Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
ISTRAŽIVANJE

Nijemci žele politiku neovisnu o SAD-u

Njemačka
Foto: ilustracija
11.09.2014.
u 09:10

Čini se kako je skandal o prisluškivanju ipak načeo odnos između SAD-a i Njemačke. Najnovija studija pokazuje: većina Nijemaca želi politiku svoje države koja ne ovisi o Sjedinjenim Državama

Nakon što je Edward Snowden objelodanio informacije o nadzoru koji američka sigurnosna agencija NSA provodi u Njemačkoj, odnosi ovih dviju zemalja su se pogoršali. Čak 57 posto Nijemaca smatra da bi Berlin trebao voditi sigurnosnu i međunarodnu politiku neovisno o Sjedinjenim Američkim Državama, što je 17 posto više nego 2013. godine kada je takav stav podržavalo 40 posto građana, pokazuje istraživanje Transatlantski trendovi Njemačkog Maršalovog fonda.

Većina Nijemaca (60 posto, što je tri posto manje nego 2013. godine) snažno vodstvo SAD-a i dalje smatra poželjnim, ali je broj Nijemaca koji imaju pozitivne dojmove o Americi pao za deset posto i sada iznosi 58 posto. Također, rejting Obamine međunarodne politike bilježi pad od 20 posto u odnosu na prošlu godinu i iznosi 56 posto.

Negativan trend raspoloženja prema SAD-u u Njemačkoj uglavnom je prisutan i kod ostalih Europljana – ili čak izraženiji.

Više nezavisnosti

Ova studija pokazuje da 50 posto Europljana, odnosno osam posto više nego prošle godine, želi da njihova zemlja postane manje ovisna o Washingtonu. Rejting Amerike među europskim građanima pao je za tri posto i iznosi 67 posto, ali je broj ispitanika koji žele snažno vodstvo SAD-a ostao gotovo nepromijenjen – 56 posto.

Iako je očigledno da su Europljani hladniji prema SAD-u nego što je to bio slučaj prethodne godine, s druge strane Atlantika bilježe se obratni trendovi. Gotovo tri od četiri Amerikanca (70 % građana, odnosno 13 % više nego 2013. godine) želi snažnije vodstvo Europske unije, a broj Amerikanaca koji imaju pozitivan dojam o EU porastao je za sedam posto i iznosi 57 posto.

Unatoč različitim pogledima na transatlantsko partnerstvo, Amerikanci i Europljani dijele slične stavove o aktualnoj krizi u Ukrajini. I u Europi (58 %) i u Americi (57 %) podržavaju ekonomsku i političku podršku Ukrajini, čak i po cijenu ulaska u sukob s Rusijom.

Gotovo dvije trećine Amerikanaca i Europljana (64 %) smatra da su oštrije gospodarske sankcije prema Rusiji opravdane zbog njihovih aktivnosti u Ukrajini. Nijemci su, međutim, podijeljeni po pitanju oštrijih sankcija.

Negativan ugled Rusije

Više od dvije trećine Europljana (68 %) i većina Amerikanaca (53 %) dominaciju Rusije na svjetskoj političkoj sceni smatra nepoželjnom. Međutim, Grčka i Njemačka ne uklapaju se u potpunosti u ovu statistiku. Grčka je jedina članica EU koja liderstvo Rusije smatra poželjnim (52 %), dok je Njemačka jedina zemlja u kojoj je negativni rejting Rusije pao sa 79 na 69 posto.

Ruski ispitanici jasno odbacuju vodstvo Sjedinjenih Država (81 %) i Europe (62 %), u čemu se bilježi značajan rast od 2012. godine kada je anketa posljednji put provedena. Većina Rusa (53 %) želi zadržavanje ruskog utjecaja na Ukrajinu, čak i ako to znači sukob sa EU.

Transatlantski trendovi bilježe nepromjenjen rejting Kine među Europljanima i Amerikancima - oko 35 posto, dok 65 posto Europljana i 55 posto Amerikanaca vodstvo Kine ocjenjuju kao nepoželjno.

Francuska za izlazak Velike Britanije iz EU

Po prvi put su ispitanici bili upitani i o mogućem izlasku Velike Britanije iz EU. Dok je većina Europljana (51 %) rekla da bi se članice EU trebale više potruditi razumjeti britanske probleme, većina državljana Francuske (52 %) smatra kako bi Britanija trebala napustiti EU.

Ovogodišnje istraživanje Transatlantski trendovi provedeno je u lipnju, a anketirane su članice Europske unije – Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Nizozemska, Poljska, Portugal, Španjolska, Švedska, Velika Britanija – kao i Sjedinjene Američke Države, Rusija i Turska.

Komentara 15

TO
tomzag
09:29 11.09.2014.

Ovo apsolutno nije istina. Ljudi u Berlinu, Rimu i Parizu podržavaju Putina upravo iz razloga jer shvaćaju koliko su njihove vođe marionete. Progledali su i hoće vlastitu nacionalnu politiku, a ne biti posprdak SAD-a. Međutim, pitanje je kako to izvesti. Peres se hvalio kako svojom sposobnošću židovi doslovce kupuju EU. Zna se i tko je gazda u SAD-u i čiji su novci. O medijima da ne pričam. Zato i Rusiju treba pokoriti, jer je "loš primjer". Treba je ponovno vratiti u doba pijanog Jelcina, jeftinih prostitutki i isisavanja resursa van zemlje. Zato je Putin diktator Putler, iako je Jelcin, de facto, imao veće ovlasti od njega. Ali zapad mu je tepao kako je taj sistem bio "superpredsjednički". Doslovce. Jer super je kad su domicilni narodi pokoreni i bez vlastitog ja. Špijuniranje Njemačke i izjava "fuck the EU" visokog dužnosnika SAD-a, govore mnogo po tom pitanju.

Avatar Duh_Prošlosti
Duh_Prošlosti
11:33 11.09.2014.

Nije mi samo jasno zašto je netko dao minus ovom korisniku iznad mene (tomzag) kad je čovjek izrekao potpunu i jedinu istinu! Volio bi te što dijele minuse priupitati neka ponude svoje kontraargumente da ih svi vidimo odn pročitamo!

Avatar viki_nuland
viki_nuland
14:07 11.09.2014.

Ha,ha, ha...pa zar njima jos nakon 70 godina nije jasno da su okupirana zemlja i da mi nemamo nikakve namjere ikad otici, zato su nase vojne baze jos i u Italiji, Japanu, Juznoj Koreji itd. Pa nismo ih okupirali zato da di otisli nego da bi ih drzali okupirane. Jedini slobodni dio bila je kratko vrijeme istocna Njemacka jer su Rusi otisli, ali smo mi brzo i to okupirali i onda sve ostale istocno Europske zemlje, samo su nam Bjelorusija i dio Ukrajine jos ostali za okupirati.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije