Urod jabuka u nadolazećoj će sezoni u EU podbaciti za 15,6% u odnosu na lanjsku godinu, te 14,3% u odnosu na trogodišnji prosjek, procjene su koje su se čule na jučerašnjoj konferenciji Prognosfruit u Constanceu u Njemačkoj, koju je organiziralo Svjetsko udruženje uzgajivača jabuka i krušaka (WAPA). Ukupni europski prinosi jabuka iznosit će 9,5 milijuna tona. Glavna sorta zlatni delišes podbacit će, očekuje se, 11,1%. Procijenjeni urod iznosit će 1,8 milijuna tona. Gale, druge količinom najvažnije sorte, bit će 8,9% manje, oko 1,4 milijuna tona, crvenog delišesa 5,3% manje (496,5 tisuća tona), a idareda 19,7% manje, odnosno 415,6 tisuća tona. S druge strane, računa se da će krušaka biti 5,5% više nego lani, oko 1,95 milijuna tona, te 9,9% više u odnosu na trogodišnji prosjek. Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimir Markota kaže kako će u Hrvatskoj, za razliku od velikih europskih proizvođača, koje su zahvatile ekstremne vremenske nepogode, urod jabuka biti i 33,1% veći nego lani. U odnosu na prošlu godinu, kada je u hrvatskim komercijalnim voćnjacima ubrano 48.000 tona, u ovoj će se, procjenjuje se, ubrati 64.000 tona. – Jasno, ovisno o tome utvrđivat će se i otkupne, odnosno tržišne cijene, s obzirom na to da je i Hrvatska dio otvorenog tržišta – ističe Markota te dodaje kako će HVZ ovih dana objaviti preporučene otkupne cijene ovisno o situaciji na tržištu i procijenjenim količinama uroda.
– Ovogodišnje brojke snažan su podsjetnik da se proizvodnja ne može uzimati zdravo za gotovo – rekao je Philippe Binard, glavni tajnik WAPA-e. Luc Vanoirbeek, predsjednik radne skupine Copa-Cogeca za voće i povrće, dodao je kako ni politička podrška ne prati brzinu kojom klimatske promjene utječu na voćnjake, a uzgajivači se suočavaju sa sve većim ograničenjima u proizvodnji. – Ovo nije samo pitanje prinosa – to je pitanje konkurentnosti i, u konačnici, sigurnosti hrane. Suverenitet hrane u Europi zahtijeva da se uzgajivačima pruže uvjeti koji su im potrebni za proizvodnju, uključujući jače poticaje i okvir za jačanje suradnje među uzgajivačima kako bi se odgovorilo na izazove unutar neizvjesnih političkih, geopolitičkih, klimatskih i tržišnih prilika – poručio je Vanoirbeek. Ove su se godine, istaknuto je na Prognosfruitu, voćari suočili s brojnim izazovima – od mrazova koji su ih pogodili od veljače do kraja travnja, preko dugotrajnih toplinskih valova i suša do oluja, povremenih tuča i obilnih oborina. U vrijeme održavanja Prognosfruita pojedina područja Europske unije i dalje su bila pogođena nepovoljnim temperaturama i sušom, dok su smanjene prinose bilježile i druge zemlje sjeverne hemisfere, među njima Velika Britanija, SAD i Indija.
Luka Cvitan, upravitelj Proizvođačke organizacije PZ JabukaHR, kaže kako je procjena WAPA-e o padu proizvodnje jabuke u Europskoj uniji za više od 15% izrađena prije nego što je suša pokazala puni intenzitet. Budući da je upravo postizanje odgovarajućih kalibara sada vrlo neizvjesno, realno je očekivati da će konačni prinosi biti i niži od objavljenih procjena. Trenutačna situacija u Hrvatskoj, objašnjava, još uvijek nije alarmantna kao tijekom berbe 2024. godine, ponajprije zato što su noćne temperature niže pa se biljke tijekom noći ipak djelomično oporavljaju od dnevnog toplinskog stresa. Međutim, dugotrajni toplinski valovi i dnevne temperature iznad 28 °C značajno usporavaju fiziološke procese u biljci, smanjuju fotosintezu i rast ploda te povećavaju rizik od sunčevih ožegotina i prijevremenog dozrijevanja. Kod jabuke će se posljedice najviše vidjeti kroz slabiji porast plodova, odnosno manje kalibre, te kroz povećanu deklasaciju zbog oštećenja pokožice. Upravo to može dodatno smanjiti tržišne količine.
