Traži se hitan sastanak s ministrom poljoprivrede, ozbiljan razgovor i konkretni rezultati, inače bi i oni mogli u prosvjede, istaknuto je nakon održanog sastanka predsjedništva Hrvatske poljoprivredne komore i predsjednika stočarskih sektorskih odbora. Iz HPK poručuju kako im ne trebaju nova obećanja, nego uvjeti u kojima se isplati proizvoditi, ulagati i ostati u poljoprivredi.
- HPK će prvo zatražiti razgovor s ministrom, a o daljnjim koracima odlučivat će se prema rezultatima razgovora i spremnosti nadležnih institucija da prihvaćene zahtjeve pretvore u konkretne mjere. Ne tražimo više novca za isti sustav, nego promjene koje će donijeti rezultate jer se izgubljeni proizvođač ne vraća novim natječajem, ugašena farma se ne vraća obećanjem, dok se izgubljena proizvodnja ne obnavlja preko noći. Hrvatska ne smije plaćati poljoprivrednu politiku, a zatim uvoziti hranu koju može sama proizvesti. Poljoprivrednik mora na hrvatskoj zemlji proizvoditi hranu za hrvatske građane – i od toga moći živjeti. To nije privilegija poljoprivrednika, nego interes cijele Hrvatske – izjavio je nakon sastanka Željko Mihelić, predsjednik HPK.
Na sastanku je istaknuto kako hrvatsko stočarstvo ne može još godinama čekati promjene budući da pada proizvodnja, troškovi rastu, a proizvođači sve teže žive od svojega rada. Istodobno, Hrvatska postaje sve ovisnija o uvozu hrane koju može sama proizvoditi.
Razmjere problema najbolje pokazuju podaci za 2025. godinu prema kojima je broj zaklanih svinja pao za 16,1 posto, oprasenih odojaka za 13,1 posto, a proizvodnja kravljeg mlijeka za 5 posto. Ukupna stočna proizvodnja smanjena je za 2,7 posto. U HPK smatraju kako to nisu samo statistički podaci nego problemi ljudi koji svakodnevno rade na svojim gospodarstvima i sve teže osiguravaju budućnost svoje proizvodnje.
Ističu kako je od 2013. do 2025. krajnjim korisnicima kroz sustav Agencije za plaćanja isplaćeno približno 8,3 milijarde eura. - HPK ne osporava potrebu za ulaganjima, jer su potrebne suvremene farme, veća produktivnost i konkurentni proizvođači, no nakon toliko godina i toliko uloženog javnog novca postavlja se pitanje, što smo za taj novac stvarno dobili? Uspjeh poljoprivredne politike ne može se mjeriti samo iznosom isplaćenih potpora, nego rezultatima – većom proizvodnjom, konkurentnošću i boljim uvjetima za poljoprivrednike. Smatramo kako potpora kao ni natječaj i isplata nisu cilj, nego više hrvatske hrane i poljoprivrednik koji može živjeti od svojega rada – istaknuo je Mihelić.
Na sastanku je naglašeno kako su posebnu zabrinutost izazvali preliminarni rezultati natječaja u okviru intervencije 73.10. Naime, na inicijalnu rang-listu za sektor proizvodnje mesa – veliki korisnici uvršteno je samo 17 projekata, uz raspoloživih 6,25 milijuna eura javne potpore.
Mihelić izrazio je krajnje nezadovoljstvo malim brojem prijavljenih projekata i rezultatima natječaja. Sadašnji model natječaja nije dovoljno usmjeren na povećanje stočarske proizvodnje i konkurentnosti hrvatskih proizvođača. - Nije dovoljno raspisati natječaj i reći da je novac na raspolaganju. Moramo se pitati
zašto se prijavilo tako malo projekata i odgovaraju li uvjeti stvarnim potrebama hrvatskih stočara. Ako je cilj povećati domaću proizvodnju mesa, onda moramo razumjeti zašto se proizvođači u tako malom broju odlučuju prijaviti na natječaj koji bi im trebao pomoći u razvoju – kazao je Mihelić.
