Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 153
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Iznenađenje iz HZZ-a:

Hrvatska više ulaže u strojeve i opremu nego u izgradnju stanova

Šibenik: Završna faza radova na POS-ovim stanovima na Biocima
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
1/3
17.06.2024.
u 19:23

Analiza podaka Eurostata pokazala je da samo sedam članica EU ulaže manje u fiksni kapital

Prošlu godinu obilježio je rast BDP-a, ponajviše zahvaljujući rastu osobne potrošnje, ali i ulaganjima u fiksni kapital. Rast potrošnje bio je snažniji, pa je s obzirom na to da više pridonosi BDP-u udjel ulaganja u njemu na kraju ostao nešto manji nego ranije. Analitičari trendove i dinamiku ulaganja u fiksni kapital dovode najviše u vezu s povlačenjem EU sredstava, no zanimljivo je da su se temom ovih ulaganja pozabavili i ekonomisti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Analizirali su podatke Eurostata za 27 članica EU, iz kojih je vidljivo da je s udjelom od 19,5 posto u BDP-u Hrvatska u donjoj polovici. Točnije, samo 7 zemalja ima niži udjel ulaganja u fiksni kapital u BDP-u. Pročešljali su i podatke o ulaganjima po vrstama imovine i utvrdili da je pritom Hrvatska najbolje rangirana s opsegom ulaganja u strojeve i opremu te u nestambene objekte, odnosno gospodarske zgrade i infrastrukturu, po čijem smo udjelu nešto iznad sredine ljestvice EU, dok se, unatoč intenzivnim ulaganjima u stanogradnju, po istom kriteriju RH nalazi u drugoj polovici zemalja Unije.

Ciprani najviše grade

Zanimljivo, najlošije je pozicionirana po udjelu ulaganja u intelektualno vlasništvo, manji udjel ima još samo Poljska. Po relativnom opsegu ulaganja u fiksni kapital, Hrvatska se, konstatiraju analitičari HZZ-a, nije isticala. No, gledaju li se ranije brojke, udjel od 19,5 posto na istoj je razini kao 2022., ali je osjetno pao u usporedbi s 2021., kada je s 21 posto bio veći u odnosu na, primjerice, Sloveniju. Naš susjed imao je te godine udjel ulaganja u fiksni kapital u visini 20,2 posto, a u 2023. ona su činila 22.5 posto slovenskog BDP-a. Pogleda li se pokazatelje za trogodišnje razdoblje kod ostalih članica, hrvatsko je slabljenje udjela ulaganja u fiksni kapital u BDP-u među najsnažnijima, točnije samo je Estonija imala veći pad (s 29,2 na 26,6%).

Najvećim udjelom ulaganja u fiksni kapital u BDP-u među članicama europske obitelji može se, pak, pohvaliti Češka (27%), dok je na samom začelju Grčka (13,9%). Zemlje sjevera Europe u skupini su onih s najvećim udjelom ulaganja, ali su u to društvo došle još i Mađarska i Rumunjska, s 26,5-postotnim udjelom. Kad je o stambenoj gradnji riječ, njezina ulaganja čine 3,6 posto hrvatskog BDP-a te se na toj razini više-manje zadržavaju posljednjih godina. Ulaganja u stambene objekte pritom su intenzivirana proteklih godina, velikim dijelom i kao posljedica obnove nakon velika dva potresa, no ne bilježe rast udjela u BDP-u kao primjerice u susjednoj Sloveniji, gdje je on u tri godine podignut s 2,4 na 3,1 posto. Ulaganja u stambene objekte najviše se ističu u BDP-u Cipra (8,6%) i Njemačke (7,2%), a najmanje u Grčkoj (1,9%) i Irskoj (2,7%).

POVEZANI ČLANCI:

U potonje dvije zemlje bilježi se i najmanji udjel u BDP-u investicija u ostalim građevinskim objektima, koja uključuju gospodarske zgrade, ceste, mostove i drugu infrastrukturu. U Grčkoj je tako on lani bio na razini od 3,4 posto, a Irskoj 3,5 posto. U Hrvatskoj, pak, drugu godinu u nizu ova ulaganja drže visoku razinu od 6,8 posto, s tim da su u 2021. ulaganja bila nešto važnija, sudjelovala su u BDP-u sa 7,4 posto. Za razliku od nas, investicije u infrastrukturu i gospodarske zgrade u Sloveniji su ojačale svoj udjel u BDP-u (sa 6,5 na 8,1%), a ukupno među članicama EU najveći udjel ulaganja u nestambenu gradnju imale su Rumunjska (11,9%) i Mađarska (9,5%).

Udjeli ulaganja u negrađevinske objekte kod mnogih članica predstavljaju manji udjel nego u strojeve i opremu, a i Hrvatska je jedna od tih zemalja. Tu činjenicu apostrofiraju važnim i u HZZ-u. "Nakon pregleda podataka o relativnom opsegu ulaganja u fiksni kapital prema vrsti imovine postaje očigledno da se podaci o nacionalnim ulaganjima u strojeve i opremu ističu po svojoj preciznosti i relevantnosti za produktivnost rada. Stoga je posebnu pozornost prilikom praćenja gospodarskih pokazatelja općenito i investicija posebno potrebno posvetiti relativnom opsegu ulaganja u strojeve i opremu", ističu HZZ-ovi analitičari.

Više privatnih ulaganja

Inače, najmanji udio ulaganja u strojeve i opremu u BDP-u u prošloj godini imao je Luksemburg (4,6%), a najveći Češka (10,5%) i Mađarska (10,3%), dok je u Hrvatskoj bio na razini od 7,5 posto.

Ukupno gledajući, Hrvatska najlošije kotira među državama EU po visini udjela ulaganja u intelektualno vlasništvu, patentirane tehnološke postupke i licence za korištenje računalnih programa, svrstana je među zemlje u kojima ona imaju najmanju važnost u BDP-u. Čine, naime, svega 1,5 posto BDP-a te u odnosu na prethodne godine čak bilježi pad (s 2,3% u 2021.). No, kod tih podataka i HZZ upozorava na oprez u iščitavanju brojki, jer je rekorder po visini ulaganja Irska (11,4%), u kojoj je sjedište multinacionalnih IT tvrtki.

Za ovu godinu analitičari računaju da će rastu BDP-a ponovno pridonijeti potrošački optimizam potaknut i rastom plaća, no već u 2025. očekuju usporavanje, dok bi paralelno trebao uslijediti veći intenzitet ulaganja, dijelom na krilima javnih projekata financiranih iz Mehanizma za oporavak i otpornost koji se moraju iskoristiti do kraja 2026., ali i dinamiziranje privatnih investicija.

GALERIJA Sretno s kupovinom nekretnina: Ovo su najskuplji gradovi na svijetu

Šibenik: Završna faza radova na POS-ovim stanovima na Biocima
1/13

Komentara 1

EJ
ejStef
20:49 17.06.2024.

Da, ulaganje u intelektualno vlasništvo je na niskom nivou, budući da je standard i dalje nizak. Rijetko koja tvrtka će se odlučiti zaštititi patente, ime ili nešto slično, budući da su cifre poprilično velike (odvjetnici, naravno).

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije