Fortenova je od veljače 2022. godine pažljivo pratila uzaludna nastojanja Sberbanka da proda svoje udjele. Pojavili su se brojni potencijalni kupci iz Europe, Rusije i s Bliskog istoka, no pod sve većim pritiskom sankcija bilo je teško finalizirati dogovor. Nakon što su propala dva pokušaja podjele kompanije udjela unutar Europske unije, u hrvatskom državnom vrhu pojavile su se sumnje da se strane vlade pokušavaju umiješati u prodaju, što je dovelo do toga da hrvatska vlada počne vršiti pritisak, da bi sve kulminiralo mutnim pokušajem preuzimanja donedavno nepoznatog investitora iz UAE-a, piše Financial Times.
Ukratko je to saga o Fortenovi, poučna priča upozorenja na to što se može dogoditi kad se korporativni interesi uhvate u zamku geopolitičkih tenzija. Kako se odnosi između Rusije i Zapada sve više čine nepopravljivima, raspetljavanje veza iz prethodne ere može biti komplicirano i skupo i može otvoriti vrata lošim namjerama.
Radi se o kompaniji s dubokim korijenima na Balkanu. Ivica Todorić je 1976. osnovao kompaniju za uzgoj i distribuciju cvijeća koja će kroz godine narasti u Agrokor, koji je kroz akvizicije i širenja postao najveće poduzeće u Hrvatskoj, no do 2017. nagomilao je prevelik dug te propao. Sberbank je bio najveći vjerovnik Agrokora, a nakon restrukturiranja postao je najveći pojedinačni vlasnik s 42 posto. I Hrvatska je Vlada bila duboko upletena u situaciju - brojni političari često su se nalazili na relaciji Moskva - Zagreb, a tadašnja predsjednica Grabar-Kitarović jednom je prilikom i posjetila Vladimira Putina kako bi se požalila na situaciju s Agrokorom, ispričala je FT-u osoba povezana sa situacijom.
VEZANI ČLANCI:
Nova uprava s Fabrisom Peruškom kao glavnim izvršnim direktorom počela je čistiti rascjepkano vlasništvo, strukturu i zajmove. Jedan od najbogatijih ljudi u Hrvatskoj, energetski poduzetnik Pavao Vujnovac, skupio je udio od 29 posto i ušao u upravni odbor. Neke su tvrtke izdvojene i prodane, druge presložene. Ponovno uspostavljena kompanija nazvana je 2019. Fortenova. Ipak, s rastom tenzija u Ukrajini, Sberbank je sve upornije nastojao izaći iz svog udjela vrijednog milijardu eura, a početkom 2022. pomislili su da će im to napokon poći za rukom kada je stigla ponuda iz Mađarske. Premijer Viktor Orbán bio je očigledan izbor kad je riječ o tome od koga će Rusi tražiti pomoć - njima naklonjen lider koji je želio osnažiti svoj utjecaj na Balkanu, a uz to, u njegovom se krugu lojalnih poslovnih ljudi nalazio baš investitor koji je mogao dati ponudu za Fortenovu. Imenovani je ponuđač bio Indotek, komercijalna grupacija za poslovanje nekretninama u vlasništvu mađarskog milijardera Dániela Jellineka, povremenog poslovnog partnera Istvána Tiborcza, Orbánovog zeta. "Jellinek je bez sumnje vrlo utjecajan u Mađarskoj i [Rusi] su mislili da je to sjajno“, kaže osoba upoznata s događajima. "Imali su pismo ponude u siječnju 2022.“
Strane su bile na korak do potpisivanja ugovora, a čekalo se još samo jednu, posljednju dozvolu. Budući da je mali dio dionica Fortenove bio pod kontrolom jurisdikcije u UK-u, zeleno je svjetlo moralo dati i nadzorno tijelo Ministarstva financija UK-a, Ured za provedbu financijskih sankcija (engl. Office of Financial Sanctions Implementation, ili OFSI). Ali u međuvremenu je izbio rat i ta posljednja dozvola, iako nikad nije odbijena, nikad nije ni stigla – što je, kako vjeruju neki u Zagrebu i Budimpešti, rezultat Orbánove bliskosti s Rusima i prodaje bliskom tajkunu. Iz OFSI-ja su za FT rekli da ne komentiraju pojedinačne slučajeve, a u Indoteku tvrde da nisu sudjelovali u razgovorima o akviziciji u okviru ponude Orbanova kruga. "Nikakav politički igrač nije imao nikakve veze s transakcijom na mađarskoj strani. Svoje poslovne odluke donosimo na tržišnoj, a ne na političkoj osnovi… ili na osnovi srodstva" navode, dodajući da su "osjetili nedostatak potpore na hrvatske političke elite" te da se nisu htjeli pojaviti na tržištu na kojemu nisu dobrodošli.
No kako se nastavio rat u Ukrajini tako su se pooštravale i sankcije te je ubrzo odlučeno da potencijalni kupci iz EU-a imaju rok do kraja listopada da postignu dogovor s ruskim zajmodavcima. Tada se pojavila grupa privatnih mirovinskih fondova koji su podnijeli neobvezujuću ponudu za kupnju udjela u Fortenovi po sniženoj cijeni od 500 milijuna eura. Obavljen je ubrzani postupa dubinskog snimanja i prikupljene su sve dozvole taman prije isteka roka, no nakon sve toga najveći fond u savezu, AZ Fond u vlasništvu njemačkog Allianza u partnerstvu s talijanskim UniCreditom, odlučio je izaći.
