Odnosi između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ovogodišnje dobitnice Nobelove nagrade za mir Navi Pillay dodatno su se zaoštrili nakon što je 85-godišnja južnoafrička pravnica otvoreno osudila američke sankcije Međunarodnom kaznenom sudu (ICC). Postupke Washingtona ocijenila je „potpuno nezakonitima, štetnima i okrutnima”, upozorivši da politički pritisci na međunarodno pravosuđe predstavljaju ozbiljnu prijetnju vladavini prava. Pillay, nekadašnja visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava, iza sebe ima dugogodišnju karijeru u međunarodnim pravosudnim institucijama. Predsjedala je i UN-ovim istražnim povjerenstvom koje je zaključilo da je Izrael počinio genocid u Pojasu Gaze, što izraelski premijer Benjamin Netanyahu i američki predsjednik Donald Trump odlučno odbacuju.
Njezino proglašenje dobitnicom Nobelove nagrade za mir u petak izazvalo je burnu reakciju američkog predsjednika, koji već godinama javno govori o vlastitim zaslugama za to priznanje. Trump je odluku Nobelova odbora dočekao nezadovoljstvom, a nagrađenu pravnicu pokušao je diskreditirati opisujući je kao nepoznatu „liberalnom osobom” koja „mrzi Izrael”. Ponovio je pritom tvrdnju da bi Nobelova nagrada trebala pripasti upravo njemu, navodeći da je zaslužan za završetak „osam ratova”. Njegove kritike nisu završile na tome. Već sljedećeg dana odluku o dodjeli prestižnog priznanja proglasio je „neizbrisivom ljagom na ugledu Norveške”. Na predsjednikove istupe Pillay je odgovorila upozorenjem da politička moć sa sobom nosi i odgovornost za očuvanje međunarodnih pravila. „Čelnici država imaju posebnu odgovornost jasno isticati temeljna načela, a ona podrazumijevaju poštovanje zakona i međunarodnog prava,” poručila je.
Posebno prijeporno pitanje u odnosima američke administracije i međunarodnih institucija postale su sankcije Međunarodnom kaznenom sudu. Njihovo proširenje američki državni tajnik Marco Rubio objavio je svega nekoliko sati nakon što je javnosti priopćeno ime ovogodišnje dobitnice Nobelove nagrade za mir. Riječ je o nastavku politike kojom Washington nastoji izvršiti pritisak na međunarodno pravosuđe. Trump i Netanyahu već dulje vrijeme osporavaju postupanje Međunarodnog kaznenog suda (ICC) i Međunarodnog suda pravde (ICJ), institucija u kojima je Pillay tijekom svoje karijere obnašala sudačke dužnosti. Iz Međunarodnog kaznenog suda američke su mjere osudili kao „napadom na vladavinu prava i same temelje međunarodnog pravnog poretka”, naglasivši ozbiljnost posljedica koje bi političko kažnjavanje pravosudnih institucija moglo imati za međunarodni sustav. Pillay smatra da reakcija drugih država ne smije ostati ograničena na diplomatske izjave.
Pozvala je međunarodnu zajednicu da konkretnim postupcima zaštiti neovisnost ICC-a i očuva mehanizme kojima se osigurava odgovornost za najteže zločine. „Željela bih vidjeti zajedničko djelovanje, a ne samo riječi,” istaknula je. Prema njezinu mišljenju, zahtjevi za kažnjavanjem odgovornih za teška kršenja međunarodnog prava prisutni su među građanima diljem svijeta, dok izostanak odgovornosti dodatno narušava povjerenje u međunarodne institucije. Posebno je problematičnim ocijenila položaj velikih sila koje imaju presudan utjecaj na odluke Ujedinjenih naroda, a istodobno nisu prihvatile nadležnost Međunarodnog kaznenog suda. Kao primjere izdvojila je Sjedinjene Američke Države i Rusiju, koje raspolažu pravom veta u Vijeću sigurnosti UN-a. Takav položaj omogućuje im blokiranje određenih međunarodnih inicijativa usmjerenih prema utvrđivanju odgovornosti, piše Sky News.
Jedno od najosjetljivijih pitanja u radu Navi Pillay odnosi se na njezino sudjelovanje u istrazi događaja u Pojasu Gaze. Povjerenstvo Ujedinjenih naroda kojim je predsjedala zaključilo je da je Izrael odgovoran za genocid, a takvu su ocjenu poduprle pojedine organizacije za ljudska prava i stručnjaci koji se bave proučavanjem genocida. Izraelske vlasti odbacuju te zaključke i oštro kritiziraju rad povjerenstva, dok Pillay smatra da su napadi kojima je izložena izravno povezani s njegovim nalazima. „Izraelske vlasti osuđuju nas upravo zato što smo njih proglasili odgovornima,” kazala je. Dodatne napetosti izazvali su postupci Međunarodnog kaznenog suda, koji je izdao naloge za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog sumnji na ratne zločine i zločine protiv čovječnosti povezane s vojnim djelovanjem u Gazi. Izraelska strana te optužbe odbacuje.
Unatoč političkim prijeporima, Nobelov odbor odlučio je odati priznanje dugogodišnjem radu južnoafričke pravnice, koja je tijekom profesionalne karijere zastupala i Nelsona Mandelu. U obrazloženju njezina izbora istaknuta je njezina predanost zaštiti ljudskih prava i međunarodnoj pravdi, a opisana je kao „izvor nade i nadahnuća svima koji nastoje izgraditi mirniji svijet”. Govoreći o budućnosti međunarodnog pravosuđa, Pillay je upozorila da se pravni mehanizmi kojima međunarodna zajednica nastoji spriječiti i sankcionirati najteže zločine razvijaju tek razmjerno kratko razdoblje u povijesti čovječanstva. Zbog toga, smatra, nije realno očekivati da će svi postupci odmah dovesti do željenih rezultata. Ipak, sporost međunarodnih institucija ne smije biti razlog za odustajanje od procesuiranja odgovornih. „Pravda je spora i zato ne smijemo biti nestrpljivi,” poručila je.
Osim političkim čelnicima, ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za mir obratila se i široj javnosti, pozvavši građane da aktivnije promišljaju o međunarodnim zbivanjima. Naglasila je važnost kritičkog pristupa informacijama, osobito u okolnostima u kojima političke poruke i propaganda mogu oblikovati percepciju ratova, sukoba i odgovornosti za počinjene zločine. Građanima je savjetovala da događaje pokušaju procjenjivati na temelju dokaza i provjerljivih činjenica, slično načinu na koji bi to učinio sudac, umjesto da bez propitivanja prihvaćaju tvrdnje političkih aktera. „Ne nasjedajte na lažnu propagandu i nemojte samo ponavljati parole,” zaključila je ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za mir, piše Sky News.
Otvori KEKS Pay
Govno narančasto može dobiti nagradu jedino za rat.