Na osmo javno izvješće SOA-e, s čime je naša sigurnosno-obavještajna agencija krenula 2014., čekalo se godinu i pol dana i zbog povećane dramatike u prošloj godini, ali i zbog objave logičnijeg termina za objavu izvješća (pa je izostalo posebno Izvješće za 2021.).
Ono što je najvažnije jest da SOA Hrvatsku i dalje procjenjuje kao sigurnu i stabilnu demokraciju, kako to piše i ravnatelj agencije Daniel Markić, unatoč dramatičnom rastu raznih opasnosti. Top tema izvještaja jest ruska agresija na Ukrajinu, koja će dugoročno narušiti globalnu sigurnost i stabilnost. No ne samo to nego će jako i dugo utjecati i na širenje prostora nestabilnosti i u hrvatskom susjedstvu. SOA tvrdi da ruska agresivna politika utječe i na stagniranje sigurnosne situacije na tzv. zapadnom Balkanu, te se posebno prati stanje u Srbiji, koja ne samo da nije usvojila nikakve sankcije prema Rusiji nego je krajem prošle godine dopustila čak i osnivanje medijskih platformi koje izravno financira i nadzire Rusija. Nestabilnost se tako širi i u BiH, a posebno u Crnoj Gori. Džihadistički terorizam, premda medijski dosta zanemaren, za SOA-u i dalje predstavlja značajnu prijetnju europskoj, pa tako i hrvatskoj sigurnosti. Kada je riječ o opasnostima od raznih ekstremista koji se pojačano koriste društvenim mrežama za širenje svojih ideja, sukobi oko politike povezane s COVID-19, omogućili su i angažman pojedinaca s pozicije desnog ekstremizma, pa je tako SOA zabilježila i pokušaje onih s ekstremističkim i militantnim stavovima da paravojno organiziraju svoje sljedbenike "s namjerom provedbe vojne obuke i nabave naoružanja, a s krajnjim ciljem rušenja demokratskog ustavnog poretka RH".
U poglavlju o stranom obavještajnom i informacijskom djelovanju potvrđuje se da je prošlogodišnje protjerivanje čak 18 diplomata i šest članova administrativno-tehničkog osoblja iz ruske ambasade u Zagrebu bilo utemeljeno s obzirom na to da se potvrdilo da je većina tih osoba u Hrvatskoj obavljala obavještajne poslove u interesu ruske agresivne politike. Protjerivanje ruskih diplomata rezultat je "njihova nelegalnog obavještajnog djelovanja", a obavještajci su na teritoriju RH radili pod diplomatskom krinkom, zaključili su u SOA-i. U ruskoj ambasadi ostalo je tako pet diplomatskih službenika, što odgovara jednakom broju hrvatskih službenika u našoj ambasadi u Moskvi. Centar za kibernetičku sigurnost SOA-e registrirao je znatno povećanje broja državno-sponzoriranih kibernetičkih napada, uglavnom na ministarstvo vanjskih poslova, MUP i MORH. U 2022. bilo je 19 takvih velikih napada.
U procjeni kolika je prijetnja organiziranih napada terorističkih skupina u RH, ona se i dalje procjenjuje niskom, ali se kao i u prijašnjim izvješćima opasnost od napada, prvenstveno samostalnih napadača, nikad ne može isključiti. Za SOA-u poseban izazov predstavlja povratak boraca ISIL-a i njihovih obitelji iz zarobljeništva u Siriji, u državama susjedstva, a brojni izlaze i iz europskih zatvora. U nekim državama Zapadnog Balkana i dalje su aktivni salafitski džihadistički paradžemati, u kojima se ne priznaju službene islamske zajednice i demokratski poredak matične države "i koje vode karizmatički propovjednici". Računa se da se u okolne zemlje vratila polovica od oko 1000 boraca ISIL-a, četvrtina je poginula, a četvrtina je još uvijek u područjima obuhvaćenim ratovima u Siriji, Iraku i Kurdistanu, gdje se nalaze s većim brojem tamo rođene djece. Navodi se i neuspjeh deradikalizacije tih boraca, a posebice njihovih supruga. Većina njih ne odriče se radikalnih uvjerenja te u tom duhu odgajaju svoju djecu. Osobe s većinom dvojnim državljanstvom RH još uvijek se nalaze na području Sirije, uglavnom u kampovima gdje su smješteni članovi obitelji boraca ISIL-a.
SOA upozorava da od početka 2023. iz zatvora u državama zapadne Europe na slobodu izlazi još dvjestotinjak osuđenih za djela povezana s džihadističkim terorizmom.
