Konstruktor-inženjering u jeku cestogradnje u Hrvatskoj bio je najveća hrvatska građevinska tvrtka, a na svom je vrhuncu pod direktorom i većinskim vlasnikom Željkom Žderićem 2008. imao prihode od 2,34 milijarde kuna i zapošljavao je 2296 radnika. A potom su uslijedili teški dani. Nakon neuspješne predstečajne nagodbe, nad Konstruktor-inženjeringom 2016. otvoren je stečajni postupak. Potraživanja je prijavilo 1400 radnika u iznosu od 68,3 milijuna kuna, Agencija za osiguranje radničkih tražbina potražuje 6,7 milijuna, a država 112,3 milijuna kuna. Svim vjerovnicima prvog višeg isplatnog reda Konstruktor ukupno duguje 187 milijuna kuna, a dosad je pokriveno 22,5% tog iznosa.
Čvor Doha – Arabija
Prema riječima stečajnog upravitelja Frane Krište, ukupno je prijavljeno svih vrsta tražbina u iznosu od čak dvije milijarde kuna. Ističe da će biti priznato 1,6-1,7 milijardi. A toj sad propaloj splitskoj tvrtki bogata država Katar duguje gotovo 100 milijuna dolara, koje ona već godinama bezuspješno pokušava naplatiti. U dogovoru s Krištom, vjerovnici su se zbog tog problema obratili predsjedniku RH Zoranu Milanoviću kako bi se sve diglo na višu, političku razinu, s obzirom na to da Konstruktor tih stotinjak milijuna dolara potražuje od katarske javne tvrtke za gradnju infrastrukture.
Konstruktor je, naime, 2006. na međunarodnom natječaju investitora Public Works Authority – ASHGHAL dobio posao gradnje zahtjevnog projekta čvora na četiri razine na autocesti koja povezuje Dohu sa Saudijskom Arabijom. Ugovorena vrijednost posla iznosila je 180 milijuna dolara. Radovi su, kažu nam upućeni, počeli u siječnju 2007., nakon završetka Azijskih igara održanih u Dohi u prosincu 2006. I tu leži jedan od problema – početak radova bio je odgođen, a Konstruktor se na tom poslu, kažu naši sugovornici, suočio i s očekivanim, ali i sa sasvim neočekivanim problemima koji su se odrazili na dinamiku radova.
Tako su, prema riječima naših sugovornika, naručitelji mijenjali tehničke specifikacije u odnosu na one navedene u ugovoru, a izvođač se borio i s nedostatkom materijala za rad – armatura, agregata, asfalta... – zbog poremećaja na svjetskom tržištu radi svjetske financijske krize. Zbog toga su se troškovi gradnje čvora, koji je svečano otvoren 2011., popeli na 300 milijuna dolara.
Prvi zahtjev uložili još 2009.
Prvi zahtjev za dodatne troškove Konstruktor je uložio katarskom investitoru 2009. tražeći dodatnih 53,7 milijuna kuna, no Katarani su priznali samo 26 milijuna kuna. U Konstruktoru isprva nisu pristali na ponuđeni iznos, no na kraju ipak jesu kako bi mogli platiti kooperante. Kad su završili gradnju čvora, napravili su završni račun koji je pokazao da im Katarani duguju još oko 100 milijuna dolara, pa su 2011. poslali zahtjev za isplatu tog iznosa za dodatne troškove, na koje Katarani ne pristaju sve do danas.
– Radi se o dodatnim radovima na projektu koji je vodila katarska javna tvrtka za infrastrukturu. To je, nažalost, za nju gotova priča, a mi sad pokušavamo preko viših razina naplatiti taj dug – govori Krišto i dodaje da vrijedi sve pokušati, da nemaju što izgubiti.
Što se tiče sudbine nekadašnjeg građevinskog diva kojem je sad stečajni upravitelj, Krišto kaže da mu nema spasa i da će sigurno u likvidaciju te da mu je cilj da što više vjerovnika, prije svega radnika, namiri potraživanja. Kaže da ima teških sudbina i među kooperantima i obrtnicima koji su radili za splitsku tvrtku. Iz katarske agencije nisu ništa odgovorili na naše pitanje vezano uz dug agencije Konstruktoru, a odgovor nismo dobili ni iz Ureda predsjednika RH.
Pokušavali pomoći i GrabarKitarović i Milanović, ali...
Naši sugovornici kažu da su preko hrvatskih veleposlanika prije pokušali utjecati na katarske vlasti da podmire dug splitskoj tvrtki, a i bivša predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović bila je uključena u tu misiju. No s katarske strane nikad nije došao, kažu upućeni, nikakav odgovor pa čak ni odbijanje. Stečajni upravitelj Konstruktora Frane Krišto kaže da je nedavno poslao dopis predsjedniku Milanovću u kojem za tu sad propalu tvrtku traži od njega pomoć u naplati potraživanja od Katara.
Kaže da su mu iz Ureda predsjednika brzo i korektno odgovorili da će predsjednik Milanović o tome razgovarati s katarskim veleposlanikom pri njihovu prvom sljedećem susretu. No Krišto smatra da su mali izgledi da će se uspjeti naplatiti taj dug, kaže da bi bio bi jako sretan kad bi dobili i trećinu tog iznosa.
>> Pogledajte i ovaj video: Iduća tri dana moguće probijanje zvučnog zida u ovih šest županija
Ovaj slućaj sa novčanim dugom u Katru je tipičan primjer što se dogodi kada neku tvrtku vode podobni a ne sposobni. Jer sposobni bi sklopili pametan ugovor sa Katrom i tražili bankovne garancije za plačanje izvršenih radova ali podobni o o takvim finacijskim instrumentima pojma nemaju