Izvješće Europske komisije o poreznoj politici članica EU pokazalo je da nema zajedničke porezne politike i da se pristup tom dijelu regulative uvelike razlikuje od zemlje do zemlje. Usporedba stopa glavnih poreza Hrvatske i zemalja s kojima se natječe pokazuje da se u nove članice EU ulagačima više isplati ulagati jer će na kraju godine ipak morati platiti znatno manji porez.
Porezi na bogate
Tako je Bugarska srezala stopu poreza na dohodak na samo deset posto, uvela porez na dobit od deset posto i ima pet posto manju stopu PDV-a od Hrvatske. Porezno smo toj zemlji potpuno nedorasli u poreznim olakšicama. I Češka je, nastojeći privući ulagače, smanjila opterećenje na rad pa je najviša stopa poreza na dohodak, prema podacima Eurostata, samo 15 posto.
Česima je PDV dvadeset posto, ali možemo im konkurirati novim pravilima u naplati poreza na dohodak. Poput nekoliko članica EU, i mi smo uveli velike olakšice u izračunu poreza na dobit pa se reinvestirani iznos zarade potpuno oslobađa oporezivanja. Problematičan je dio propisa u kojem se naplaćuje stopa od dvadeset posto poreza na dobit za dio dobiti koji se ne investira, uz dodatak od 12 posto poreza pri isplati udjela ili dividende. Takvim pravilima postali smo zemlja s jednim od najvećih opterećenja dobiti u Europi.
Većina zemalja EU mijenjala je osnovicu poreza na dobit uvođenjem olakšica za investicije u fizički kapital ili istraživanje i razvoj te ograničavanjem mogućnosti odbitka stavki, poput operativnih gubitaka, primijetio je znanstvenik Instituta za javne financije Vjekoslav Bratić u svojoj analizi.
Opterećenjem rada europske zemlje nastojale su olakšati većini, a opteretiti bogate. Opći prirezi ili doprinosi solidarnosti za visoko dohodovne osobe povećali su se u Belgiji, Grčkoj, Italiji, Cipru, Luksemburgu, Portugalu i Španjolskoj. Porez na dohodak time je postao progresivniji, a najviša prosječna stopa blago je porasla – sa 37,9 na 38,1 posto.
U Hrvatskoj je povećan osobni odbitak na 2200 kuna, a porezni razredi napravljeni su tako da se stopom od 25 posto oporezuje niži dohodak nego prije. Najviša stopa je smanjena pa smo zapravo išli u suprotnom smjeru od EU. Ipak treba napomenuti da su zdravstveni doprinosi smanjeni dva posto, što su uz Hrvatsku napravile samo Irska i Njemačka, koje su rezale stopu mirovinskog doprinosa.
PDV među najvećima
– Osim smanjenja zdravstvenog doprinosa, većina je drugih poreznih mjera koncentrirana na snažnije ostvarenje javnih prihoda. Osim hvalevrijednog smanjenja doprinosa poslodavaca, propuštaju se koraci na znatno problematičnijoj rashodovnoj strani proračuna – komentira Bratić.
Dodaje i svoj stav da se poreznom politikom ne mogu provoditi reforme, a i da se PDV i kod nas i u Europi može efikasnije upotrijebiti. Podsjeća i da je preporuka Europske unije da se povećava stopa PDV-a, a istodobno smanjuje porez na rad. U gotovo polovici zemalja članica povećane su standardne i međustope PDV-a, a prosječna stopa ostala je otprilike 21 posto, što je i dalje četiri posto manje od naše.
Naš je Škegro ( HDZ ) još 1998g.Usvojio 22% PDVa, tada najvećeg u Europi,za dobro svih Hrvata ! Čist Račun Duuuuuuuugaa Ljubaffff,hahahaha