Zadnjih godina ipak nije bilo terorističkih napada na području zapadnog Balkana, ali su uhićeni pojedinci iz skupina koje su planirale terorističke napade. U listopadu 2021. na Kosovu je uhićeno pet osoba koje su planirale takve napade, pri čemu je zaplijenjena velika količina vatrenog oružja, streljiva, eksploziva, kao i bespilotne letjelice (dronovi) i protuoklopno oružje.
Unatoč napadu na Markovu trgu 2020., a za kojega se ocjenjuje da je imao i teroristička obilježja, SOA procjenjuje da je Hrvatska i dalje društvo u kojem nikakav ekstremizam nema znatnije uporište ni potporu u javnosti. SOA, dakle, procjenjuje da ekstremizam u Hrvatskoj nema snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti jer ima vrlo mali broj sljedbenika, no to ipak ne isključuje mogućnost pojedinačnih incidenata i nasilja. Pandemiju COVID-19 pojedinci i dalje koriste za širenje ekstremističkih teorija zavjere, čiji pobornici postaju podložni i drugim radikalnim idejama. Pri tome najveći rizik za (samo)radikalizaciju predstavljaju psihički nestabilne osobe koje su posebno prijemčive za teorije zavjere. SOA upozorava da se takve osobe, opsjednute ekstremističkim stavovima, mogu odlučiti i za teroristički čin. Navodi se kako su ekstremni pojedinci zlorabili javna okupljanja i proteste protiv protuepidemijskih mjera pa su u javnosti intenzivirali govor mržnje, "uključujući i prijetnje državnim dužnosnicima, članovima Nacionalnog stožera civilne zaštite, zdravstvenim djelatnicima, novinarima, kao i drugim javnim osobama". U ideološkom smislu riječ je o različitom profilu osoba, čiji stavovi uključuju teorije zavjera, ekstremno desne stavove, protivljenje europskim integracijama i globalizmu. Kada analizira one koji su imali namjeru provedbe vojne obuke i nabave naoružanja radi rušenja poretka u RH, SOA kaže da je riječ o malom broju sljedbenika, bez mobilizacijskog potencijala. Što sve, posebice u slučaju osoba sa psihičkim poremećajima, ipak predstavlja sigurnosni rizik.
SOA podsjeća kako je DORH pokrenuo istragu protiv više osoba zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela javnog poticanja na terorizam. Osumnjičeni su za pozivanje na fizičke napade na članove Vlade RH i zastupnike, pozivanja na zauzimanje HRTV-a i drugih javnih objekata i infrastrukture, kao i na nasilne metode borbe. U rujnu 2022., tijekom prosvjeda u Zagrebu, uhićena je jedna osoba s molotovljevim koktelima i improviziranim hladnim oružjem. Navodi se kako se posljednjih godina u Europi povećao broj oružanih i terorističkih napada osoba s ekstremnim desnim uvjerenjima. Za razliku od njih, malobrojni pripadnici ekstremno lijeve orijentacije u RH, čije se pokretačke ideje temelje na anarhizmu, antiglobalizmu i antikapitalizmu, i dalje su aktivni, uglavnom u virtualnom prostoru. SOA navodi kako je prijetnja od velikosrpskog ekstremizma u RH niska, jer ima mali broj simpatizera, a oni nisu izravno povezani s ekstremističkim velikosrpskim i četničkim, ujedno i proruskim organizacijama u susjednim državama. Oni ipak mogu predstavljati prijetnju u kontekstu lokalnih međuetničkih incidenata.
SOA i dalje bilježi informacijsko djelovanje prema RH u kojem se zlorabe novinski portali, internetske društvene platforme te operacije koje se pod krinkom znanstvenih instituta bave plasiranjem zlonamjernih teza o SOA-i i RH. Očito je riječ o takvim medijima i institutima stacioniranima uglavnom u BiH i Srbiji. Navode se i primjeri u kojima se napada angažman RH oko stabiliziranja situacije u BiH, u kojima se Hrvatsku uvijek optužuje kao državu koja namjerno destabilizira BiH, a u suradnji naročito s poljskim i francuskim tajnim službama. SOA zaključuje kako antihrvatske, antizapadne i proruske narative plasiraju i ruski portali koji djeluju na srpskom jeziku (RT Balkan i Sputnik Srbija). Ovi su portali osobito usmjereni prema izjednačavanju hrvatske politike s onom ustaškog režima.
