leipzigu i okolici nemaju dojam da je priča baš takva kakvom je vlasti prikazuju. Nisu protiv vladine verzije priče, ali ne govore: “Da, to je istina, sretni smo što živimo u slobodnom svijetu sa slobodnim medijima” i tako dalje. Ima nečeg nedorečenog u toj priči – kaže Werner Lange, novinar starije generacije koji živi u Leipzigu.
Drugi ljudi ipak spominju hibridni rat koji Rusija vodi protiv Njemačke i drugih zemalja u Europi, što je uvjerenje koje se redovito čuje i u izjavama njemačkih i europskih političara. Njemački poduzetnik iz obrambene industrije, Stefan Thumann, odlazi i korak dalje pa u ovotjednom razgovoru za podcast Axel Springer Global Reporters Network kaže da preferira izraz “rat”, a ne “hibridni rat”, pri opisivanju onoga što se događa. “Njemačka i Rusija su u ratu”, kaže Thumann, čija tvrtka Donaustahl isporučuje borbene dronove Ukrajini, zbog čega je on pod zaštitom njemačkih službi, koje imaju informaciju da se Rusija trudi izvesti atentat na njega osobno.
FOTO Prve fotografije s mjesta eksplozije na njemačkom kolodvoru: Policija pronašla sumnjivi predmet
Otvori KEKS Pay
I u Hrvatskoj se sve više na ulici čuje tumačenje slično onome koje iznosi i Putin.