Diljem Europe posljednjih mjeseci sve se više govori o različitim oblicima hibridnog ratovanja – od dezinformacija i kibernetičkih napada do pokušaja političkog utjecaja. Sada se sve glasnije upozorava i na mogućnost da je rusko djelovanje usmjereno prema Italiji, posebno uoči budućih izbora.
Talijanski ministar vanjskih poslova i potpredsjednik vlade Antonio Tajani upozorio je da nije moguće isključiti pokušaje Rusije da utječe na izbore u Italiji. „To je pitanje koje se tiče cijele Europske unije, ali nije isključeno da bi mogli postojati pokušaji utjecaja na izbore u zemljama u kojima se glasa“, rekao je Tajani, dodajući da na takve pokušaje treba reagirati unaprijed.
Njegove izjave dolaze nakon analize britanskog Financial Timesa, koji je talijanskog političara i bivšeg generala Roberta Vannaccija opisao kao svojevrsnog „ruskog Trojanskog konja“ na Zapadu. List je pritom posebno istaknuo njegove stavove o rastu cijena energenata, ali i zahtjev da se zaustavi slanje oružja Ukrajini. Vannacci je odbacio takve tvrdnje i zatražio dokaze. „Još čekam barem neki dokaz, čvrsti dokaz. Bez njih, ovo su samo priče“, poručio je, tvrdeći da ga protivnici pokušavaju prikazati ruskim agentom jer se protivi dijelu briselske politike. „Užasno me se boje“, rekao je Vannacci, navodeći kako su mu ranije pripisivane etikete homofoba, rasista, ksenofoba i seksista, a sada i „trojanskog konja“.
Tajani je, međutim, posebno upozorio da pitanje ruskog utjecaja ne treba promatrati samo kroz pojedince i političke izjave. Prema njegovim riječima, riječ je o širem problemu koji može zahvatiti europske demokracije, zbog čega je potrebno djelovati prije nego što eventualni pokušaji utjecaja postanu ozbiljniji. Slučaj dodatno dobiva na važnosti u trenutku kada se u brojnim europskim državama pojačava pozornost na hibridne prijetnje povezane s Rusijom. One ne moraju uključivati izravnu vojnu akciju, već mogu obuhvaćati manipuliranje informacijama, političko uplitanje i druge metode kojima se pokušava oslabiti povjerenje građana u institucije i saveznike.
No, dok se u Italiji zasad govori prvenstveno o mogućem političkom utjecaju, spomenimo i da su u Njemačkoj posljednjih dana zabilježeni konkretni incidenti koji su podigli uzbunu među građanima. Berlin je početkom rujna optužio Rusiju da stoji iza pokušaja napada dronom na zračnu luku Leipzig/Halle. Njemačke vlasti tvrde da je dron pronađen u blizini ukrajinskog teretnog zrakoplova bio opremljen eksplozivom te da način izvedbe odgovara ranijim ruskim hibridnim operacijama. Moskva je odbacila optužbe. Više o tome čitajte ovdje.
Istodobno njemačke vlasti istražuju i nove slučajeve moguće sabotaže elektroenergetske infrastrukture. U samo 24 sata zabilježena su dva incidenta na elektroenergetskoj mreži, uključujući napad na trafostanicu u blizini Bergheima zbog kojeg je privremeno izvan pogona ostalo više elektrana ukupne snage oko 4200 megavata. Njemački ministar unutarnjih poslova ranije je upozorio da su špijunaža, sabotaže, kibernetički napadi i druge prikrivene operacije postali „svakodnevna stvarnost“. Berlin zato sve otvorenije govori o hibridnom ratu. Istodobno, Europska unija razmatra nove mjere protiv ruskih aktera za koje smatra da sudjeluju u takvim operacijama. Moskva za sada sve optužbe odbacuje.
FOTO Pogledajte trenutak kada je tijelo ratnog zločinca Mladića stiglo u Srbiju
Političke elite smatraju EU svojim vlasništvom i pod svaku cijenu žele zadržati vlast. Kako je narod u dobrom dijelu EU nezadovoljan aktualnom politikom i žele promjene, sada se ide na plašenjem Rusima. U konačnici će se izbori kompletno zabraniti da bi se "spriječili rusko miješanje" a politika će se međusobno birati među podobnima.