Iz HPK dodaju kako posebnu pozornost izaziva činjenica da su na prvom mjestu inicijalnih rang-lista u natječaju za proizvodnju mesa te natječaju za proizvodnju mlijeka najveće kompanije iz tih sektora. – Ne osporavamo pravo velikih kompanija na sredstva za razvoj jer i one trebaju ulagati, modernizirati proizvodnju i povećavati konkurentnost. Ako ispunjavaju uvjete natječaja i ostvaruju najveći broj bodova, njihovo pravo na sredstva nije sporno samo zato što su velike. Međutim, simptomatično je da se isti obrazac pojavljuje u dva ključna stočarska sektora. Teško je objasniti prosječnom poljoprivredniku, koji jedva spaja kraj s krajem i čeka priliku da uz pomoć europskih sredstava obnovi svoje gospodarstvo, da je njegov projekt daleko ispod crte, dok su najveće kompanije na vrhu rang-lista – ističu u HPK.
Dodaju kako ovo pitanje nije usmjereno protiv velikih proizvođača nego prema onima koji su osmislili natječaje i utvrdili kriterije bodovanja jer ako se želi povećati stočarsku proizvodnju, treba vidjeti da li postojeći kriteriji doista potiču razvoj sektora i omogućavaju ulaganja potrebna hrvatskim stočarima. Ne može se zanemariti činjenicu da se to događa na oba natječaja, osobito kada istodobno svjedočimo padu proizvodnje i malom broju prijavljenih projekata.
– Nije dovoljno provjeriti je li natječaj proveden prema pravilima nego je važno jesu li pravila dobro postavljena i ostvaruju li cilj zbog kojeg su europska sredstva namijenjena. Zato tražimo preispitivanje kriterija bodovanja i njihove usklađenosti s ciljem povećanja domaće proizvodnje, konkurentnosti i održivosti hrvatskog stočarstva – ističu iz Komore te pitaju: Hoće li se isti pristup primijeniti i pri izradi novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu?
Iz HPK izražavaju duboku zabrinutost da bi neodgovarajuće postavljeni kriteriji mogli i u budućnosti dovesti do toga da poljoprivrednici kojima je zemljište nužno za razvoj i opstanak proizvodnje ostanu bez stvarne mogućnosti da ga dobiju. – Smatramo kako budući zakonski okvir mora osigurati jasne, pravedne i razvojno usmjerene kriterije koji će uzeti u obzir stvarne potrebe proizvođača, postojeću proizvodnju, potrebu za zemljištem i doprinos povećanju domaće proizvodnje hrane – napominju. – Ne prejudiciramo kakav će biti budući zakon, ali iskustva s aktualnim natječajima moraju biti ozbiljno upozorenje svima koji sudjeluju u njegovoj izradi. Ne smijemo dopustiti da se pravila oblikuju bez dovoljno razumijevanja stvarnih potreba poljoprivrednika i posljedica koje će imati na hrvatsku proizvodnju. HPK će inzistirati na tome da se pri izradi budućeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu uvaže potrebe hrvatskih poljoprivrednika te da cilj zakona bude razvoj proizvodnje, očuvanje aktivnih gospodarstava i povećanje količine hrane proizvedene u Hrvatskoj – zaključak je sa sastanka.
Predstavnici stočarskih sektora nisu zadovoljni ni radom Agencije za plaćanja, načinom provođenja kontrola i sankcioniranjem poljoprivrednika. Smatraju kako su kontrole potrebne jer se javni novac mora trošiti odgovorno, a pravila moraju vrijediti za sve. Međutim, postupci moraju biti predvidljivi, pravila jasna, a sankcije razmjerne utvrđenim nepravilnostima.
- Poljoprivrednik mora znati što se od njega traži, pod kojim uvjetima može ostvariti potporu i kakve posljedice snosi ako pogriješi. Sustav koji bi trebao poticati razvoj ne smije proizvođačima stvarati dodatnu nesigurnost i odvraćati ih od ulaganja – poručili su stočari.
FOTO Na leđima nose svu opremu, a pred njima strme litice: Hrvatski i slovenski vojnici zajedno prošli zahtjevnu obuku
Otvori KEKS Pay
