Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hrvatska je riznica blaga koje tretiramo kao korov

U nas se i dalje najviše proizvodi kamilica - na oko 3500ha, a svi dijelovi zemlje pod smiljem još nisu upisani u nacionalnu evidenciju.
12. ožujka 2018. u 22:53 1 komentara 3127 prikaza
Tonka Ninčević

Iako se čini kako posljednjih godina među ljekovitim i aromatičnim biljem poznajemo samo smilje i lavandu, hrvatski su prostori oduvijek zeleni rudnik, riznica stotine različitih vrsta, od kojih mnoge izgledaju i tretiraju se kao korov, a vole ih i medicina, farmacija, prehrambena industrija…

Albanija znatno izvozi

Marija Dujaković-Jug i Tonka Ninčević iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita kažu kako je više od 2000 biljnih vrsta koje se koriste za proizvodnju lijekova ili drugih biljnih pripravaka u Europi skupljeno u prirodi. Oko 8% globalne trgovine ljekovitim i aromatičnim biljem potječe s Balkana. Primjerice, Albanija koja ima najjeftiniju sirovinu nametnula se kao velika izvoznica, a Hrvatska, unatoč velikom potencijalu za uzgoj i skupljanje, stotinama zakorovljenih i neiskorištenih hektara poljoprivrednog zemljišta te sve većoj svjetskoj potražnji, još nije dovoljno brendirala taj moćni domaći proizvod.

Proizvodnja ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja prema podacima DZS-a za 2016. iznosila je 5181 tonu, od toga u kontinentalnoj Hrvatskoj 3841, a u jadranskoj 1340 tona. No valja znati kako mnogi nasadi smilja u jadranskom dijelu nisu još upisani u nacionalnu evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta, ARCOD, pa zapravo ne postoje podaci koji odgovaraju stvarnom stanju – objašnjava Jug-Dujaković.

Prema dostupnim podacima, u nas se tako najviše proizvodi kamilica, i to na oko 3500 ha, dok se u nedostatku najnovijih službenih podataka koji prate realnu situaciju na terenu procjenjuje da je u kontinentalnom dijelu Hrvatske lavanda druga kultura po proizvodnji, a nakon nje matičnjak i metvica. U ukupno skupljenoj količini svih biljnih dijelova, prema izvješćima nositelja dopuštenja o skupljanju, najviše je pak nadzemnog dijela smilja (Helichrysum italicum), i to skoro 95%. Slijede listovi, izbojci i pupovi lovora (Laurus nobilis) s 2,06%, plodovi divlje ruže (Rosa canina) 1,07% te nadzemni dijelovi gospine trave (Hypericum perforatum) 0,24%.

Ulje smilja kao tekuće zlato koristi se u ženskim i muškim parfemima, kozmetici, aromaterapiji, lijekovima, čak i u plastičnoj kirurgiji. Nakon što je francuski L’Occitane jače krenuo s njegovom primjenom, nakon što je otkriveno da se u vrlo malom postotku ulja od smilja nalazi visoka koncentracija različitih aktivnih tvari koje su posebno dobrodošle u “anti aging” kozmetici, dolazi do buma potražnje.

– I nesmiljenog branja, a pametniji su konačno u funkciju stavili godinama neodržavane parcele, zarasle u korov i draču. No pokazalo se kako drastično narasla ponuda dramatično ruši cijene.

Pad otkupne cijene biljne mase smilja, i do tri puta, mnoge je poljuljao u daljnjem uzgoju, no želim naglasiti da je nova cijena realnija za ovu proizvodnju te očekivana. U međuvremenu se radilo i na prilagođavanju tehnologije uzgoja smilja u našim uvjetima te se na velikim površinama i dalje može očekivati uspješna proizvodnja – kaže doktorandica Tonka Ninčević.

Smatra se da su Hrvatska i BiH trenutačno najveći svjetski proizvođači smilja. No postoje još mnoge druge vrste ljekovitog i aromatičnog bilja koje su prilagođene našoj klimi te se mogu kvalitetom probiti na svjetskom tržištu i kupcima koji sve više cijene biljne preparate za zdravlje i ljepotu, o čemu će se, kao i najnovijim dostignućima svih povezanih aspekata ljekovitog i aromatičnog bilja, više čuti i na skorom kongresu zemalja jugoistočne Europe o toj temi – 10. CMAPSEEC-u, objašnjava Marija Jug-Dujaković, koja je i predsjednica organizacijskog odbora kongresa.

Od 20. do 24. svibnja u organizaciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša Split, Društva za ljekovito i aromatično bilje zemalja JIE, zagrebačkog Agronomskog fakulteta te Znanstvenog centra izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja kongres će u splitskom hotelu President okupiti znanstvenike i stručnjake iz različitih područja koji provode istraživanja povezana s proizvodnjom i preradom ljekovitog i aromatičnog bilja i upotrebom biljnih proizvoda u farmaceutskoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji.

Poznato je da je područje Mediterana bogato genetskom raznolikošću vrsta te čini 10% bioraznolikosti u svijetu. Prije Domovinskog rata Hrvatska bila najveća izvoznica kadulje u svijetu, a sad je to Albanija. U Dalmaciji je na površini od 2100 ha svojevremeno postojao znatan uzgoj dalmatinskog buhača ili dalmatinske ivančice, autohtone biljke koja je ekonomski najvažniji insekticid biljnog podrijetla (aktivni sastojak zaslužan za njegovo insekticidno djelovanje je piretrin I i II). Najveća proizvodnja u nas bila je od 1910. do 1930. kada je harala filoksera na vinovoj lozi. Od tada do početka Drugog svjetskog rata i tijekom proizvodnja se smanjuje i gotovo prestaje pojavom preparata na bazi DDT-a. Sjeme je introducirano u Keniju koja je jedan od glavnih proizvođača buhača danas.

Izvozimo za 14,5 mil. eura

Proizvodnja lavande na otoku Hvaru činila je pak 90% ukupne proizvodnje u nekadašnjoj Jugoslaviji i 10% svjetske proizvodnje. No i ona je pala nakon što su nasade lavande opustošila tri velika požara, a sve više ljudi počelo živjeti od turizma – priča Jug-Dujaković. Na našim su se prostorima skupljali i anđelika, badelj, bijeli i crni sljez, kim, komorač, korijandar, matičnjak, mažuran, miloduh, neven, timijan, ljupčac… Mnoge su vrste danas zaboravljene, a stolisnik, šipurak, borovica (kleka), borovnica, gospina trava, glog, smilje, kadulja, vrisak, vris…, ni danas na području jugoistočne Europe ne izlaze iz mode.

Većina ljekovitog i aromatičnog bilja proizvedenog i skupljenog u RH se izvozi. Procjene govore kako samo 10% ljekovitog i aromatičnog bilja završi na domaćem tržištu pa se puno sirovine, u nedostatku vlastite, uvozi iz drugih zemalja – kažu Jug-Dujaković i Ninčević. Prema podacima HGK, u 2016. izvezli smo bilja i dijelova bilja za farmaceutsku i ine industrije u vrijednosti 14,5 milijuna eura, najviše u Njemačku, Češku i Italiju, a uvezli za 4,5 milijuna eura, najviše iz Njemačke, Albanije i Bugarske. Danas u proizvodnji ljekovitog i aromatičnog bilja u svijetu prednjače Indija, Kina, Egipat, Turska, u Europi Francuska i Njemačka, a u jugoistočnoj Europi Bugarska i Albanija. 

Ljekovito bilje

GOSPINA TRAVA

Čudesno brzo regenerira kožu

Nema nijednog dijela ljudskog tijela na kojem biljka prekrasnih zvjezdastih žutih cvjetova, koju zovemo kantarion ili gospina trava, ne može pomoći. Ima antibakterijsko i antivirusno djelovanje, pomaže kod imuniteta,  kožnih infekcija, rana, opeklina, gihta, astme, čudesno brzo regenerira kožu…, a prepoznata je i u liječenju kuge našeg doba – depresije.

LAVANDA

Ona je kraljica Mediterana

Zovu je mediteranskom kraljicom. Koristi se kao lijek protiv glavobolje i migrene te sredstvo za poticanje probave. Liječi nesanicu, a smatra se da pomaže i kod nekih tipova astme. Istraživanje u Japanu potvrdilo je kako već i miris lavande smanjuje stres. Djeluje antiseptički i antibakterijski, a sastavni je dio ljekovitih kupki, osobito za cirkulaciju i reumatske bolove…

METVICA

Smiruje živce i jača psihu

Izgleda kao korov, no iznimno je ukusna i zdrava. Ta otporna zeljasta biljka u narodu je poznata i kao nana, a potječe s Dalekog istoka. Pomaže kod loše probave, prehlade, smiruje živce te jača psihičku otpornost. Popularna je u mnogim dijelovima svijeta, osobito u arapskom. Odlično pristaje kao začin u juhama, salatama, jelima od povrća, slasticama i pićima.

KADULJA

Bili smo najveći izvoznici te biljke

Ubraja se među najljekovitije biljke. U grobnicama faraona bila je glavni sastojak smjese za balzamiranje, a u vrijeme Karla Velikog kaduljom su liječili gotovo sve te je imala status svete biljke. Ima antibakterijsko i antigljivično djelovanje. Smiruje, osvježava i okrepljuje, pomaže protiv bolova i visoke temperature, a RH je prije Domovinskog rata bila najveća izvoznica te biljke.

SMILJE

Zovu ga vječnim i besmrtnim

Biljka koju od pamtivijeka zovu i “immortelle” (vječnom, besmrtnom) ima antioksidativno, antibakterijsko i antifungalno djelovanje. Kilogram eteričnog ulja smilja plaća se do 2000 eura pa su “krivoberače” s Paga tjerali i puškom. Ulje smilja danas je marketinška koka razvikanih kozmetičkih brendova protiv bora, za revitalizaciju i regeneraciju kože.

ŠIPURAK 

Divlju ružu pijemo kao čaj

Skromna “divljakuša” – pasja ruža ili Rosa canina, u narodu je poznata i kao šipak, šipurak, divlji šipak, plotna družica, divlja ruža, šćipak, šibek, šib, svrbiguzica... U novije doba sve je traženija i u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji te kozmetici, gdje od nje rade ulja za njegu kože, regeneraciju stanica, ublažavanje bora, akni i ožiljaka...

KAMILICA

Ona je doslovce 'lijek za sve'

Kod nas je to najčešće sinonim za čaj, ali njezina ljekovita svojstva dokazuju kako je ona „lijek za sve“. Pospješuje probavu, snižava temperaturu, ublažava bol, smiruje grčeve, smanjuje osipe, pomaže kod svih bolova u želucu. Postoji više vrsta kamilice, a najljekovitije su rimska i njemačka kamilica.

U Hrvatskoj se najčešće upotrebljava i sadi njemačka kamilica.

STOLISNIK 

Povoljan za žuč, jetra, želudac...

Zovu ga i hajdučka trava, hajdučica, romonika, kostrijet, kunica... Stolisnik je vrlo rasprostranjena biljka, raste na livadama i poljima sve do 1700 metara nadmorske visine. Smiruje nervozu želuca i crijeva, povoljno djeluje na rad žučnog mjehura, jetara i slezene, cijenjen je kao sredstvo za zaustavljanje vanjskoga i unutarnjeg krvarenja. Ulje stolisnika sastavni je dio krema za sunčanje.

BUHAČ

Prirodni insekticid

Piretrin je prirodni insekticid buhača, a prvi su ga izolirali i opisali hrvatski nobelovac Lavoslav Ružička i njemački kemičar Hermann Staudinger 1924. Nekada se buhač uzgajao u velikim količinama, a danas još raste kao samonikla biljka na obali i otocima.

Ubrani cvjetovi se suše i melju u fini prah te ih je nakon toga moguće odmah koristiti za pripravu insekticida.

Matej Periš
NESTANAK U BEOGRADU
Procurila prepiska između Matejeve djevojke i prijatelja: Jedna poruka je dosta čudna
Tehnički pregled vozila
SAVJETI PROFESIONALACA
Jednostavni dnevni pregled automobila može vas spasiti velikih kazni u prometu
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Ovozemaljski:

    Albanija osim etericnog samoniklog bilja izvozi i jos jednu biljku koju koristi cijeli svijet. Također sluzi za ljecenje svega, a najvise se sa njom lijeci nesanica. Mozda bi bilo pametno i da Hrvatska konacno shvati sve benefite te biljke, a ... prikaži još! zatim i ove koje su navedene u tekstu.