'Di si lipa' i 'Di si radosti', poruke su koje smo posljednjih dana imali prilike vidjeti u javnosti, nakon što je više medija objavilo komunikaciju između danas izabranog šefa DORH-a Ivana Turudića i Ivane Pleslić (ex Rimac) još iz 2015., a koja je dopala u ruke istražitelja USKOK-a. No, bi li istražitelji i danas mogli do tih razgovora da je Pleslić u to vrijeme mogla koristiti tzv. nestajuće poruke? Upravo to pitanje postavili smo Đuri Luburi, danas posebnom savjetniku Olega Butkovića pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, a inače sudskog vještaka za telekomunikacije.
Naime, poruke koje nestaju uvele su se tek oko 2020., a funkcioniraju po principu da se brišu nakon određenog vremena. Sve popularnije je i slanje jednokratnih poruka koje se brišu odmah nakon otvaranja, što nam je upravo objasnio i Lubura.
>> FOTO 'Di si radosti', 'Di si lipa': Na Mimari osvanuli grafiti poruka Josipe Rimac i Ivana Turudića
– Takozvane nestajuće poruke koje su posljednjih godina nakon brojnih curenja podataka iz istraga dobile na popularnosti funkcioniraju na način se po isteku definiranog vremena obrišu iz aplikacija svih sugovornika u komunikaciji. To može biti od nekoliko minuta do tri mjeseca nakon što primatelj pročita poruku, ovisno o mogućnostima pojedine aplikacije i korisničkim postavkama – kaže. Znači li to da su i takve poruke sigurne od ruku istražitelja? Pa baš i ne – objašnjava Lubura.
Ništa nije sigurno
– Porukama koje nestanu ne može se više pristupiti iz aplikacije, međutim, u određenim slučajevima istražitelji korištenjem posebnih alata za pretraživanje mobitela mogu ih pronaći u memoriji telefona. Ista stvar je i s porukama koje se jednokratno prikazuju kao i svim drugim obrisanim sadržajem – svejedno je li riječ o videu, fotografiji, glasovnoj poruci, dokumentu ili SMS poruci – kaže.
Osim toga, danas se sve češće koriste i aplikacije poput Telegrama ili Vibera pa brojni korisnici misle da su njihove poruke zaštićenije od ostalih aplikacija ili pak klasičnog SMS-a.
POVEZANI ČLANCI:
– Komunikacija putem aplikacija za razmjenu poruka poput WhatsAppa, Vibera ili Telegrama značajno je sigurnija nego komunikacija običnim SMS-om. Te aplikacije, za razliku od običnog SMS-a, koriste end-to-end enkripciju i netko neovlašten teško će ih presresti. Međutim, i policija i sigurnosne službe imaju na zakonu utemeljene i sudski odobravane ovlasti nadzora komunikacija, ali i posebne alate i metode kojima te zadatke ostvaruju. No, kako ne želim pomoći u prikrivanju ili na bilo koji način otežati bilo koju buduću istragu, ne želim detaljno obrazlagati što je moguće i pod kojim uvjetima. Vrlo načelno, jednom kada istražitelji dođu u posjed mobitela, mogu pronaći jako puno korisnih informacija i podataka, pod određenim uvjetima čak i kada je sadržaj obrisan – kaže nam.
Opasna praksa
Svakako, da su korištene nestajuće poruke u vrijeme kada su gospođa Pleslić, sudac Turudić i ostali razmjenjivali poruke, istražiteljima bi bilo značajno teže doći do svih ovih poruka koje danima čitamo po medijima, mišljenja je Lubura. U kontekstu poruka koje su iscurile, pitali smo ga i što misli o izmjenama Kaznenog zakona prema kojima će se kažnjavati oni akteri koji će tajne podatke iz istraga prosljeđivati medijima.
– Osobno smatram da je jako loše da se iz sustava kojem bismo morali vjerovati medijima dostavljaju privatne poruke pojedinaca, tko god oni bili. Užasno je da se poruke koje nisu relevantne ni za jedan sudski postupak mogu tako zloupotrebljavati, a ove koje su danima tema očito nisu sudski relevantne jer nisu dio sudskog spisa. Takve zlouporabe štete povjerenju u sustav, ali mogu biti i ozbiljna sigurnosna prijetnja jer očito služe diskreditaciji i ucjenama uime nekoga i za nečiji račun. Pri tome apsolutno ne mislim ništa loše o novinarima koji to objavljuju, pa to je posao novinara, već o ljudima koji imaju posebne ovlasti dodijeljene im da bi štitili i provodili zakone, a ne da bi istjerivali neku svoju pravdu ili nečiji interes. Čak i kada su objavljene informacije doista od interesa javnosti, tu interes javnosti nije cilj nego sredstvo za ostvarivanje nekih drugih ciljeva. To je vrlo opasno i apsolutno bi trebalo biti kažnjivo kada pojedinci iz sustava koji raspolažu privatnim podacima zloupotrebljavaju svoj položaj na takav način – smatra Lubura.
>> VIDEO Turudić je novi glavni državni odvjetnik, oporba pozvala na minutu šutnje
Možete svi manipulirati, laprdati, fizolofirati drečiti, kukati, kmečati. Ivan Turudić je novi glavni državni odvjetnik.