Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 34
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Krizni mini summit

Juncker predlaže osnivanje azilantskih centara izvan EU

Foto: Matija Habljak/PIXSELL
1/5
23.06.2018.
u 18:02

Hrvatskoj najbitnije da se ubrza procedura vraćanja ilegalnih migranata iz Hrvatske u Srbiju. Ideja je da se strože kontrolira kretanje tražitelja azila koji su već u nekoj graničnoj državi EU prema Njemačkoj ili nekoj drugoj državi EU.

Krizni radni sastanak na vrhu, koji je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker sazvao za nedjelju na temu migracija i azilantske politike, zasad izgleda kao da ima za cilj spasiti njemačku kancelarku Angelu Merkel od urušavanja njezina bloka demokršćanskih stranaka CDU/CSU, što bi moglo biti fatalno za Merkeličinu političku karijeru.

To je opći ton i glavni cilj, a od konkretnih stvari koje se spominju u nacrtu zajedničke izjave – predviđene za objavu nakon završetka sastanka na kojem je zasad potvrđeno 10-ak lidera, ali ne i hrvatski premijer Andrej Plenković – najvažnija je ideja da se postroži kontrola kretanja tražitelja azila koji se već nalaze u nekoj graničnoj državi EU prema Njemačkoj ili nekoj drugoj državi EU. Odnosno, da se strože sprečava tzv. sekundarno migriranje unutar EU. Tekst nacrta zajedničke deklaracije govori o pojačanim kontrolama na “autobusnim i željezničkim stanicama, kao i u zračnim lukama”, a kontrolu bi provodili policajci i privatne prijevozničke tvrtke, što sve zvuči kao formulacija kojom bi se izbjegla prijetnja Merkeličina ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera (CSU) da će, ne pronađe li Merkel (CDU) zajedničko europsko rješenje u sljedećih 10-ak dana, zapovjediti njemačkoj policiji da na granicama provjerava migrante i vraća ih u članicu EU u kojoj su već zatražili azil.

Jer, ako se kontrole provode na kolodvorima i u zračnim lukama, nije potrebno da se provode na granicama unutar bezgranične schengenske zone – to je smisao smjera kojim ide nacrt zajedničke izjave nedjeljnoga radnog sastanka. Međutim, takav nacrt dokumenta, očito usuglašen između Komisije, Njemačke i Francuske, razljutio je talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija, koji je poručio da Italija neće biti ni prisutna na sastanku u nedjelju u Bruxellesu ako nacrt zajedničke izjave ostane ovakav kakav je sada. Salvini je čak zaprijetio i smanjenjem talijanskih uplata u europski proračun ako EU ne pomogne Italiji, koja je prva na udaru srednjomediteranske rute.

Foto: Reuters/Pixsell

– Ako idemo u Bruxelles samo po domaću zadaću koju su nam već napisale Francuska i Njemačka, ako nam oni misle slati još više migranata nazad umjesto da nam pomognu, onda bolje da uopće ne idemo tamo. Barem ćemo uštedjeti na putnim troškovima – rekao je Salvini, inače lider manjeg koalicijskog partnera, Lige, u novoj, euroskeptičnoj i antimigrantskoj talijanskoj vladi. Talijanski premijer Giuseppe Conte također je imao sličnu, jasnu poruku:

– Nisam spreman raspravljati o “sekundarnim kretanjima” prije nego što se pozabavimo “primarnim kretanjima” s kojima je Italija ostavljena da se bavi sama – rekao je Conte.

Iz hrvatske Vlade jučer nisu do zaklučenja ovog izdanja odgovorili na naše pitanje planira li premijer Plenković biti u nedjelju na tom malom summitu, na koji su dolazak već potvrdili Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron, austrijski kancelar Sebastian Kurz, bugarski premijer Bojko Borisov i drugi. Za Hrvatsku je, prema upućenim izvorima Večernjeg lista u Zagrebu i Bruxellesu, trenutačno najvažnije to da bilo kakvo zajedničko europsko rješenje uzme u obzir potrebu bolje zaštite vanjskih granica EU. To je u skladu s Komisijinom idejom da nedjeljni skup, kao i redoviti sastanak Europskog vijeća u četvrtak i petak sljedeći tjedan, ubrza jačanje granične straže EU s postojećih 1300 na 10.000 ljudi.

Foto: Reuters/Pixsell

Prvotna ideja Komisije bila je da se takve snage formiraju do 2027., ali sada se to želi ubrzati i pretvoriti te snage u stvarnu graničnu policiju EU. No, za Hrvatsku, od konkretnih detalja nije toliko ključno hoće li Njemačka ili Austrija vraćati tražitelje azila Italiji (premda i o tom detalju ovisi uspjeh ili krah cijelog europskog rješenja krize), koliko je ključno da se Srbija počne ponašati u skladu s bilateralnim i europskim sporazumima o readmisiji i ubrza proceduru vraćanja ilegalnih migranata iz Hrvatske u Srbiju. Također, važno nam je i da Srbija, a i drugi susjedi, usklade svoj vizni režim s viznim režimom EU, kako se ne bi događalo da, primjerice, ekonomski migranti iz Irana ili Pakistana legalno dolete do Beograda ili Sarajeva i nađu se pred hrvatskom granicom, koju pokušavaju prijeći sad već kao ilegalni migranti s planom da se dokopaju Njemačke.


 

Hrvatskoj je važno i da zajedničko europsko rješenje uzme u obzir jačanje kapaciteta država zapadnog Balkana u čuvanju granica. Jer, primjerice, Albanija ima nevjerojatno malo graničnih policajaca, prema našim izvorima samo 350. Na mini-summitu u nedjelju i na redovitom sastanku Europskog vijeća sa svih 28 lidera potkraj sljedećeg tjedna, snažnu podršku dobit će i ideja osnivanja centara za azilante izvan granica EU, kako bi se ondje obrađivali zahtjevi i time obeshrabrilo ljude da se pošto-poto dočepaju EU. No, europski povjerenik Dimitris Avramopoulos priznao je jučer da nijedna država još nije dala pristanak da na svom teritoriju udomi takve azilantske centre EU. 

1/28

Policajci: Napadaju nas krpelji, cijepite nas

Sindikat policije Hrvatske (SPH) od Ministarstva unutarnjih poslova traži da se policajce koji zbog prirode svog posla često borave u prirodi cijepi protiv krpelja i zaraznih bolesti koje on prenosi. S terena su zaprimili dojave kolega kako ih krpelji napadaju pa zato moraju tražiti liječničku pomoć. Na ugrize se ponajviše žale policajci koji su zbog migrantske krize poslani kao ispomoć u uprave na granici.

Predsjednik SPH Dubravko Jagić pita je li državi jednostavnije cijepiti ljude protiv krpelja ili da “policajci kojih ionako nema dovoljno dobiju meningitis i budu na dugotrajnom bolovanju”: – Mjesecima tražimo da se policajce cijepi, ali RH se kao poslodavac ne brine za svoje zaposlene, iako smo mi ti koji ih štitimo – kaže Jagić. Iz MUP-a odgovaraju da se cijepljenja provode preventivno, redovito i u skladu s potreba te sukladno kapacitetima nadležnih zdravstvenih ustanova. (Marina Borovac)

Komentara 1

Avatar Ibrahim-Vitez-Pjanic
Ibrahim-Vitez-Pjanic
19:28 23.06.2018.

Vidim ja kako vjetar puse. Vi imate cilj da od Zapadnog Balkana napravite Bliski Istok.Nece moci gospodo. Nismo mi ruslili Sadama,Gadafija,Asada nego vi.Pitajte Sarkozija sta cete sa njima. Sve je ovo sto se sad dogada Gadafi rekao Sarkoziju. Zasto ne pitaju princa Salmana da ih primi.Neka pitaju Natanjahua zasto je Vehabije koje je ljecio na Golanskoj Visoravni poslao nazad,zasto ih nije ostavio kod sebe kad su mu dobri. ??

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije