Plenkovićeva Vlada odlučila se na znatno povećanje minimalne plaće od početka iduće godine koja u neto iznosu ne smije biti manja od 500 eura, odnosno 3750 kuna.
U bruto iznosu minimalac bi se trebao kretati oko 4700 kuna. Prema prijašnjim informacijama Vlade, minimalnu plaću prima oko 52 tisuće zaposlenih među kojima su oko 22 tisuće radnika zaposlenih u drvnoj, kožnoj i tekstilnoj branši koja bi se mogla naći u ozbiljnim problemima.
Ta branša je i inače primatelj državnih potpora za čuvanje zaposlenosti, no problem je što prema pravilima o tržišnom natjecanju nijedan poslodavac ne može u razdoblju od tri godine dobiti više od 200 tisuća eura državnih potpora.
Studentska satnica 29,29 kn
Trenutačno je minimalna plaća 4250 kuna bruto, odnosno oko 3400 kuna neto. Prema mjesečnim podacima Državnog zavoda za statistiku, plaće manje od 3.800 kuna na mjesec prima oko 136.000 zaposlenih u pravnim osobama, bez ljudi koji rade kod obrtnika. Ako je 52 tisuće radnika na minimalcu, to znači da je nešto sitno iznad donje dopuštene granice gotovo stotinu tisuća radnika.
Minimalna će plaća, naglasio je premijer, prvi put u Hrvatskoj biti veća od polovice prosječne plaće (oko 52 posto trenutačno) te iznad 60 posto medijalne neto plaće, trenutno 62%, no s vremenom će se taj udio vjerojatno spuštati kako ostale plaće budu rasle.
Prije pet godina minimalna je plaća dosezala 38 posto prosječnih primanja. Kako je cijena studentskog sata rada vezana uz minimalac, i studentska se satnica od iduće godine povećava na 29,29 kuna. Medijalna neto plaća isplaćena u rujnu bila je 6014 kuna, a ona pokazuje da svaki drugi zaposleni, odnosno 680 tisuća radnika, zarađuje manje od tog iznosa, a druga polovica više.
Na gornjem je platnom razredu 136 tisuća osoba čija je mjesečna neto plaća veća od 11.000 kuna. S takvim se primanjima ta grupacija zaposlenih lako može nositi s porastom cijena i inflacijom. Vlada se, inače, odlučila na povećanje minimalne plaće za 10 posto kako bi omogućila najugroženijoj skupini zaposlenih da se lakše nose sa znatnim poskupljenjem energenata, goriva, a od proljeća vjerojatno i struje te plina.
Osim toga, znatno poskupljuju prijevoz te pojedine namirnice iz prehrambene košarice. Očekuje se slično “podebljavanje” prihoda socijalno najugroženijih skupina koje već primaju 200 kuna vaučera za struju. Umirovljenicima se primanja povećavaju kroz redovno usklađenje koje prati kretanje plaća i inflaciju.
Prosječna je neto plaća na godišnjoj razini nominalno rasla 5,9 posto, no nakon što se nominalni rast korigira za stopu inflacije, realna se vrijednost zaraženog povećala 2,7 posto. Premijer je u govoru pred zastupnicima istaknuo da do 2024. planira povećati mirovine još 10 posto, no nije objašnjavao detalje. Postupno će se, međutim, povećavati najniža mirovina, i to 15 posto u 2023. godini te 1,5 posto dvije godine kasnije, 2025. Od toga će koristi imati oko 300 tisuća umirovljenika.
Riječ je o ljudima čije su uplate doprinosa tijekom radnog vijeka bile skromne te bi im, bez dodatka koji se doplaćuje toj kategoriji umirovljenika, mirovine bile osjetno niže. Osim minimalne plaće, Vlada se odlučila i na povećanje porodiljne naknade u drugih šest mjeseci na tisuću eura, odnosno 7500 kuna, a istovremeno se uvodi i plaćeni očinski dopust od deset dana.
Premijer podsjeća da je njegova Vlada u pet godina udvostručila iznos rodiljne naknade tijekom drugih šest mjeseci s 2660 na 5654 kuna, što je gotovo na razini medijalne plaće. Vlada očekuje da će ovogodišnja stopa rasta gospodarstva biti 8 posto.
HUP nezadovoljan
Poslodavci nisu zadovoljni povećanjem minimalca za 350 kuna te kažu da bi njihov prijedlog o povećanju za 106 kuna bio primjereni gospodarskim kretanjima.
– Ovim prijedlogom Vlada je posve zanemarila kriterij stanja gospodarstva. Poduzetnici i društvo nisu se oporavili od poslovno loše 2020. godine, a ove godine došlo je do rasta sirovina od 20 pa do 200 posto. Osim rasta sirovina, poduzetnici se suočavaju i s rastom cijene energenata, osobito struje i plina, u sličnim rasponima – poručuju iz HUP-a, uz opasku da traže kompenzacijske mjere za poduzetnike iz najranjivijih sektora, a koje treba definirati i omogućiti njihovo korištenje istovremeno sa stupanjem na snagu povećanog iznosa minimalne plaće.
>> VIDEO Nove preporuke HZJZ-a: Tko ne mora u karantenu, što napraviti ako ste bili u bliskom kontaktu...
Smanjite poreze,pojednostavite posovanje, reformirajte pravosuđe, i plaće će same rasti, ne morate vi partijskim dekretom dizati.