Kako raste broj državno-sponzoriranih kibernetičkih napada na RH, Centar za kibernetičku sigurnost SOA-e ima sve više posla. Njegov je zadatak kibernetička zaštita brojnih državnih tijela i kritične infrastrukture. Posebno mjesto u poslu ranog otkrivanja i upozoravanja i zaštite od državno-sponzoriranih kibernetičkih napada predstavlja sustav SK@UT. Odlukom Vlade tom sustavu omogućeno je pristupanje i drugih pravnih osoba u RH, čiji bi prekid poslovanja uzrokovan kibernetičkim napadom mogao biti osjetljiv za društvo i gospodarstvo. SK@UT tako predstavlja tzv. kibernetički kišobran RH, koji trenutačno pokriva više od 60 državnih tijela, operatora ključnih usluga i pravnih osoba od posebnog interesa za RH. Navodi se kako je većina tih napada sponzorirana iz Rusije.
U svom izvješću SOA potvrđuje da i dalje pruža potporu u suzbijanju korupcije i gospodarskog kriminala. No, ne navode se konkretni primjeri, kao što je to do sada znao biti slučaj, očito iz razloga što još traju istrage (kao u slučaju pokušaja preuzimanja Fortenove, primjerice). SOA, naime, nije u mogućnosti javno iznositi konkretne podatke dok postupci ne završe.
U poglavlju o pronalasku nestalih u Domovinskom ratu navodi se kako je to stalni prioritet SOA-e te je iznesen broj o trenutačno 1812 neriješenih slučajeva osoba nestalih tijekom Domovinskog rata. Što se tiče teze da jugoistočno susjedstvo Hrvatske stagnira u rješavanju otvorenih političko-sigurnosnih pitanja, navodi se nesuglasje oko unutarnjeg uređenja i funkcioniranja BiH, pitanja reguliranja odnosa između Kosova i Srbije te stanja u Crnoj Gori. Konstatira se da su bošnjačke nacionalne stranke nezadovoljne načelom konstitutivnosti jer smatraju da Bošnjaci, kao narod koji po popisu iz 2013. čini 50% stanovništva u BiH, trebaju proporcionalno tome biti zastupljeni u predstavničkim i izvršnim tijelima BiH. Kaže se da i političke stranke bez nacionalnog predznaka, tzv. građanske stranke, također smatraju da se načelo konstitutivnosti treba ukinuti. Navodi se i kako se srpske stranke protive približavanju BiH NATO-u te da dio njih ne krije svoju povezanost s ruskim političkim akterima. Konstatira se i sličnost i koordinacija "Ruskog svijeta" i "Srpskog svijeta", no da je ruska agresija na Ukrajinu smanjila upotrebljivost programa "Srpskog svijeta". Kaže se i da inicijativa Srbije "Otvoreni Balkan" izaziva oprez kod drugih država regije. Međusobne obračune "srbijansko-crnogorskih" organiziranih kriminalnih skupina, koji su proteklih godina rezultirali desecima njihovih pripadnika ubijenih po cijelom svijetu, a jedna se takva likvidacija dogodila i u kolovozu 2022. u RH, SOA kategorizira kao dugogodišnje rizike koji se mogu preliti i na teritorij RH. Navodi se i kako je opet jako osnažila balkanska migrantska ruta, a da se nakon ruske invazije na Ukrajinu povećao broj ulazaka ruskih državljana u RH, ponajviše čečenskog porijekla. Uglavnom se radi o osobama koje dolaze zrakoplovima u BiH kao turisti, jer mogu doći bez viza, pa se onda upućuju prema hrvatskoj granici kako bi u EU zatražili međunarodnu zaštitu. No RH i dalje za gotovo sve migrante ostaje tranzitna zemlja.
Zanimljivo je da SOA kao i svake godine poziva zainteresirane mlade ljude da se prijave na testiranje za zaposlenje, a novost je, premda tri četvrtine zaposlenog osoblja čine oni s višom i visokom naobrazbom, da ove godine SOA ističe kako se taj poziv odnosi i na osobe sa srednjom stručnom spremom. SOA ističe kako jednak broj i iste sigurnosno-obavještajne informacije dobivaju oba primarna korisnika, dakle premijer i predsjednik države, a u 2022. je ukupno, prema svim državnim tijelima, uputila 9800 raznih informacija. Obavila je 6626 sigurnosnih provjera. U 2022. proračun SOA-e iznosio je oko 56 milijuna eura.
SOA prikuplja i analizira podatke u cilju otkrivanja i sprječavanja radnji pojedinaca ili skupina koje su usmjerene protiv opstojnosti, neovisnosti, jedinstvenosti i suvereniteta RH, nasilnom rušenju ustroja državne vlasti, ugrožavanju ljudskih prava i temeljnih sloboda te osnova gospodarskog sustava RH. tocka.