Gledamo ih u holivudskim filmovima katastrofe, ali čini se, sve češće i u bližem i daljem susjedstvu. Već spomen same riječi tornado ne zvuči ugodno, a kamoli susret sa nepredvidivim vrtlogom. No, trebamo li ih se bojati, jesu li i koliko mogući u našim krajevima i ima li išta od toga veze s toliko spominjanim klimatskim promjenama.
Ova i brojna slična pitanja otvaraju se danas, ali i posljednjih dana, kada svjedočimo sve češćoj i snažnijoj izmjeni ekstremnih vremenskih uvjeta u našim krajevima. Tako se prvo poslijepodne u talijanskoj regiji Veneto, nedaleko od gradića Jesolo pojavio kružni vrtlog vjetra, ono što kolokvijalno zovemo pijavicom ili tornadom.
Zatim su se iste snimke oko 20 sati mogle vidjeti i u Sloveniji, točnije u mjestu Ilirska Bistrica, u blizini Hrvatske granice i tek 40 kilometara od Rijeke. No, meteorologinja Tea Blažević ističe da ovakvi događaji nisu nužno neuobičajeni.
– Treba razlikovati pijavice, koje mogu biti kopnene i morske, i tornada. Pijavice se događaju u svim krajevima svijeta, dimenzije su desetak metara u promjeru, a traju samo desetak minuta – pojašnjava meteorologinja u razgovoru za Večernji.
VIDEO U mjestu Ilirska Bistrica večeras se uslijed nevremena razvio manji tornado
VEZANI ČLANCI:
S druge strane, tornado kakav možemo vidjeti na snimkama iz SAD-a puno je veći i ozbiljniji meteorološki događaj za koji se moraju ostvariti posebni geofizički uvjeti.
– Tornada su promjera i do nekoliko stotina metara i takvi sustavi traju po nekoliko sati i putuju. Tornada su najjednostavnije rečeno najžešće pijavice. To je zračni vrtlog u obliku lijevka koji nastaje ispod oblaka vertikalnog razvoja naoblake, najčešće se pojavljuje u središnjim dijelovima SAD-a, no sve češće i u Europi – dodaje Blažević.
Da ovakvi kružni vrtlozi nisu tolika rijetkost u Europi, govori i meteorološka baza podataka. Primjerice, u ranije spomenutom Jesolu u blizini Venecija slična se pojava dogodila i 2010., 2015., 2017., 2019. i tako dalje. Podsjetimo, prošle godine tornado je poharao i Češku, a osim na toj lokaciji, većina klimatologa se slaže u ocjeni da su rizične lokacije i Poljska, dio Panonske nizine i podnožje Alpa, odnosno maloprije spomenut sjever Italije.
Treba svakako spomenuti da je na današnji dan, 2. kolovoza 2021., prije dakle dvije godine, na području Istre također zabilježena slična meteo-ćelija iz koje se razvila slična kopnena pijavica.
Zbog geomorfologije, odnosno oblika zemljine površine europska tornada razlikuju se od američkih, a takvim iznenadnim vrtlozima zraka zajedno je da nastaju u nestabilnoj atmosferi kada hladan i vlažan zrak susreće suho i vruće tlo. Uzrok je to i „superćelija“ odnosno oblačnih sustava koji donose nevremena, no svakako da bi se ovakav vrtlog stvorio mora se poklopiti čitav niz vremenskih uvjeta.
Zbog sve češćih ekstrema vrijeme možda postaje znatno izazovnije predvidjeti, no u slučaju klime stvari su izglednije.
– Ovakve ekstremne prilike trebamo očekivati sve češće jer unosimo sve više energije u zemljin klimatski sustav – zaključuje meteorologinja Tea Blažević. Dakako, strah, panika i teorije zavjere nisu način i sredstvo borbe protiv ovakvog vremena, a nema niti drugog čarobnog štapića, već jedini način koji nam preostaje naučiti živjeti i prilagoditi se klimi te se prema Zemlji odnositi s više brige i pažnje jer baš i nemamo alternativu za život drugdje.
FOTOGALERIJA Nezapamćeno nevrijeme poharalo Hrvatsku: Život izgubilo četvero ljudi, brojni su ozlijeđeni
Cudno je samo da je usred gl.zatopljenja sve hladnije.