Koliko znate o obnovljivim izvorima energije? Sunce, vjetar, voda… sve su to neiscrpni izvori energije koji doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova, ali građanima i gospodarstvu omogućuju i značajne uštede u troškovima energije.Trenutno se u Hrvatskoj oko 30 posto energije dobiva iz obnovljivih izvora, najviše iz hidroelektrana, dok postoje veliki potencijali za iskorištavanje energije sunca, vjetra i geotermalne energije.
Kako bismo doznali koliko su Hrvati upoznati s potencijalima i mogućnostima obnovljivih izvora energije, Večernji list i Energia Naturalis pokrenuli su anketu o poznavanju i korištenju energije koja je ključna za budućnost našeg planeta.
Unatrag nekoliko godina pitanje obnovljivih izvora energije postalo je jedno od ključnih globalnih pitanja. Uz stalni porast cijene energenata i činjenicu da su konvencionalni izvori energije ograničeni, ali i da je jedan od glavnih fokusa ušteda energije i zaštita okoliša, Europska unija prepoznala je važnost inicijativa za smanjenje potrošnje energije, pojačano korištenje obnovljivih izvora, kao i smanjenje emisije CO2.
Koliko Hrvati koriste obnovljive izvore energije, posebno sunčevu energiju, te kolike ona uštede može donijeti kućanstvu?
U proteklih nekoliko desetljeća sve je veći fokus na očuvanju i zaštiti okoliša stoga se sve češće promiče korištenje obnovljivih izvora energije. Iako 67% ispitanika u svojim kućanstvima ne koristi neki od obnovljivih izvora energije, njih čak 92% slaže se kako bi u kućanstva trebalo uvesti solarnu energiju.
Solarna energija pak ima velik potencijal za iskorištavanje u svim dijelovima svijeta, od ekvatora pa do Skandinavije. No iako je solarni potencijal Hrvatske iznimno velik, tek smo na 26. mjestu u Europskoj uniji po korištenju sunčeve energije. Takav solarni potencijal visok je za područje cijele Hrvatske, čak i do 50% veći od europskog prosjeka pa je solarna energija siguran i održiv način proizvodnje u skladu s ekološkim standardima.
Naši su ispitanici svjesni da uvođenjem solarne elektrane možemo uštedjeti i do 80 posto na računima za energiju, da tako postaju energetski neovisni te da prosječna elektrana izravno smanjuje 1980 kg Co2 na godišnjoj razini, što je ekvivalent sadnji 180 stabala. Iako Hrvatska ima jedan od najvećih solarnih potencijala u Europi, čak 58% ispitanika priznaje kako u njihovu području nema dovoljno pristupnih i dostupnih obnovljivih izvora energije, a kao glavni razlog navode visoke cijene.
No, s obzirom na rast cijena energenata, riječ je o ulaganju koje se dugoročno isplati. Naime, povrat investicije za prosječnu obiteljsku kuću je šest do osam godina, dok elektrana može raditi i više od 30 godina nakon ugradnje. Uz to, solarna elektrana štiti od mogućeg rasta cijena struje u budućnosti, dok nekretnine s instaliranim solarima postižu veću tržišnu vrijednost.
Kreativni zadatak
U sklopu istraživanja postavili smo i kreativni zadatak u kojem su sudionici trebali zamisliti da su oni arhitekti energetske budućnosti i opisati kako bi izgledao njihov dom u kojem bi maksimalno koristili obnovljive izvore i energetsku učinkovitost, a najkreativniji opis nagrađujemo mobitelom Huawei Nova 8I. U mnoštvu zanimljivih i kreativnih odgovora naš je žiri za dobitnicu odabrao Barbaru Marjanović.
Čestitamo sretnoj dobitnici!
Sadržaj nastao u suradnji s Energiom Naturalis.
