Prof. dr. sc. Alemka Markotić rekla je da se protiv gripe ne može stvoriti kolektivni imunitet, a smatra da je ista situacija i s koronavirusom. Osvrnula se i na rad Stožera i zdravstvenih djelatnika, kao i najnovije vijesti o cjepivu.
"U cijelom dijelu svijeta u kojem je sredina prema kraju jeseni i prema zimi, iznimno je visok postotak, odnosno broj oboljelih. Kada gledate grafikone svih tih zemalja, primjerice europskih, svugdje imamo praktički istu sliku s dosta strmim porastom. U Hrvatskoj je u posljednjih nekoliko tjedana također bio velik porast, ali ono što trenutačno ohrabruje je određena stagnacija. Kada gledate Hrvatsku, Sloveniju, Luksemburg, dostigao se određeni plato i sada se očekuje da brojevi počnu padati. Međutim, definitivno nitko od europskih zemalja ne može biti zadovoljan brojevima, jer su oni dosta visoki pa s odmakom od sedam do deset dana generiraju veći broj hospitaliziranih te posljedično, veći broj ljudi na respiratorima, a onda i umrlih. Ali recimo da je situacija i dalje pod kontrolom i trudimo se da se poboljša", rekla je u HRT-ovoj emisiji 1 na 1 Romana Bolkovića.
"Epidemiološke mjere su u većini dijelova svijeta slične. Nema nikoga tko će ne znam kakvu posebnu mjeru izmisliti koja će biti spektakularno drugačija od drugih. Stvar je na koji način i u koje vrijeme te mjere, koje više-manje svi koriste, provodimo. Pri tome se mora znati i specifičnost određenih područja, treba pratiti kretanje bolesti, vidjeti i sociološke i druge aspekte koji su 'u igri' kada se mjere donose. Jako je puno parametara koji određuju", rekla je i dodala kako je Hrvatska izvrsno i pravovremeno odradila prvi lockdown.
Osvrnula se na fenomen proricanja bolesti COVID-19 i rekla: "Nije to nikakav novi fenomen današnjeg društva. Dok je svijeta i vijeka, bilo je takvih situacija. Ali zanimljivo je da je koronavirus puno toga razotkrio, dakle ovo je i vrijeme razotkrivanja".
VIDEO Krunoslav Capak o cjepivima koja stižu u Hrvatsku: "Pobrinuli smo se da osiguramo cjepivo za više od 50 posto stanovnika."
U krizama, kaže Markotić, dolaze do izražaja ljudske osobine. Oni koji su dobri, dođu u žižu i pokažu svoje najbolje osobine, a oni koji su loši, pokažu svoje dno. Vjeruje da je među onima koji poriču koronavirus, jedan dio poput male djece – ako kažu da nečega nema, onda to stvarno i ne postoji, ali i jedan, manji, dio onih koji zbog nekih svojih sebičnih interesa u vrijeme krize potenciraju destrukciju, stvaraju konfuziju i kaos pod motom 'što gore, to bolje'.
"To je manjina, a ipak ona tiha većina, gledajući Hrvatsku, ali i cijeli svijet, koja ne visi po društvenim mrežama, nije zadužena da sve konstantno komentira i na neki način ide prema destrukciji, dakle ta jedna tiha, pozitivna većina kojoj je također teško i koja se ne može uvijek i kontinuirano 100% držati mjera, ona to na neki način neutralizira i pokazuje da ipak drži pravi smjer. Inače bi danas, koliko god je teško u svijetu, imali puno veću katastrofu s ovim virusom", tvrdi Markotić.
"Bilo bi idealno kada bi ljudi bili strogo disciplinirani, međutim to, koliko vidimo, na duge staze očito ne ide", rekla je komentirajući nedavna društvena događanja.
O sukobu znanstvenika navela je: "Kako u Hrvatskoj ima 4 i pol milijuna izbornika nogometne reprezentacije i raznih drugih stvari, tako se koronakriza pokazala kao idealna za iznošenje različitih procjena. Znanost moramo gledati iz perspektive da se u njoj sve promišlja. Znanstvenici vrlo često i kroz dugo vrijeme prate i analiziraju određene situacije i te situacije, njihovo praćenje, njihovi pokusi, njihovi rezultati i metode kojima ih dobivaju mogu biti jako različiti. Osobito kada se radi o nekoj novoj stvari. Mogu biti dijametralno različiti i treba nekada puno vremena da dođu na kraju na zajedničku točku – rezultat koji će biti prihvatljiv svima".
Na pitanje misli li da je virus prirodan ili umjetno kreiran odgovorila je: "Mislim da nema boljeg mađioničara od prirode. Priroda je kroz cijelu povijest kreirala sve mikroorganizme koje imamo. I kada čovjek nije mogao ništa. Zadnjih godina može dosta toga i čovjek, međutim do sada je sve priroda kreirala. Za sada nema nikakvih dokaza da je virus nastao u nekom laboratoriju. Ali uvijek možemo biti otvoreni za sve opcije, međutim dokaza nema".
"U stožeru su ljudi koji su iznimno predani tom poslu. Svo svoje praktično slobodno i dobar dio radnog vremena ulažu u to da pokušaju naći najbolje mjere – potpuno besplatno kompletan stožer radi cijelo vrijeme", naglašava prof. Markotić dodajući: "Svaku stvar koju donesemo, planiramo, bezbroj puta propitkujemo, pokušavamo vidjeti kako je to u drugim zemljama".
Markotić smatra da se vidi pomak u organizaciji i komunikaciji između institucije i KB Dubrave. "To je jedna renomirana institucija kojoj su sada isplivali određeni problemi i slabosti, što nije ostavilo lijepu sliku u javnosti", rekla je i dodala kako je vrlo rano proglašena mobilizacija zdravstvenih djelatnika.
"Iznimna je požrtvovnost velikog broja liječnika, sestara, specijalizanta… Dakle, svi oni ne štede sebe, rade dan noć, koliko treba… Ipak je na visokoj razini jedna solidarnost, i zato su, bez obzira na to što hrvatsko zdravstvo ima više decenija stare probleme, potrebne ozbiljne reforme… I infrastruktura nam je loša, radi se na tome da u budućnosti budemo što spremniji za ovakve izazove", smatra.
Tvrdi kako se o kolektivnom imunitetu govori kada neki uzročnik na jednom području uspije inficirati 80 do 90 posto populacije što nije slučaj s gripom i nizom drugih bolesti. "Protiv gripe, a izgleda i protiv korone, ne možete stvoriti kolektivni imunitet", smatra.
Smatra i da su vijesti o cjepivu ohrabrujuće, no s njim će, kako kaže, trebati biti oprezan. "Ohrabrujuće je to da su nuspojave minimalne, ali je veliko pitanje hoće li se, kao kod gripe, docjepljivati, odnosno svake ili svih par godina ponovo cijepiti. To je sljedeća faza koje će morati ispitivati. Sada je važno da se proizvede dovoljno cjepiva za sve rizične i profesionalno izložene skupine", zaključila je.
beli luk - dve glavice dnevno