Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Posljedice bijele kuge

Hrvatska umire: Nikad manje rođenih, ostat ćemo bez tisuću školskih razreda!

beba, bebe
Foto: Marijan Sušenj/PIXSELL
29.02.2016.
u 14:58

Ako se ne zaustave negativni demografski trendovi, u pitanje dolaze svi sustavi, od obrazovnog i radnog do mirovinskog

Lani je rođeno samo 38.142 djece, najmanje otkako se u Hrvatskoj vodi statistika, ali nas se to ne tiče. Ni politike. U ovoj zemlji važnije su od djece sve povlaštene mirovine i beneficije zastupnika, svako ministarstvo, ured i agencija, priče o ustašama i partizanima i njegovanje podjela u društvu kao da su nacionalno dobro. Zato se i jedva našlo u proračunu 100 milijuna kuna za jednokratne naknade za rođenje djeteta, dostatne tek za 13.000 beba. Predsjednica je kampanju temeljila na demografskom i problemu iseljavanja mladih, kao i HDZ, ali sad su zašutjeli. Nije to više glavna tema. Mostu je i dosad bila sporedna, a SDP koji na vlasti nije ništa učinio za pronatalitetnu politiku i čiji čelnik misli da mu zemlja ima 4,5 milijuna stanovnika, iz opozicije licitira s novcem koji bi dao za bebe. Ne bude li cjelovite pronatalitetne politike, jesu li građani svjesni što to znači za njihovu i budućnost njihove djece?

Hrvatska u pet najugroženijih

Mnogi žive u zabludi da će sutra imati pristojne mirovine i plaće, “besplatno” školstvo i zdravstvo bez obzira na to koliko se djece rađa. Neće. Ni branitelji koji se bune zbog rezanja proračuna nisu svjesni da im sutra teško mogu opstati postojeće mirovine uz ovakvo demografsko stanje. Ako se ništa ne poduzme, demograf dr. Stjepan Šterc prognozira da će broj rođene djece idućih godina još pasti pa ćemo za deset godina imati od 15 do 20 tisuća rođene djece manje. Izgubit ćemo tisuću školskih razreda s dvadesetero djece! Demograf prof. dr. Nenad Pokos ističe da je tek 1992. broj rođenih prvi put pao ispod 50 tisuća, a još 1985. Hrvatska je imala 60.886 živorođene djece. Najrazvijenije zemlje na svijetu, napominje Šterc, znaju da uz depopulaciju stanovništva nema gospodarskog razvitka.

– Svi to vide, samo mi koji spadamo među pet demografski najugroženijih zemalja na svijetu mislimo bismo li što poduzeli ili ne. Gubi se silna energija na to tko će biti zamjenik, tko pomoćnik ministra i koji će političar opstati. Ključne djelatnosti za ovu zemlju su gospodarstvo i demografija koja nema resora, a imate drugih 20 za koje ne znam jesu ili toliko bitni jer Hrvatska može mirne duše imati 12, 13 ministarstava. Čak su i financijaši shvatili težinu demografskog problema, a političari ga još ozbiljno ne shvaćaju. Nedavno smo imali tribinu na kojoj su bankari i direktori mirovinskih fondova ostali zabrinuti nad demografskim projekcijama jer im je jasno da zemlja koja praktički nestaje ne može imati dobar rejting niti će se imati otkud puniti fondovi. Ako se negativni trendovi nastave, doći će u pitanje svi sustavi, od obrazovnog i radnog do mirovinskog i građani neće imati ni “besplatno” školstvo i zdravstvo – ističe Šterc.

I treći demograf, prof. dr. Anđelko Akrap upozorava: – Sadašnji umirovljenici još su u povoljnoj situaciji u odnosu na ono što bi moglo biti nastavi li se negativan trend jer će tada država moći jamčiti građanima samo socijalni minimum, a toga ljudi nisu svjesni. Zaprepastilo me je da to ne razumiju ni visokoobrazovani. Demografi se slažu da je naknada od 1000 eura za rođenje djeteta dobrodošla, ali neće dati rezultate bez niza drugih mjera.

– Uz prirodan pad stanovništva i intenzivno iseljavanje krajnje je vrijeme za hitne mjere koje bi ublažile izumiranje stanovništva. Lani je umrla 55.651 osoba jer u 70-e godine života ulaze tzv. baby boom generacije rođene nakon 2. svjetskog rata. Zato ćemo i idućih desetak godina imati veći broj umrlih nego dosad – kaže Pokos.

Ministarstvo je nužno

Šterc drži da se moraju povući sva sredstva iz fondova EU, a imali smo na raspolaganju 120 milijuna eura, za zapošljavanje mladih, osobito onih izvan urbanih sredina. Usto, i 30.000 stanova u vlasništvu države treba staviti u funkciju zapošljavanja mladih i rješavanja demografskih problema. Treba osigurati i rodiljski dopust s punom plaćom, jamčiti sigurnost radnog mjesta roditeljima koji podižu djecu i planiraju obitelj. I Akrap dodaje da pronatalitetnu politiku čine novac koji se izdvaja za obitelji s djecom (porezne olakšice, doplatak), dostupnost jaslica i vrtića, pozitivna diskriminacija zaposlenih žena i subvencije na kredite za mlade obitelji.

– Subvencije na stambene kredite moraju biti stimulativnije za ruralne krajeve te srednje i male gradiće – ističe Akrap.

Šuti vlast i o osnivanju ministarstva demografske obnove ili ureda za demografsku problematiku pri Vladi. Ministarstva kojima demografski problem nije temeljna djelatnost neće ga ni rješavati potrebnim intenzitetom pa nam zato, kaže Šterc, treba središnja institucija koja će usmjeravati i koordinirati obveze pojedinih ministarstava. I Akrap drži da trebamo ministarstvo demografske obnove ili ured koji će koordinirati politiku drugih ministarstava sa stručnjakom, a ne političarom na čelu.
(Sutra donosimo koja su demografski najopustošenija područja i općine te što struka predlaže za njihovo oživljavanje.)

>> Novac za bebe na račun nezaposlenih

Komentara 9

JO
jozomali
15:53 29.02.2016.

Za ovu demografsku kataklizmu hvala HDZ I SDP za "uspješno" vla.danje u zadnjih četvrt stoljeća!

Avatar abakus
abakus
15:46 29.02.2016.

Imam jedno pitanje: Gospođo Jurasić, gospodine Pokos, gospodine Akrap, gospodine Šterc, koliko vi osobno, svaki od vas, imate djece? Vjerujem, jedno-dvoje (a možda i nijedno). Od koga vi onda očekujete da rađa djecu, kad ih vi sami (vjerujem) nemate više?

DU
Deleted user
20:43 29.02.2016.

Zapravo genijalno, demografi se bune zašto se toliko brige posvećuje ministrima i zamjenicima - i onda predlažu otvaranje novog ministarstva, te državnih ureda, gdje bi još više povećali broj pročelnika i dočelnika. Vidi se da stručnjaci nikad nisu mali s državne sise, i onda je jasno da dok nam takvi vode priču, sve će propadati.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije