Hrvatska je na začelju Europske unije po izdvajanjima za djecu i obitelj zajedno s Rumunjskom, Bugarskom, Litvom i Letonijom, što je samo još jedan pokazatelj da u ovoj državi djeca još nisu prioritet niti se smatraju ulaganjem u budućnost. Hrvatska za djecu i obitelj izdvaja 155 eura po stanovniku godišnje, a EU u prosjeku za obiteljske i dječje naknade izdvaja 651 euro po stanovniku. Podaci su to Eurostata, objavljeni u povodu današnjeg Međunarodnog dana obitelji.
Slovaci i Mađari ispred nas
Najviše u EU za obitelj i djecu izdvajaju Luksemburg s 3090 eura po stanovniku, Danska s 1668 eura i Švedska – 1368 eura. Demograf s Instituta Ivo Pilar Nenad Pokos ističe da podaci Eurostata iz 2014., a nije bolja situacija ni danas, pokazuju da revitalizacija zemlje još ne zauzima adekvatno mjesto u državnim prioritetima.
– Ne možemo se, naravno, mjeriti s najrazvijenijim članicama EU poput Luksemburga, Danske ili Švedske, ali moramo se zabrinuti uspoređujući se s članicama koje imaju podjednak BDP po glavi stanovnika kao mi. Nadležne se mora pitati zašto Hrvatska za djecu i obitelj izdvaja samo 155 eura po stanovniku, a Slovenija više nego duplo; 337 eura, Mađarska 250 eura, Estonija 244 eura ili Slovačka 234 eura – napominje Pokos.
Irska 4,9 mlrd. € daje djeci
U EU se u prosjeku za djecu i obitelj izdvaja 2,4% ukupnog BDP-a, a u nas tek 1,5%. Uspoređujući apsolutni iznos izdvajanja, Slovenija s upola manje stanovnika izdvaja 695 milijuna eura, a mi 656 milijuna eura. Irska, od koje smo prije 15 godina imali više stanovnika, 2014. za djecu i obitelj izdvojila je 4,9 milijardi eura ili 2,5% BDP-a, ističe Pokos. Dok ne shvatimo, kaže, da ulaganje u djecu nije trošak nego investicija u buduću radnu snagu, suočavat ćemo se sa snižavanjem nataliteta, intenzivnim iseljavanjem, nedostatkom priljeva mladih radnika...
kad stavim na jednu hrpu sve te postotke kolko koja zemlja izdvaja za školstvo, zdravstvo, obranu, policiju, javnu upravu, socijalu, infrastrukturu, ispadne mi da razvijene zemlje generalno izdvajaju za sve te 'javne' funkcije više od 150% BDP-a! vojska, ajd, htjeli bi i do 4% neki, ali prosjek je 2% i niže. zdravstvo, hm, tj. liječnici, gutaju enormni dio javnog novca. 8% BDP-a za njihove plaće. penzije, bolje ne pisati. da, razvijeni se zadužuju da bi plaćali 'standard' za koji očito ne zarađuju dovoljno. rumunjski javni dug je skoro 70 mlrd dolara. slovenija 35 mlrd dolara. mislite da političari gledaju dalje od 4 godine ,tj. jednog mandata? ne. ajd se vi doma svake 4 godine zadužiti nanovo...