– Na WAPA konferenciji u Konstanzu vrlo se jasno čula poruka da europsko voćarstvo dolazi do granica svojih mogućnosti. Klimatski ekstremi postaju sve češći, troškovi proizvodnje rastu, a proizvođačima je na raspolaganju sve manje sredstava za zaštitu bilja. Govori se o tome da je postojeći "toolbox" iscrpljen. Hrvatski voćari pritom imaju dodatni problem jer im je broj registriranih aktivnih tvari znatno manji od onoga koji je dostupan u ostatku Europske unije. Ako proizvođači u državama s većim izborom alata upozoravaju da su došli do granica održive proizvodnje, jasno je koliko je izazov veći za hrvatske voćare. Zato je nužan ozbiljniji dijalog između proizvođača i donositelja politika kako bi se osigurali uvjeti za konkurentnu i održivu proizvodnju hrane – ističe Cvitan te dodaje kako hrvatski voćari ulažu velika sredstva u prilagodbu proizvodnje, ali mogućnosti nisu neograničene.
– Klimatske promjene danas napreduju brže nego što ih tehnologija i dostupni proizvodni alati mogu pratiti. Dio proizvođača već primjenjuje nove metode ublažavanja toplinskog stresa. Primjerice, koriste sustave navodnjavanja koji su prvotno postavljeni radi zaštite od proljetnog mraza, ali ih tijekom ljeta jednom tjedno koriste za orošavanje cijelog voćnjaka. Time se potiče razvoj travnatog pokrova između redova, povećava evapotranspiracija te se tijekom noći snižava temperatura u nasadu. Takva mikroklima pozitivno utječe na obojenost plodova, smanjuje toplinski stres i omogućuje stabilnije fiziološke procese u biljci. Međutim, kada govorimo o ovako dugotrajnim i ekstremnim toplinskim valovima, ni navodnjavanje više nije dovoljno. U takvim uvjetima stablo ulazi u fiziološki obrambeni mehanizam – prioritet postaje očuvanje vlastitih vitalnih funkcija, a ne razvoj ploda. Zbog toga dolazi do pojačanog prijevremenog odbacivanja plodova kako bi se smanjilo opterećenje stabla. Upravo je to bio jedan od glavnih razloga zbog kojeg smo tijekom prošlogodišnje berbe izgubili desetke tisuća tona jabuka još prije ulaska berača u voćnjake – tvrdi naš sugovornik.
Je li ovo znak da se u voćarstvu treba nešto radikalno mijenjati? – Apsolutno. Klimatske promjene više nisu iznimka nego novo proizvodno okruženje i tome se mora prilagoditi cijeli sektor. Promjene nisu potrebne samo u tehnologiji proizvodnje, nego i u načinu organizacije sektora. Posljednjih godina vidljiv je pozitivan iskorak kroz proizvođačke organizacije poput JabukaHR, gdje proizvođači sve više razmišljaju zajednički, planiraju proizvodnju, razmjenjuju znanje i zajednički nastupaju na tržištu. Takav pristup dugoročno povećava otpornost sektora i stvara preduvjete za veću profitabilnost. Istodobno su potrebne i promjene na razini javnih politika. Ako želimo zadržati domaću proizvodnju voća i osigurati prehrambenu sigurnost, proizvođačima moramo omogućiti alate kojima će se moći nositi s klimatskim promjenama. Bez toga će europska, pa tako i hrvatska proizvodnja, dugoročno gubiti konkurentnost – zaključio je Cvitan.
Otvori KEKS Pay