Pošto bez AZ-a ostali partneri nisu imali dovoljno sredstava za transakciju, svima je bilo u interesu da dogovor prođe, no kada je došlo do glasovanja nadzornog odbora, oni su odbili. Obrazloženje odluke ostalo je nepoznato Hrvatima, čak i među najviše rangiranim dužnosnicima vlade i u korporativnom svijetu, ali mnogi imaju sumnje. "Ključ nije u Zagrebu, u Münchenu je i u Moskvi“ kazala je osoba bliska situaciji. "Mislim da je riječ o njemačko-ruskoj priči,“ dodaje jedan hrvatski menadžer. "Allianz ima stroge propise o usklađenosti i bilo ih je strah poslovati s Rusima. To je bio razlog, tome dajem 80 posto šanse. Rusi jednostavno ne smiju dobiti novac.“
Ljudi upoznati s Allianzovim razlozima kazali su za FT da je osiguravatelja obeshrabrilo kršenje duha sankcija, te da im se nije svidio "ustrajni pritisak hrvatske Vlade, uključujući pokretanje istrage u hrvatskom tijelu za kontrolu tržišta – Hanfi – zbog povlačenja Allianza". Izlazak Allianza iz saveza otvorio je mjesto za ulazak novih ulagača, no ispostavilo se, ne onakvih kakve je Vlada htjela.
Tek nekoliko dana prije isteka roka EU, ispostavilo se da Sberbank ima još jednog asa u rukavu - novog investitora iz Emirata, malo poznatog šeika koji je kupio udjele ruske banke u Fortenovi. Saif Alketbi pojavio se uz tvrdnje o velikom bogatstvu i vezama s kraljevskom obitelji UAE-a, no ispostavilo se da spomenuti šeik nikada nije niti nazvao ikoga u kompaniji, a prema svim saznanjima, nikada nije niti posjetio Hrvatsku. Jednom je prilikom izjavio da je surađivao s hrvatskim poduzetnikom Miodragom Borojevićem te da je od ruskog Gazprombanka dobio zajam od 400 milijuna eura za slučaj da posao s mirovinskim fondovima propadne. Odavde na dalje, priča postaje sve mutnija. Pomoću Borojevića i ruske kompanije Aivazovski Invest Alketbi se povezao s Krešimirom Filipovićem, poduzetnikom hrvatskog porijekla, ali s ekstenzivnom karijerom u Rusiji i brojnim korisnim prijateljstvima. Sberbank je u tom trenutku prodaju smatrao završenom, no hrvatska Vlada nije gubila vrijeme i blokirala je dogovor, sumnjajući na moguće kršenje sankcija ako bi do prodaje došlo bez njezina odobrenja. Sredinom prosinca Europsko vijeće proširilo je sankcije na SBK ART, tvrtku na kojoj je upisano Sberbankovo vlasništvo u Fortenovi. Filipović i Borojević – partneri investitora iz UAE-a Alketbija – isto su tako sankcionirani. "Sberbank zadržava efektivnu kontrolu nad [udjelima u Fortenovi unatoč] navodnom prijenosu dionica na poslovnog čovjeka iz Ujedinjenih Arapskih Emirata“, reklo je Vijeće. Kao netko tko financijski podržava rusku vladu ta je tvrtka sad sankcionirana i blokirana u EU-u. Fortenova se pobrinula i da vlasnici tih udjela ne mogu sudjelovati u odlukama kompanije, zaštitivši time grupu od ruskih smicalica. Svidjelo mu se to ili ne, prema službenom stavu EU-a Sberbank je sad efektivno postao 'tihi partner'.
VEZANI ČLANCI:
I tako je ostalo do danas, kada Fortenova i dalje ima ruskog vlasnika, što odbija ulagače i komplicira financijsku situaciju kompanije. Vremena nema puno, jer do rujna moraju refinancirati oko milijardu eura duga, no vjerovnici ne žele razgovarati o zajmovima, što bi grupu moglo gurnuti u drugi default u manje od jednog desetljeća. Menadžment Fortenove nastoji iskoristiti svaku priliku. U travnju ove godine pozvali su investitore diljem svijeta da kupe cjelokupnu kompaniju u složenoj transakciji kojom bi se uklonio ruski udio, iznos cijene stavio na skrbnički (escrow) račun do ukidanja sankcija, a kompanija oslobodila i krenula dalje. U suprotnome, kažu, "trenutno na raspolaganju nema održivih opcija za raspolaganje kapitalom koji drži Sberbank.“
Rješenje ipak ostaje izvan dosega. Do krajnjeg roka koji je bio utvrđen za 3. lipnja nijedan investitor nije podnio ponudu jer ih odbija ruska komponenta. Fortenova je i Vujnovca pitala hoće li kupiti ruski udio, no nije poznato što su on ili kompanija OpenPass odgovorili na zahtjev. Ipak, što dulje izdrže, to će jeftiniji ti udjeli postati. "Nije to samo pitanje novca, već zaštite od pada vrijednosti na nulu. Sa svakim danom što smo bliži defaultu povećava se hitnost na strani dioničara da pronađu neku ponudu… U utrci smo s vremenom" kazao je Peruško.
Strani i domaći hohštapleri udruženo raskupusali su perjanicu hrvatskog gospodarstva i vlasništvo hrvatskog naroda. Svi bi trebali u zatvor