Desetero građana Hrvatske 29. lipnja ide u Bruxelles dati krv za testiranje na PFAS ili tzv. "vječne kemikalije". Sudjelovat će u paneuropskom projektu grupacije Zeleni/ESA u Europskom parlamentu, koji će testirati stanovnike područja koja su moguće izloženija PFAS tvarima. Desetero naših sudionika živi u blizini odlagališta neselektiranog otpada u Kaštijunu u Istri te pokraj ilegalnih odlagališta u Gospiću i u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Rezultati će biti objavljeni na jesen, a tim za analizu rezultata vodi prof. Jacob de Boer sa Sveučilišta u Amsterdamu.
PFAS tvari (perfluoroalkilne i polifluoroalkilne tvari) zbog svoje se visoke otpornosti na povišene temperature, vodu, masti i nečistoće primjenjuju vrlo raznovrsno – od teflonskih tava, vodootporne odjeće, obuće i kozmetike, do vatrogasne pjene, pesticida, nekih lijekova, ambalaže za hranu... No, postojanost je ujedno i uzrok zbog kojeg se ta velika skupina sintetičkih spojeva jako teško razgrađuje u okolišu i u ljudskom i životinjskom organizmu, gdje se dugotrajnom izloženošću akumulira. Zato ih se naziva "vječnim kemikalijama" i predstavljaju dugoročni zdravstveni rizik. PFAS tvari se u okoliš ispuštaju iz proizvodnih pogona, odlagališta otpada ili postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Mogu se kretati kroz okoliš i onečišćivati izvore pitke vode čak i daleko od izvora emisije.
Svijest o negativnim utjecajima ovih korisnih tvari u posljednjih je 20-ak godina sve veća, a niz istraživanja povezuju izloženost PFAS tvarima s ozbiljnim zdravstvenim rizicima kao što su rak bubrega, testisa i jetre, smanjenjem otpornosti imunološkog sustava na infekcije i slabljenje odgovora na cijepljenje. PFAS utječe i na reproduktivno zdravlje i razvoj, a povezuje se i s bolestima štitnjače.
Studija koju je Europska komisija objavila u siječnju otkriva da je u područjima povišene izloženosti, uglavnom u blizini industrijskih pogona koji proizvode ili koriste PFAS, živjelo 14% stanovništva Europskoga gospodarskog prostora (EGP), dok je 86% izloženo pozadinskim razinama PFAS-a. Procijenjeno je za 2024. godinu da izloženost tim spojevima uzrokuje oko 169.600 izgubljenih godina zdravog života i približno 1050 statističkih smrti godišnje u EGP-u. Ekonomski trošak zdravstvenih posljedica procijenjen je na 39,5 milijardi eura godišnje, a troškovi sanacije tla i pročišćavanja voda na 3,8 milijardi eura godišnje. Čak i u slučaju potpune zabrane PFAS-a, trebalo bi 15 do 20 godina da se koncentracije u krvi značajno smanje, dok bi kontaminirano tlo i dalje ostalo izvor izloženosti.
U siječnju ove godine u EU su na snagu stupile dodatne mjere zaštite pa su članice obvezne pratiti razine PFAS-a u vodi za piće. U slučaju prekoračenja, moraju zaštititi zdravlje građana uvođenjem dodatnih tretmana pročišćavanja vode, zatvaranjem kontaminiranih izvora ili ograničavanjem upotrebe vode za piće te o tome informirati javnost.
Naš europarlamentarac Gordan Bosanac upozorava i na politički aspekt problema. – Izloženost PFAS izravno je povezana s načinima upravljanja otpadom. Hrvatska se upravo suočava s golemim problemom ilegalnih odlagališta otpada. Nažalost, potkraj prošle godine pokazalo se da je u neke od najgorih korupcijskih slučajeva ilegalnog odlaganja opasnog otpada umiješan i dotadašnji glavni državni inspektor Andrija Mikulić, koji je zbog slučajeva u Gospiću, Sisku i Varaždinu i uhićen. Usto, valja reći i kako se u Hrvatskoj kazneno djelo ilegalnog odlaganja otpada do te mjere tretiralo kao prekršaj uz preniske kazne da je plaćanje kazni i daljnje ilegalno odlaganje otpada za mnoge postalo poslovni model. Jasno je da je potrebna promjena tretiranja tih djela, za što je potrebna i politička volja, ali i izmjena zakonodavstva kako bi se ilegalno odlaganje otpada puno ozbiljnije kažnjavalo – apelira Bosanac.
Otvori KEKS Pay
